Nelipić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 14:
|napomena =
}}
 
 
'''Nelipčići''' (često se koristi i oblik ''Nelipići''), [[Hrvati|hrvatska]] [[plemstvo|velikaška]] obitelj od roda [[Snačići|Snačića]] (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije. U povijesnim vrelima javlja se od sredine [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Pretpostavlja se da su u rodu s obitelji cetinskog [[knez]]a [[Domald]]a.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, str. 226.</ref>
Line 27 ⟶ 26:
 
Godine [[1322]]., nakon poraza hrvatskog bana Mladena II. Bribirskog, kralj Karlo I. pokušao je obnoviti kraljevsku vlast, ali vojvoda [[Nelipac II. Nelipčić|Nelipac II]]. zauzeo je grad [[Knin]] i zasjeo u njemu. Učvrstivši se na položaju kninskog kneza, osnovao je snažnu državinu na području knjinske, cetinske i psetske županije.
Protiv Nelipčića ustali su [[Šubići|knezovi Bribirski]] kojima su se pridružili [[Frankapani|knezovi Krčki]], bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] i grad [[Zadar]]. Godine [[1324]]. napali su Knin, ali ih je Nelipac, potpomognut, knezovima [[Kurjakovići|Kurjakovićima]]ma, livanjskim knezom te gradovima [[Šibenik|Šibenikom]]om i [[Trogir|Trogirom]]om uspio poraziti.
 
U nastojanju da skrši otpor hrvatskog plemstva, kralj je poslao vojsku pod vodstvom bana Mikca koju je vojvoda Nelipac potukao [[1326]]. godine.<ref>Šišić, F. str. 214.</ref> Od tada je gotovo potpuno samostalno vladao nad [[Hrvatska|Hrvatskom]].
 
Poslije Nelipčeve smrti [[1344]]. godine novi kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]] poslao je vojsku na Knin koji je junački obranila Nelipčeva udovica [[Vladislava Kurjaković|Vladislava]] od roda [[Gusići|Gusića]]. Svjesna da ipak neće moći trajno odoljevati napadima kraljevskih snaga, kneginja je povela pregovore s kraljem kako bi spasila baštinu svome sinu Ivanu. Nato je kralj Ludovik I. oduzeo je Nelipčićima [[1345]]. godine Knin, [[Počitelj]], [[Srb]], [[Ostrog]] i [[Unac]], a ostavio im je utvrdu [[Sinj]] sa cetinskom županijom, [[Brečevo]] s poljem i djedovski grad [[Kamičak (utvrda, Krka)|Kamičak]] na Krki te Ključicu (na Čikoli) i [[Nečven]]. Time je bila slomljena moć Nelipčića koji su otada bili vjerni kraljevi [[vazal|vazali]]i.<ref>Šišić, F., str. 216.</ref>
 
[[Ivan Nelipčić|Knez Ivan]] je [[1358]]. godine od kralja dobio [[župan|župansku]]sku vlast u [[Klis|Klisu]]u, za zasluge u ratu protiv [[Venecija|Venecije]]. Godine [[1372]]. Ivan je stekao gradove Novi na Neretvi i [[Imotski]] s kneževinom Hum. Nasljedio ga je sin Ivaniš.
 
[[Ivaniš Nelipčić]] je sudjelovao u građanskom ratu koji je izbio između [[Anžuvinci|Anžuvinaca]] i Luksemburgovaca, isprva podržavajući kralja [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]] koji mu je darovao [[Skradin]] i Klis. Poslije je prešao na stranu [[Žigmund Luksemburški|kralja Žigmunda]], zbog čega je izgubio Skradin, ali je zadržao Klis. Godine [[1416]]. dobio je [[Omiš]] s Krajinom od svoje sestre Jelene.
Line 42 ⟶ 41:
Ivaniš je iza sebe ostavio dvije kćeri, Katarinu i Margaritu. Prije smrti nastojao je stariju kći proglasiti legitimnm nasljednicom, što mu je odobrio sam kralj. Nasljednica obiteljskih imanja bila je Katarina, udana za Anža [[Frankapani|Frankapana]]. Međutim, [[Žigmund Luksemburški|kralj Žigmund]] je pogazio danu riječ i zatražio je da mu se predade baština Nelipčića te je poslao slavonskog bana [[Matko Talovac|Matka Talovca]] da im je preotme.
 
Kako je Anž umro [[1436]]. godine, Katarina je predala baštinu kralju, koji je najveći dio te baštine prepustio [[Talovci|Talovcima]]ma.<ref> Povijest Hrvata, str. 241.</ref>
 
== Vidi još ==
* [[Konstantin Nelipčić]]
 
* [http://zupa-miljevci.com/pdf/ZBORNIK_145-162.pdf Nelipićeve utvrde na rijekama Krki i Čikoli]
 
Line 54 ⟶ 52:
== Literatura ==
 
*''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. XIV, Zagreb, 2007.'' {{ISBN |978-953-7224-14-1}}
*''Povijest Hrvata - srednji vijek, skupina autora, Zagreb, 2003.'' {{ISBN |953-0-60573-0}}
*''Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526, prvi dio, Split, 2004.'' {{ISBN |953-214-197-9}}
 
[[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]