Mravlja kiselina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Izvor: bolje Oznake: mobilni uređaj mobilna aplikacija Android |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 1:
[[Slika:Formic-acid.JPG|mini|275px|Boca industrijske mravlje kiseline i menzura s njezinom otopinom]]
'''Mravlja kiselina''' (ili '''metanska kiselina''') najjednostavnija je [[karboksilne kiseline|karboksilna kiselina]] kemijske formule HCOOH. To je bistra bezbojna [[tekućina]] oštra prirodna mirisa. Na koži uzrokuje mjehuriće, koža pocrveni i razvijaju se bezopasni plikovi. Sama se oksidira s CO<sub>2</sub> i H<sub>2</sub>O. Luče je [[mravi]], po čemu je i dobila ime. Nalazi se u žalcu mrava i [[pčele|pčela]], u znoju, [[mokraća|mokraći]], [[meduze|meduzi]], gusjenici te u nekim [[biljka]]ma ([[kopriva]]). Njezine se pare na zraku mogu zapaliti, a smjesa je kiseline (s volumnim udjelom 14 do 33%) i zraka [[eksplozija|eksplozivna]]. S vodom stvara azeotropnu smjesu (77,5% kiseline) koja vrije na 107,3
Mravlja kiselina jaka je i reducirajuća organska kiselina; otapa mnoge metale, a potom se razvija vodik i nastaju njezine soli, formijati. Latinski naziv za mravlju kiselinu je ''acidum formicum'' pa se zato njezine [[sol]]i nazivaju formijati. Jako je redukcijsko sredstvo (prema Tollensovom i Fehlingovom reagensu).
Redak 7:
==Izvor==
* Hrvatska enciklopedija, Broj 7 (Mal-Nj), str. 495. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN
[[Kategorija:Organske kiseline]]
|