Milutin Milanković: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura (budući da -> jer)
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 39:
 
== Životopis ==
Rodio se je u Dalju, u tadašnjoj [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]], u okviru [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Osam godina škole završio je u [[Osijek|osječkoj]] realnoj [[gimnazija|gimnaziji]]. Pohađao je [[Sveučilište u Beču|Tehničko sveučilište u Beču]], gdje je diplomirao [[građevinarstvo]] [[1902.]] i stekao [[doktor]]at iz [[tehnika|tehničkih]] znanosti [[1904.]], čime je postao prvi doktor tehničkih znanosti u [[Srbi|Srba]]. Kasnije je radio u tada čuvenoj tvrtki Adolfa Barona Pitela ''Betonbau-Unternehmung'' u [[Beč|Beču]]u. Gradio je [[brana|brane]], [[most]]ove, [[vijadukt]]e, [[akvadukt]]e i druge građevine od [[armirani beton|armiranog betona]], u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Milanković je nastavio baviti se građevinarstvom u Beču, do jeseni [[1909.]], kada mu je ponuđena Katedra primijenjene [[matematika|matematike]] na [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilištu u Beogradu]], (racionalna [[mehanika]], [[nebeska mehanika]], [[teorijska fizika]]). Godina 1909. označava prekretnicu u njegovom životu. Premda je nastavio baviti se istraživanjem raznih problema u vezi sa primjenom [[Armirani beton|armiranog betona]], odlučio je usredotočiti se na teorijska istraživanja.
 
=== Srednje godine ===
Tek što se Milanković doselio u Beograd, uslijedili su burni događaji: [[Balkanski ratovi]], a zatim i [[Prvi svjetski rat]]. Kada je [[1914.]] izbio rat (tek što se oženio), austro-ugarska vojska je internirala Milankovića u [[Nežider]], a kasnije u [[Budimpešta|Budimpeštu]], gdje mu je bilo dopušteno raditi u biblioteci [[Mađarska akademija znanosti|Mađarske akademije znanosti]].
 
Već [[1912.]], njegova zanimanja su se usmjerila k proučavanju [[Sunce|Sunčeve]] klime i [[planet]]arnim [[temperatura]]ma. Dok je bio interniran u Budimpešti, Milutin Milanković je posvetio svoje vrijeme radu na ovom polju i do kraja rata je završio [[monografija|monografiju]] o ovom problemu, koja je objavljena [[1920.]] godine, u izdanju [[JAZU]] u [[Pariz]]u, pod naslovom ''Théorie mathématique des phénomènes thermiques produits par la radiation solaire'' (''Matematička teorija termičkih fenomena uzrokovanih sunčevim zračenjima''). Rezultati ovog rada su mu donijeli značajnu reputaciju u znanstvenom svijetu, posebno zbog njegove krivulje [[insolacija|insolacije]] na Zemljinoj površini. Ova Sunčeva krivulja nije potpuno prihvaćena sve do [[1924.]] godine, kada je veliki meteorolog i klimatolog [[Wladimir Köppen]] sa svojim zetom, [[Alfred Wegener|Alfredom Wegenerom]], predstavio krivulju u svom radu, pod naslovom ''Climates of the geological past''. Poslije ovih prvih priznanja, Milanković je [[1927.]] godine pozvan surađivati u dvije važne publikacije: prva je bila priručnik iz klimatologije ([[Njemački jezik|njem]]. ''Handbuch der Klimatologie''), a druga je bila priručnik iz [[geofizika|geofizike]] (njem. ''Guttenberg's Handbuch der Geophysik''). Za nju je napisao uvod ''Mathematische Klimalehre und astronomische Theorie der Klimaschwankungen'' (''Matematička nauka klimata i astronomska teorija varijacija klimata''), objavljen [[1930.]] godine na [[njemački jezik|njemačkom]], a [[1939.]] godine preveden na [[ruski jezik|ruski]]. Ovdje je teorija planetarnih klimata dalje razvijena sa posebnim podacima o Zemlji.
Redak 54:
Kao dodatak znanstvenom radu, Milanković je uvijek pokazivao veliko zanimanje za [[povijest|povijesni]] razvoj [[znanost]]i. Napisao je knjigu o [[povijest astronomije|povijesti astronomije]], kao i dvije knjige za širu čitateljsku publiku: prva - ''Kroz vasionu i vekove'' govorila je o razvoju astronomije, a druga, nazvana ''Kroz carstvo nauka'', se bavila razvojem znanosti.
 
Milutin Milanković je u svom bogatom stvaralačkom životu uradio i predložio, između ostalog, reformu [[gregorijanski kalendar|gregorijanskog]] i [[julijanski kalendar|julijanskog]] kalendara, koja je vodila izgradnji jedinstvenog, do sada najpreciznijeg [[kalendar|kalendara]]a ([[Milankovićev kalendar]]) i koja je prihvaćena na Svepravoslavnom kongresu u [[Istanbul|Carigradu]] [[1923]]. Milanković je detaljno pisao o ovom svom pokušaju u izvještaju Srpskoj kraljevskoj akademiji po povratku sa Kongresa, u svojim memoarima i u "Kanonu osunčavanja", napominjući da mu nije jasno zašto reforma, koja je jednoglasno usvojena [[30. svibnja]] [[1923.]] u Carigradu, i uz sve svoje prednosti, nakon toga nije primjenjena.
 
Milanković je objavio i [[autobiografija|autobiografiju]] iz tri dijela: ''Uspomene, doživljaji i saznanja''. Ova autobiografija nije prevedena na engleski jezik. Njegov sin, [[Vasko Milanković]] je napisao [[biografija|biografsko]] djelo: ''Moj otac, Milutin Milanković''.
Redak 67:
 
== Novije potvrde ==
Veličina "Milankovićevog učinka" zavisi od razlike između najveće i najmanje udaljenosti Zemlje od Sunca. Godine [[1999.]] pokazano je da inačica [[izotop|izotopskog]]skog sastava kisika u sedimentima na dnu oceana zaista slijedi Milankovićeva predviđanja (Rial JA.: "Pacemaking the ice ages by frequency modulation of Earth's orbital eccentricity", "Science", vol. 285, str. 564., 23. srpnja 1999.); u istom broju na stranicama 503. i 504. objavljen je ''netehnički'' komentar (''Why the Ice Ages Don't Keep Time Richard A. Kerr''). Postoje i drugi noviji radovi koji upućuju na ispravnost originalne Milankovićeve teorije: ("Science", 11. lipnja 2004., str. 1609).
 
== Glavna djela ==
Redak 74:
* ''Sekularna pomicanja polova'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Säkulare Polverlagerungen'', 1933.),
* ''Pravilo o obasjavanju Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba'' (njem. ''Kanon der Erdbestrahlung und seine Anwendung auf das Eiszeitproblem'', 1941.).
* Nikola Pantić: ''Kanon der Erdbestrahlungen und seine Anwendung auf das Eiszeitenproblem'', novi engleski prijevod: ''Canon of Insolation and the Ice Age Problem'', Alven Global, {{ISBN |86-17-06619-9}}., (1998.)
* ''Spisi iz istorije nauke'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, {{ISBN |86-17-05290-2}}., (1997.)
* ''Uspomene, doživljaji, saznanja'', Nolit, Beograd, {{ISBN |86-19-01623-7}}., (1988.)
 
== Nazivi ==
* Milanković - [[krater]] na daljoj strani [[Mjesec|Mjeseca]]a 34 kilometra u promjeru na +22,0°širine, -145,0°visine.
* Milanković- 118  km krater na [[Mars (planet)|Marsu]] na 54.4N, 213.3E
* [[1605 Milanković]] - [[asteroid]]
 
Redak 92:
* [http://www.milutin-milankovic.com Milutin Milanković web]
* [http://scr.digital.nb.rs/collection/milutin-milankovic Milutin Milanković]
 
<!-- prebaciti u potkategorije po struci. Gdje spadaju geofizičari? -->
 
{{GLAVNIRASPORED:Milanković, Milutin}}
Line 101 ⟶ 103:
[[Kategorija:Geofizika]]
[[Kategorija:Životopisi, Dalj]]
<!-- prebaciti u potkategorije po struci. Gdje spadaju geofizičari? -->