Mjesna skupina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Poveznice |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 1:
[[File:Local Group and nearest galaxies.jpg|thumb|400px|Mjesna Skupina, uključujući i neke galaksije koje joj ne pripadaju. Na ovoj slici Mjesnoj skupini NE pripadaju galaksije izvan prstena od četiri milijuna svjetlosnih godina, osim (možda), [[IC 5152]].]]
'''Mjesna skupina''' (eng. Local Group, odatle i naziv Lokalna Grupa) naziv je za [[grupe galaksija|grupu galaktika]] kojoj pripada naša [[galaksija|galaktika]] - [[Kumova slama]] (Mliječni put).<ref name="Vujnović101">[[Vladis Vujnović|Vujnović, Vladis]]: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Školska knjiga, Zagreb, 2004., {{ISBN
Naša galaktika i još nekoliko bližih galaksija, ukupno njih četrdesetak čine Mjesnu skupinu (Mjesni skup, Lokalni skup, Lokalnu grupu) promjera većeg od nekoliko milijuna [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. Uz našu galaktiku, spiralne su galaktike [[M31]] u Andromedi i [[M33]] u Trokutu.<ref name="Vujnović101"/> Masa Mjesne skupine procijenjena je na 5{{e|12}} masa Sunca. Galaksije u grupi veže sila koja prevladava u prostranstvima svemira - [[gravitacija]].
Redak 13:
U zviježđu [[Andromeda (zviježđe)|Andromede]] nalazi se [[spiralna galaktika]] [[Messier 31]] ([[Andromeda (galaksija)|Andromedina Galaktika]]) - najveća galaktika u Mjesnoj skupini (slijedi je Kumova slama) sa masom od oko 300 milijarda masa Sunca. Promjer joj je 200 000 s.g., a udaljena je oko 2 540 000 s.g., što je čini najdaljim objektom vidljivom golim okom. Kumova slama i dvostruko veća Andromedina galaktika hrle jedno drugom u susret brzinom od 130 [[km/s]]. Prema računalnim simulacijama, [[Sraz Andromede i Mliječnog puta|sudar]] se očekuje za oko 4,5 milijarde godina, nakon čega će se ove dvije spiralne galaktike stopiti u jednu veliku [[eliptična galaksija|eliptičnu]]. Dok stapanje završi, Sunce će već biti u fazi bijelog patuljka (vidi: [[Nastanak Sunčevog Sustava]]).
Nekoliko patuljastih galaktika se nalaze u orbiti oko Andromedine galaktike, od kojih su najveće [[Messier 32]] i [[Messier 110]].
== Galaktika Trokut (M33) i izolirani članovi ==
Redak 33:
Sve do 1994. godine mislilo se da su Mageljanovi Oblaci nama najbliže galaktike. Tada je grupa znanstvenika ([[Rodrigo Ibata]], [[Gerard F. Gilmora]] i [[Michael J. Irwin]]) sasvim slučajno nabasala na galaksiju u Galaksiji. Na samo 80 000 s.g., sakriveni iza [[središte Mliječnog Puta|središta Galaksije]], nalaze se ostaci patuljaste galaktike nazvane [[Strijelčev Patuljak]] (Sagittarius Dwarf) koja se u dalekoj prošlosti sudarila sa našom galaksijom. [[Plimne sile]] Kumove slame rastočile su ovu patuljastu galaksiju, pa se danas može prepoznati samo njen kompaktni centar koji bi se, da nije tamo gdje je, vidio pod kutem od čak 20[[°]] (čak 40 puta šire od [[Promatranje Mjeseca|punog mjeseca]]). Duljina ostataka ove galaktike iznosi, po najduljoj osi, čak 28 000 s.g., oko četvrtinu [[promjer]]a naše galaktike Kumove slame. Masa joj, međutim, iznosi samo tisućiti dio mase naše galaksije.
Ova mini-galaksija je već napravila oko 10 punih krugova oko naše galaksije, zbog čega bi već trebala biti potpuno asimilirana, što se očito nije dogodilo. Postojanje veće količine [[tamna tvar|tamne tvari]] koja bi jače vezivala mini-galaksiju bi moglo objasniti ovu činjenicu. Procjenjue se da će se zvijezde Strijelčevog Patuljka stopiti u Kumovu slamu kroz idućih 100 milijuna godina dok će njegove ostatke u obliku grupa [[zvijezda]] koje se kreću zajedno biti moguće prepoznati još najmanje milijardu godina. Čak se tvrdi da je [[galaktički halo|halo]] naše galaktike nastao usljed niza ovakvih sudara sa mini-galaksijama, te da su mnogi [[
U međuvremenu je otkriveno da četiri kuglasta skupa ([[Messier 54]], [[Terzan 7]], [[Terzan 8]] i [[Arp 2]]) za koja se smatralo da pripadaju našoj galaksiji zapravo pripadaju novootkrivenom patuljku. Do ovih su zaključaka došli na osnovu mjerenja [[brzina]] skupova te njihovih udaljenosti i položaja, metoda kojom je i otkrivena mimi-galaksija.
Redak 99:
[[File:View of the southern spiral NGC 300.jpg|thumb|lijevo|190px|NGC 300, kako ga vidi obzervatorij ESO]]
[[File:Irregular Galaxy NGC 55 (ESO 0914a).jpg|thumb|190px|NGC 55, kako ga vidi obzervatorij ESO]]
Na udaljenosti od 6.07 milijuna svjetlosnih godina nalazi se najbliža glavna spiralna galaksija izvan Mjesne skupine, riječ je o galaksiji [[NGC 300]]. Ta spiralna galaksija ima mnogo karakteristika kao i [[Messier 33]]. NGC 300 je 94,000 svjetlosnih godina u promjeru, tek neznatno manja od [[Mliječni Put|Mliječnog Puta]], a magnituda joj iznosi 9 Galaksija ima ponešto H II regija, a ima i sustav crne rupe i zvijezde nazvan [[NGC 300 X-1]].
[[NGC 55]] je [[
Ove dvije galaksije smatrale su se dijelom [[Grupa Kipar|grupe Kipar]], ali uz njihove sadašnje procjene udaljenosti utvrđeno je da su samo u doglednici s grupom, tako da su pozicionirane između Mjesne skupine i skupine Kipara. Vrlo je vjerojatno da ove dvije galaksije formiraju par. ▼
▲Ove dvije galaksije smatrale su se dijelom [[Grupa Kipar|grupe Kipar]], ali uz njihove sadašnje procjene udaljenosti utvrđeno je da su samo u doglednici s grupom, tako da su pozicionirane između Mjesne skupine i skupine Kipara. Vrlo je vjerojatno da ove dvije galaksije formiraju par.
=== NGC 2403 ===
{{glavni|NGC 2403}}
[[File:NGC2403-Subaru-HST-L.jpg|thumb|300px|NGC 2403, kombinirana slika Subaru-HST-L]]
[[NGC 2403]] je spiralna galaksija u zviježđu [[Žirafa (zviježđe)|Žirafi]], udaljena 8 milijuna svjetlosnih godina. Promjera je 50.000 svjetlosnih godina, upola manja od [[Mliječni Put|Mliječnog Puta]], a magnituda galaksije je 8.9. Ovo je po veličini i karakteristikama jedna je od najsličnijih galaksija galaksiji [[Messier 33]]. Tako NGC 2403, kao i M33, ima mnogo H II regija, pa i više njih. Na slici galaksije ogromna H II regija lijevo jest [[NGC 2404]]. [[NGC 2404]] ima promjer od 2.000 svjetlosnih godina što znači da je veća od maglice [[30 Doradus]], pa je tako jedna od najvećih H II regija uopće poznatih. Njena lokacija na rubu galaksije i velika veličine pridonosi sličnosti između NGC 2403 i M33, jer je [[NGC 604]] u M33 također na rubu galaksije i najveća je H II regija u galaksiji.
U ovoj galaksiji je 2004. eksplodirala supernova SN 2004dj, najsjajnija i najbliža supernova u 17 godina. Do danas ostaje najsjajnija i najbliža supernova 21. stoljeća.
Galaksija pripada [[Grupa M81|grupi M81]], te je na samom rubu te grupe.
=== Grupa IC 342/Maffei ===
Line 120 ⟶ 118:
'''IC 342'''
[[IC 342]] jest spiralna galaksija zviježđu [[Žirafa (zviježđe)|Žirafi]], udaljena 10,7 milijuna svjetlosnih godina. Promjera je 75.000 svjetlosnih godina, a magnituda je 9,1. Unatoč svojoj veličini i stvarnoj svjetlini, položaj u prašnjavim područjima u blizini galaktičkog ekvatora otežava ga promatranje, što dovodi do nadimka "Skrivena galaksija", iako se lako može prepoznati čak i dvogledom. Ako galaksija ne bi bila zatamnjena, mogla bi biti vidljiva golim okom. Prašina otežava utvrđivanje njezine precizne udaljenosti; moderne procjene kreću se od oko 7 do oko 11 milijuna svjetlosnih godina. Ima dosta H II regija, a ima i H II jezgru.
Galaksija je otkrio William Frederick Denning u 1892. To je jedna od najsjajnijih u IC 342 / Maffei Grupe , jednog od najbližih galaksija skupina na lokalnoj grupi. Edwin Hubble prvo je mislio da je u Mjesnoj skupini, ali kasnije je utvrđeno da nije član.
Harlow Shapley je 1935. utvrdio da je širi od punog mjeseca , a po kutnoj veličini treća po veličini tada poznata spiralna galaksija, manja samo od galaksija M31 i M33. (Moderne procjene su konzervativnije i daju prividnu veličinu kao što je polovica ili dvije trećine promjera punog mjeseca).
'''Maffei 1 & Maffei 2'''
Line 134 ⟶ 131:
Ovo je eliptična galaksija lagano spljoštene jezgre. Ima okvir u obliku kutije i izrađen je uglavnom od starih zvijezda bogatih metalom . Ima sićušno plavo jezgro u kojem se nastave zvijezde. Kao i svi veliki eliptični sadržava značajnu populaciju globularnih nakupina. Maffei 1 nalazi se na procijenjenoj udaljenosti od 9,65 milijuna svjetlosnih godina odavde. Možda je to najbliža gigantska eliptična galaksija.
Maffei 1 leži u zoni zatamnjenja i jako je zasjenjen zvijezdama i prašinom Mliječnog puta. Da nije zatamnjena, bila bi jedna od najvećih (oko 3/4 veličine punog mjeseca), najsvjetlije i najpoznatije galaksije na nebu. To se može primijetiti vizualno, pomoću teleskopa 30–35
Maffei 2 je spiralna galaksija udaljena oko 10 milijuna svjetlosnih godina u zviježđu [[Kasiopeja (zviježđe)|Kasiopeja]]. Maffei 2 i Maffei 1 otkrio je Paolo Maffei 1968. godine iz svog IC zračenja. Maffei 2 leži u zoni zatamnjenja i oko 99,5% je zasjenjen oblacima prašine Mliječnog puta, a rezultat toga je da je na optičkim valnim duljinama jedva vidljiva. Ubrzo nakon njegova otkrića sugerirano je da je Maffei 2 možda član Lokalne grupe, ali se sada smatra da je član druge skupine u blizini, IC 342/Maffei grupe , skupina galaksija koja je najbliža Mjesnoj skupini.
'''Dwingeloo 1 & Dwingeloo 2'''
[[File:Dwingeloo 1 (WISE).png|thumb|175px|Dwingeloo 1, umjetno obojana fotografija WISE]]
U kolovozu 1994, otkrivena je tada smatrana susjedna mini-galaksija nazvana [[Dwingeloo 1]]. Ova se galaktika skriva u [[galaktička ravnina|galaktičkoj ravnini]], u zviježđu [[Kasiopeja (zviježđe)|Kasiopeja]]. Da se slučajno nalazi na nekom drugom dijelu neba, bila bi među 10 najsvijetlijih galaktika na našem nebu. Dwingeloo 1 ima masu oko 3 puta manju od naše galaksije.
Tijekom proučavanja ove novootkrivene galaksije, trećinu stupnja dalje uočena je još jedna, nazvana [[Dwingeloo 2]]. Masa ove galaktike je procjenjena na polovicu mase njenog susjeda, a njen promjer jednak je polovici promjera galaktike Dwingeloo 1. Obje galaktike se nalaze na udaljenosti od oko 10 milijuna svjetlosnih godina. Utvrđeno je da ne pripadaju Mjesnoj skupini nego su vezane uz susjednu grupu galaktika [[Grupa IC 342-Maffei|IC 342-Maffei grupu]].
'''NGC 1560'''
[[File:NGC1560 - GALEX-WIKISKY.png|thumb|lijevo|150px|NGC 1560, kako ga vidi [[GALEX]]]]
[[NGC 1560]], također poznat kao IC 2062, spiralna je galaksija 11. veličine, u grupi IC 342/Maffei . Otkrio ga je Wilhelm Tempel 1. kolovoza 1883.
Galaksija ima negativnu radijalnu brzinu od -35
Ova galaksija široka je oko 35.000 svjetlosnih godina, što je određeno njenom prividnom veličinom od 11,6 od 1,9 lučnih minuta.
'''NGC 1569'''
{{glavni|NGC 1569}}
[[File:Starburst in a Dwarf Irregular Galaxy.jpg|thumb|300px|NGC 1569, kako ga vidi Hubble]]
[[NGC 1569]] je patuljasta nepravilna galaksija u zviježđu [[Žirafa (zviježđe)|Žirafi]]. Galaksija je relativno blizu. Prema tome, svemirski teleskop Hubble lako može razdvojiti zvijezde unutar galaksije. Ranije se vjerovalo da je udaljenost od galaksije samo 2,4 milijuna parseka (7,8 milijuna svjetlosnih godina). Međutim, 2008. znanstvenici koji su proučavali slike sa Hubblea izračunali su udaljenost galaksije na udaljenosti od 10.96 milijuna svjetlosnih godina, što je oko 4 milijuna svjetlosnih godina dalje nego što se prethodno mislilo: stoga je galaksija rezultirala članicom IC 342-Maffei grupe.
NGC 1569 je [[Zvjezdorodna galaktika|zvjezdorodna galaksija]], te je stvarala zvijezde brzinom čak 100 puta veće od one u Mliječnom Putu tijekom posljednjih 100 milijuna godina. Sadrži dva istaknuta skupa super skupa zvijezda s različitim povijesti. Oba su skupa doživjela epizodnu formaciju zvijezda. Super skup zvijezda A, smještena na sjeverozapadu galaksije i zapravo formirana od dva bliska grozda (NGC 1569 A1 i NGC 1569 A2), sadrži mlade zvijezde (uključujući zvijezde Wolf-Rayet) koje su nastale prije manje od 5 milijuna godina (u NGC 1569 A1) kao i starije crvene zvijezde (u NGC 1569 A2). Super skup zvijezda B, koja se nalazi u blizini središta galaksije, sadrži stariju zvjezdanu populaciju crvenih divova i crvenih superdivova. Smatra se da oba ova zvjezdana skupa imaju mase jednake masi svih kuglastih skupova u Mliječnom putu (približno (6-7) × 10 5 sunčevih masa).
Identificirani su i brojni manji zvjezdani skupovi, neke od njih slične masi malih kugličnih nakupina ili R136 u [[Veliki Magellanov oblak|Velikom Magelanovom oblaku]], relativno mlade dobi (između 2 milijuna i milijardu godina). Ovi rezultati, zajedno s rezultatima drugih patuljastih galaksija poput Velikog Magellanovog oblaka i [[NGC 1705]], pokazuju da se formiranje zvijezda u patuljastim galaksijama ne događa kontinuirano, već se događa u nizu kratkih, gotovo trenutnih epizoda.
Line 177 ⟶ 169:
== Vanjske poveznice ==
*(eng.) [http://spider.seds.org/spider/LG/Add/lg_NED.html SEDS, Spider's Homepage] NED data of Local Group Galaxies and nearby non-member galaxies
[[Kategorija:Grupe galaktika]]
| |||