Morski krokodil: razlika između inačica

'''Morski krokodil''' (''Crocodylus porosus'') je najveća živuća vrsta [[krokodili|krokodila]] i [[gmazovi|gmazova]]. Živi u odgovarajućoj okolini širom [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] i [[Sjeverni teritorij|Sjevernog teritorija]] u Australiji, zbog čega ga se često naziva još i '''indopacifičkim''' <ref>Životinje, velika ilustrirana enciklopedija, Izdavač: Mozaik knjiga, Zagreb {{ISBN |953-196-088-7}}</ref> odnosno '''estuarijskim krokodilom'''<ref>Hrvatska enciklopedija, izdavač Leksikografski zavod Miroslav Krleža, {{ISBN |953-6036-29-0}} (cjelina), {{ISBN |953-6036-36-3}}</ref> .

Prosječan odrasli mužjak morskog krokodila je od 4,8 do 5 [[metar|metara]]a dugačak i teži otprilike oko 770 kilograma. Ženke su mnogo manje od mužjaka, a dugačke su od 2,1 do 2,7 metara. Za razliku od ostalih krokodila čija su tijela vitkije linije, morski ima širu građu tijela, kao manje rožnatih ploča na [[vrat|vratu]]u. Ovo dovodi do teorije da je ovaj krokodil zapravo [[aligator]]. Najveći izmjeren primjerak je ubijen 1978. godine na [[Sumatra|Sumatri]] - bio je 8,6 metara dugačak i težio 1352 kilograma. Najduži izmjeren primjerak, od njuške do repa, je bila zapravo [[koža]] uginulog morskog krokodila duljine 6,2 metara. S obzirom na to da koža ima osobinu da se neznatno skupi nakon odvajanja od ostatka tijela, procjenjuje se da je prava dužina ovog primjerka iznosila 6,3 metara, kao i to da je težio 1 200 kilograma.

Širom svog staništa, kao na primjer u [[Tajland|Tajlandu]]u, [[Kambodža|Kambodži]] i u [[Vijetnam|Vijetnamu]]u, broj morskih krokodila je ozbiljno smanjen i ova vrsta je tamo veoma rijetka i njeno stanje dovedeno je čak do nestanka u tim zemljama. Raštrkane populacije obitavaju u [[Indonezija|Indoneziji]] i [[Malezija|Maleziji]], dok u nekim regijama, na primjer na [[Borneo|Borneu]], žive velike populacije. Prosječan broj krokodila u južnom [[Tihi ocean|Pacifiku]], kao npr. oko Solomonskih Otoka je jako mali, i populaciji na [[Vanuatu|Vanuatuu]]u uskoro prijeti izumiranje.

Morski krokodili uglavnom naseljavaju tropske, vlažne regije oko slatkovodnih močvara i rijeka, gdje se sele ponekad sve do mora. Žestoko brane svoj teritorij, a [[dominantna jedinka|dominantni mužjaci]] zauzimaju najpodesnije dijelove riječnih zaljeva, potoka i mora. Zbog ovoga, mlađi krokodili su natjerani na povlačenje u manje prikladne rijeke i često [[ocean|oceane]]e. Ovo objašnjava teoriju o njihovom širokom području rasprostranjenja (od zapadnih obala Indije do sjeverne Australije). Morski krokodili plivaju brzinom od 24 do 28 kilometara na sat ukoliko su u pitanju kratke razdaljine, ali kada krstare [[voda|vodom]], plivaju brzinom od tek 3 do 5 &nbsp;km/h.

Morski krokodili imaju moćne čeljusti koje služe za ubijanje plijena. Ovi ogromni gmazovi su vrhunski grabežljivci sposobni ubiti plijen veličine odraslog vodenog [[azijski vodeni bivol|bivola]], bilo na vodi ili na kopnu. Bilo je i slučajeva kada su napadali [[čovjek|ljude]]. Mladunci su, pak, ograničeni na sitan plijen, poput kukaca, vodozemaca, rakova i riba. Odrasli krokodili se hrane majmunima, divljim svinjama, dingozima, većim gušterima, domaćom stokom, pticama, morskim psima i ljudima. Tijekom dana su pospani, ne kreću se mnogo, jer najčešće [[lov|love]]e noću. Veoma su pokretni u vodi, odakle prave dinamične i burne pokrete kada je u pitanju lov, dok su i na kopnu vrlo okretni i brzi.