Miroslav Kraljević: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Tenapejicninfo (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ajnfurt Oznaka: brzo uklanjanje |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 18:
'''Miroslav Kraljević''' ([[Gospić]], [[14. prosinca]] [[1885]]. - [[Zagreb]], [[16. travnja]] [[1913]].), [[hrvatska|hrvatski]] slikar i kipar.
Kao pripadnik tzv. Minhenskog kruga, uz [[Josip Račić|Josipa Račića]] i [[Vladimir Becić|Vladimira Becića]], smatra se jednim od prvaka hrvatske moderne umjetnosti, koji je u [[Hrvatska|Hrvatsku]] iz [[Pariz
== Početak stvaralaštva ==
Miroslav Kraljević rođen je 14. prosinca 1885. godine u [[Gospić
Godine 1904. preselio je u Beč kod tete Juliette. U [[Beč
[[Datoteka:1912, Miroslav Kraljevic, Bonvivant.jpg|mini|lijevo|<center>''Bonvivant'', [[1912.]], ulje na platnu, [[Moderna galerija]], [[Zagreb]].<center>]]
Redak 30:
== Akademija i Minhenski krug ==
1906. završava studij u Beču i odlazi u [[
Mnogi domaći kritičari ističu utjecaj starih majstora na Kraljevićevo slikarstvo, posebice onih koje je gledao i kopirao tijekom školovanja u Münchenu. Tako su na njegov stil utjecali veliki španjolski majstori poput [[Goya|Goye]] i [[Diego Velázquez|Velasqueza]], čije će slikarstvo upoznati i preko njihova utjecaja na impresioniste tijekom svoga boravka u Parizu. Neki kritičari kao bitnog čimbenika spominju i raskošne prizore i bogati kolorit flamanskoga slikara Jacoba Jordaensa, čije je radove Kraljević mogao vidjeti u Staroj Pinakoteci u Münchenu.
Redak 38:
Nakon povratka u Hrvatsku, 1910. godine u Požegi slika jedno od svojih najvećih djela, ''Autoportret sa psom'', na kojem prikazuje sebe i svog omiljenog ljubimca, psa Pašu. Slika je sljedeće godine izložena na izložbi ''Hrvatskog društva umjetnosti'', a za nju je nagrađen stipendijom Odjela za bogoštovlje i nastavu. Ta mu je stipendija omogućila nastavak školovanja u Parizu.
Kraljević se u Parizu upisuje na akademiju ''Le Grande Chaumière'', no ubrzo je napušta. U svom atelieru na [[Montparnasse
Osim kao zaposlenik Panurgea, Kraljević je i većinu svog slobodnog vremena provodio crtajući. Crteže stvara na licu mjesta, a inspiracija su mu prizori iz javnih kuća, barova, kazališta, cirkusa i kavana. Većina njegovih crteža bila je erotskog karaktera te ne čudi što je prikaz žene u njegovu opusu imao posebnu ulogu. On je stvorio poseban prikaz tzv. demonske, fatalne žene, kakvu možemo vidjeti primjerice kod Beardsleya. Fasciniraju ga i pokreti tijela, koje prikazuje neobično živo pa je tako često skicirao plesače iz popularne trupe Sergeja Djagiljeva.
== Prva samostalna izložba i smrt ==
Redak 52:
== Utjecaj ==
Iako je stilski vrlo teško precizno odrediti utjecaje na Kraljevićevo slikarstvo, on sigurno predstavlja poveznicu između suvremenih pariških strujanja na početku 20. stoljeća i rađanja hrvatske moderne. On se doduše nije priklonio pariškoj [[avangarda|avangardi]], već se radije svrstao uz tzv. ''Nezavisne'', grupu autora koji se u svom stvaralaštvu ne okreću budućnosti, već se inspiriraju prošlošću (uzori su im Manet, [[Gustave Courbet|Courbet]], [[
Na radu Miroslava Kraljevića doktorirao je svestrani hrvatski kulturni djelatnik iz Osijeka [[Pavle Blažek]].<ref name="essekeri">[http://essekeri.hr/blazek-pavle.html Essekeri.hr] ''Pavle Blažek'' (pristupljeno 18. veljače 2018.)</ref>
Redak 89:
== Literatura ==
Horvat Pintarić, Vera. ''Miroslav Kraljević'', Zagreb: Globus, 1985. {{ISBN
== Vanjske poveznice ==
|