Minigun: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 8:
|služba = 1963. – sada
|korišten od =
|ratovi = [[Vijetnamski rat]]<br />[[Rat u Afganistanu 2001.-|Rat u Afganistanu ]]<br />[[Rat u Iraku]]
<!---- Povijest proizvodnje ---->
|projektant = [[General Electric]]
Redak 46:
|vrijednost podatak4 = 30.000–500.000 hitaca prije vremena otkaza/kvara<br />100.000 hitaca (vijek trajanja cijevi)<br />1.000,000 hitaca (cjelokupni vijek trajanja)
|podatak5 = Zahtjevi napajanja
|vrijednost podatak5 = 24–28 [[Volt|voltivolt]]i, 58 [[amper|amp]].<br />Dostupni [[Izmjenična električna struja|VAC]]
|podatak6 =
|vrijednost podatak6 =
Redak 56:
}}
 
'''M134''', popularno zvan kao ''minigun'', je američka teška strojnica sa šest cijevi i s velikom brzinom gađanja od 2000 do 6000 hitaca u minuti. Ima rotirajuće cijevi poput strojnice [[Gatlingov top|Gatling]] iz 19. stoljeća, na kojoj se minigun i temelji. Cijevi miniguna se rotiraju pomoću vanjskog izvora struje, električnog motora. Ime "Mini" je u usporedbi s dizajnima koji koriste isti paljbeni mehanizam, ali streljivo većeg kalibra, kao što je raniji 20-milimetarski [[M61 Vulcan]] General Electrica, a "gun" za veličinu kalibra manjeg od [[Autotop|topa]], obično 20 &nbsp;mm i više.
 
"Minigun" se odnosi na specifični model kojeg je [[General Electric]] izvorno proizvodio, ali pojam "minigun" je popularno došao do toga da se odnosi na bilo koji vanjsko pogonjeni ''Gatling gun'' puščanog kalibra. Pojam je također korišten za oružje slične brzine paljbe i konfiguracije bez obzira na izvor energije i kalibar.
Redak 62:
== Povijest ==
=== Pozadina: električno pogonjena Gatlingova strojnica ===
Predak suvremenog miniguna napravljen je 1860-ih. [[Richard Jordan Gatling]] zamjenio je ručno pokretani mehanizam Gatlingove strojnice puščanog kalibra s [[elektromotor]]om, tada relativno novim izumom. Čak i kada je Gatling usporio mehanizam, nova strujno pokretana Gatlingova strojnica imala je teoretsku brzinu paljbe od 3000 hitaca u minuti, grubo tri puta više od tipične moderne strojnice s jednom cijevi. Gatlingov električno-pogonjeni dizajn je 25. srpnja 1893. dobio U.S. Patent #502,185.<ref name="Gatling-Gun">{{eng oznaka}} [http://www.scribd.com/doc/14173249/US-Patent-502185-Gatling-Gun "U.S. Patent 502185 Gatling Gun"]. Preuzeto 14. veljače, 2010.</ref> Unatoč Gatlingovim poboljšanjima, njegova strojnica izbačena je iz upotrebe nakon pojave jeftinijih, lakših, trzajno i plinsko pogonjenih strojnica; sam Gatling je bankrotirao.<ref name="Chivers">Chivers, C. J., ''The Gun''. Simon & Schuster. str. 116.–119., {{ISBN |978-1-4391-9653-3}}</ref>
 
Tijekom [[1. svjetski rat|1. svjetskog rata]], nekoliko [[Njemačko Carstvo|njemačkih]] tvrtki je radilo na vanjsko pokretanom oružju za korištenje na letjelicama. Od tih, danas je najbolje poznat [[Fokker-Leimberger]], vanjsko pogonjena Gatlingova strojnica s 12 cijevi kalibra 7,92×57mm Mauser, za koju je tvrđeno da je sposobna pucati preko 7000 hitaca/minuti, ali je patila zbog stalnih puknuća čahura metaka.<ref name="flightglobal.com">{{eng oznaka}} [http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1957/1957%20-%200312.html?tracked=1 Motorna oružja-Retrospekcija u 1914–18.] Let 8, 8. ožujka 1957., str. 313.–314.</ref> zbog svog na-zadak-podijeljenog dizajna kao "drobilica oraha", koji je potpuno različit od Gatlingovog.<ref name="Williams">{{eng oznaka}} [http://www.quarry.nildram.co.uk/Split%20Breech.htm Slit Breech Guns: The Nutcracker and the 40mm MK 18] Anthony G. Williams., 8. studenoga, 2005.</ref> Nijedno od tih njemačkih oružja nije ušlo u proizvodnju tijekom rata, iako je konkurentni [[Siemens|Siemensov]]ov prototip (koji vjerojatno koristi drukčiji mehanizam) iskušan na [[Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)|Zapadnom bojištu]] na kojem je donio pobjedu u zračnoj borbi.<ref name="flightglobal.com"/> Britanci su također eksperimentirali s ovim tipom dizajna "na-zadak-podijeljenim" tijekom 1950-ih, ali su bili neuspješni.<ref name="Williams-55">Williams, Anthony G., ''Leteća oružja moderne ere.''. Crowood, str. 55., {{ISBN |978-1-86126-655-2}}</ref>
 
=== Minigun: 1960-ih–Vijetnam ===