Niza: razlika između inačica

Nalazi se uz [[državna cesta|državnu cestu]] [[D2]] ([[Podravska magistrala|Podravsku magistralu]]), [[željeznička pruga|željezničkoj pruzi]] [[Osijek]] – [[Našice]], 12  km istočno od Našica i 38  km zapadno od Osijeka, te zapadno od mjesta [[Koška]] (4  km), a istočno od [[Breznica Našička|Breznice Našičke]] (3  km) u [[nizina|nizini]] [[istočnohrvatska ravnica|istočnohrvatske ravnice]]. U selu je [[Rimokatolička Crkva]] Kraljice Neba i Zemlje koja pripada rimokatoličkoj [[župa|župi]] [[Sveti Petar|Sv.Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]] u Koški, valpovačkom dekanatu [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačke-osječke nadbiskupije]]. Niza se nalazi na 97 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Naselje se sastoji od [[ulica|ulice]]; Kolodvorske koja se proteže uz cestu i prugu u duljini od oko 2  km, te dva [[sokak|sokaka]]a [[Ivan Goran Kovačić|I.G.Kovačića]] koja se nalazi preko pruge i proteže se u polje oko 1  km i ima dva kraka te [[Stjepan Radić|Braće Radića]] u Gornjoj Nizi koja se proteže prema [[polje|polju]] i [[šuma|šumi]] Brezovac u duljini 500 m. Pripadajući [[poštanski broj]] je 31224, a telefonski pozivni 031, [[registarska pločica vozila]] NA (Našice). Površina [[katastar|katastarske]]ske jedinice naselja Nize je 21,11  km a obuhvaća na sjeveru šumu Brezovac koja je bogata [[hrast lužnjak|hrastom lužnjakom]] te uz [[Vučica (rijeka)| Vučicu rijeku]] gdje se nalazi nekoliko [[nafta|naftno]]-[[zemni plin|zemno plinskih]] bušotina. Ispod šume su polja Gornja Niza (sjeverozapadno), Velika Niza (sklopu je i bivša Balog pustara, pista za poljoprivredne zrakoplove i bivše smetlište), te Mala Niza koja većinom pripada katastarskoj općini Koška. Pretpostavka da je selo i dobilo naziv po imenima navedenih polja. Južno od naselja je polje Balvaćič prema [[Ledenik|Ledeniku]]u, te jugozapadno dio polja Dubine. Granicu prema selu Breznici čini [[rijeka Breznica]], a prema Koški odvodni [[kanal]] Gornja Jasenica koji se ulijeva kod šume u Breznicu.

|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''<ref name="DZS"/><ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.asp Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> <ref name="DZS"/>

Prema rezultatima Popisa stanovništva iz [[2011]]. u Nizi je živjelo 432 stanovnika u 153 [[kućanstvo|kućanstva]]. <ref name="DZS"/>

Na ovom području u srednjem vijeku spominju se [[kaštel|kašteli]]i u [[Našice|Našicama]], [[Koška|Koški]], [[Podgorač|Podgoraču]]u te [[Subotica (utvrda)|Subotica]] nedaleko [[Lug Subotički|Luga Subotičkog]]. Pod [[Osmansko Carstvo|turskom vlašću]] ovo područje nalazi se od [[1532.]] do [[1687.]] Također iz toga doba točnije [[1684.]] u [[Beč|bečkombeč]]kom arhivu spominje se bitka kod Breznice na pola puta između Osijeka i [[Slatina|Slatine]]. [[Feldmaršal]] grof Leslie nakon oslobađanja [[Virovitica|Virovitice]] od Turaka, proganja slavonskog [[Paša|pašu]] [[Beg|begabeg]]a Czerneka. U boju kod Breznice (vjerojatno današnjeg potoka) je potukao tursku vojsku, ali nakon pobjede se vraća na početne položaje.<ref>[https://archive.org/details/bub_gb_JogMAAAAIAAJ/page/n430?q=Die+Feldzug+gegen+die+T%C3%BCrken+im+Jahre+1684/] Der Feldzug gegen die Turken im jahre 1684.</ref> Ovi krajevi bivaju oslobođeni od turske okupacije nekoliko godina kasnije u velikoj oslobađajućoj akciji pod vodstvom [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] [[1687.]] Povlačenjem turske vojske povlači se i stanovništvo [[muslimani|muslimanske]] vjere. Ovo područje turska vojska napušta bez otpora, a prilikom povlačenja zapaljeni su crkva i [[samostan]] [[Sveti Antun Padovanski|Sv. Antuna Padovanskog]] u Našicama. Početkom 18. stoljeća ovo područje je slabo naseljeno, a većinom prevladavaju šume uz [[močvara|močvarna]] područja. Od [[toponim|toponima]]a iz tog doba spominju se [[rijeka]] Breznica, [[bara]] Breznica, Obod bara, Ordani (Ordanjska) bara, bara Jasenovica, bara Tashna i dr. Lokacija bare Breznica nije točno locirana, ali vjerojatno se nalazila na površinama današnjih ribnjaka, a bara Tashna postoji mogućnost da je to današnja Rakić bara u šumi Brezovac iako je to teško zaključiti zbog vremenske razlike od 3. stoljeća. Također spominje se i franjevačka [[livada]] Gregačica koja se je prostirala od franjevačkog samostana u Našicama prema istoku preko današnjih naselja [[Jelisavac|Jelisavca]] [[Breznica Našička|Breznice]], preko rijeke Breznice i završava na istočnom dijelu današnjeg sela Niza. U to doba oko 3/4 površina našičkog vlastelinstva, u koje je spadala i Niza, čine [[šuma|šume]] i močvare. Šume su iskrčene najviše u 19. stoljeću zbog zemljišta na koje se naseljavaju novi stanovnici. Zemljišta i šume koje u katastarskom smislu danas pripadaju naselju Niza činila su u to doba granicu našičkog vlastelinstva prema valpovačkom vlastelinstvu. Granica je između vlastelinstva išla je rijekom [[Vučica (rijeka)|Vučicom]] pa skretala preko Maclen bare (danas Maclen šuma), šumom Egmeč, preko danas oranice Ćuskovac, te pored sela [[Koška|Koške]], prema bari Ordani (danas selo [[Ordanja]]), te dalje prema [[Podgorač|Podgoraču]]u. U prvoj polovici 18. stoljeća nije bilo nekih većih doseljavanja novih stanovnika jer su se još vodile borbe sa Turcima na istočnim granicama tada [[Austro-Ugarska|Austro- Ugarske]] [[monarhija|monarhije]], a bilo je i turskih provala i pljačkanja stanovništva. Sredinom stoljeća je zabilježena i velika [[kuga]]. [[1734.]] ovo područje kupuje [[grof]] [[Pejačevići|Pejačević]] te se nastanjuje u Našicama i postaju jedna od najuglednijih obitelji u Slavoniji. [[1737.]] napravljena je prva ozbiljnija cesta ovim krajem od Našica prema Osijeku.U drugoj polovici 18. stoljeća (oko [[1770.]]) naseljava se Breznica u koju dolazi na poziv [[grof|grofa]]a [[Pejačevići|Pejačevića]] pretežno [[Nijemci u Hrvatskoj|njemačko]] [[stanovništvo]] koje se bavi krčenjem šuma i obradom zemljišta. Većina Nijemaca dolazi iz [[Bačka|Bačke]], gdje su došli ploveći [[Dunav|Dunavom]]om, a porijeklo vuku iz južne njemačke pokrajine [[Švapska (Bavarska)|Švapske]] i od starosjedilaca dobivaju naziv Švabi. Oko [[1810.]] godine cesta je nasipana kamenom zbog mnogih [[močvara|močvarnih]] i šumovitih područja ovog kraja. Godine [[1894.]] u rad je puštena željeznička pruga [[Virovitica]]- [[Našice]]- [[Osijek]].

Prvi stanovnici iz popisa [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] od [[1900.]] godine spominju se u tadašnjem zaselku Radostan od kojeg se [[1910.]] godine i službeno odvaja selo Niza. Po statusu Animmarum [[Franjevci|Franjevačkog]] [[samostan|samostana]]a iz Našica od [[1908.]] godine nakon popisa stanovništva Njemačke Breznice (službeni naziv naselja Breznice Našičke do [[1936.]] godine) donosi [[popis stanovništva]] mjesta Niza, Balvančić, Selište koji su danas u katastarskom smislu dijelovi sela Niza. Tako se može zaključiti da su prvi stanovnici bili njemačke nacionalnosti koji su doselili na ove prostore iz Breznice i naselili zapadne dijelove današnjeg sela, odnosno krčenjem postojećih šuma stvarali su zemljišta za gradnju kuća i za poljoprivredu Iz tog doba zanimljiv je još podatak da je u šumama oko Radostana u lovu boravio i [[car]] [[Franjo Josip I.]] za svog boravka u [[Donji Miholjac|Donjem Miholjcu]] te prestolonasljednik [[Franjo Ferdinand]] koji je kasnije ubijen u [[atentat|atentatu]]u u [[Sarajevo|Sarajevu]].Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] na ovom području nisu vođene bitke, ali većina vojno sposobnih je bila [[mobilizacija|mobilizirana]] i poslana na razne [[bojište|bojišta]]. Posebno su bile teške zadnje dvije godine rata zbog [[glad|nedostatka hrane]] i raznih bolesti.

Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] intenzivnije počinje iskorištavanje [[šuma]], pa tako dolazi i više stanovništva, a gradi se i [[uskotračna željeznica]] za potrebe izvlačenja trupaca za drvnu industriju u [[Belišće|Belišću]] i [[Đurđenovac|Đurđenovcu]]. Ostatci te pruge vidljivi su u šumama po prosjekama koje se i danas zovu "prugice", te po ostatcima mosta koji se nalazi na rijeci Breznica iza groblja. Jedan krak te pruge išao je prema današnjem središtu sela, te je pružna posteljica bila vidljiva i na starom [[nogometno igralište|nogometnom igralištu]]. Pa tako već [[1931.]] godine Niza ima 195 stanovnika, a otvorena je i prva [[trgovina]] i gostionica u dijelu sela Gornja Niza. [[Prezime|Prezimena]]na koja su nastanjivala Nizu [[1930-ih]] godina prošlog [[stoljeće|stoljeća]], a imaju potomke i danas: '''Misbrener''', '''Gajer''', '''Krulić''', '''Kumrić''', '''Markovčić''', '''Tomac''', '''Pajnić''', '''Mauhar''', '''Bardy''', '''Čop''', '''Reljac''' i druga.

Nakon [[kapitulacija|kapitulacije]] vojske [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] sredinom travnja [[1941]] u selo ulaze postrojbe [[Wehrmacht|njemačke vojske]], te je uspostavljena [[Nezavisna Država Hrvatska]]. Prve veće borbe na ovom području bile su kod prvog napada [[Partizani u Hrvatskoj|partizana]] u srpnju [[1943.]] <ref>[http://www.znaci.net/00001/46_73.htm] Jovan Kokot:Dvanaesta slavonska,Napad na Našice lipanj 1943.</ref>. na Našice. [[Ustaše]] i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobrani]] <ref>[http://www.znaci.net/zb/4_5_16.htm] Zbornik NOR-a. tom V - Borbe U Hrvatskoj - knjiga 16 - lipanj 1943,Izvještaj NOV i POJ br.27,35,37,Izvješće ustaško-domobranski 155-159.</ref> vodili su borbe sa partizanima koji su se nalazili u šumi Trstenik prema Ledeniku, te držali zaštitu svojim postrojbama koje su napadale Našice. Sljedeće veće borbe bile su kod napada 12. proleterske brigade na [[Podgorač]] u veljači [[1944.]] 22. veljače partizani ruše 80- tak metara pruge, te telefonske vodove između Breznice i Nize koje nakon dolaska ustaša mještani popravljaju. 27. veljače od postavljene [[mina|mine]] partizani uništavaju oklopni vlak kod željezničke stanice Našička Breznica <ref>[http://www.znaci.net/zb/4_5_24.htm] ZBORNIK NOR-a. tom V - Borbe u Hrvatskoj - knjiga 24, - veljača 1944.Dokumenti NDH str. 653-661</ref> <ref>[http://www.znaci.net/zb/4_5_25.htm] Zbornik NOR-a. tom V - Borbe u Hrvatskoj - knjiga 25 Dokumenti NOV i POJ str.11-15, - ožujak 1944.</ref>. Na uništeni oklopni vlak naletio je drugi vlak u kojem je poginuo nekoliko civila. Veće borbe su bile i kod drugog napada partizana na Podgorač u lipnju [[1944.]] sa partizanskom odstupnicom u šumi i poljima prema Ledeniku<ref>[http://www.znaci.net/zb/4_5_28.htm] Zbornik NOR-a. tom V - Borbe u Hrvatskoj - knjiga 28,-lipanj 1944. Dokumenti NOV i POJ str.494-496.Dokumenti NDH 139,143.</ref> . Za drugog napada na Našice <ref>[http://www.znaci.net/00001/46_172.htm] Jovan Kokot Dvanaesta slavonska,Drugi napad na Našice studeni 1944</ref> u studenom 1944. borbe su vođene sedam dana. U Našičku Breznicu 18. studenog je ušla tada 4. brigada<ref>[http://www.znaci.net/00001/190.htm] Stanko Obradović, Antun Miletić: 4. NOU brigada Slavonije (Druga brodska brigada) str. 34.</ref> [[Dvanaesta slavonska divizija NOVJ-a|Dvanaeste slavonske divizije]], a gdje je bila posada od 40 vojnika koja se je bez prihvaćanja borbe povukla u Košku sa dijelom stanovništva. Tada je i evakuirano stanovništvo Gornje Nize koje odlazi u Košku i tamo boravi tri dana tokom najžešćih borbi. Partizanska brigada zauzima položaje na potoku Breznici između Nize i Breznice i drži zaštitu svojim snagama koje napadaju Našice. Jedinice [[ustaše|ustaša]], [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobrana]] i njemačke vojske <ref>[http://www.znaci.net/zb/4_5_35.htm] Zbornik NOR-a. tom V - Borbe u Hrvatskoj - knjiga 34 - studeni 1944, Dokumenti NOV i POJ str.220-226,491-521,Dokumenti NDH str.734-744</ref> u više navrata napadaju linije partizana uz pomoć [[tenk|tenkova]]ova i oklopnih vozila od izlaza iz Nize prema Breznici, ali partizanima je išlo u korist to što je [[jesen]] bila kišovita, a potok Breznica nabujao pa je to uz porušene mostove (cestovni i pružni) olakšavao obranu linije. Tada je i porušen most uskotračne [[Slavonsko-podravske željeznice|Gutmanove pruge]] na rijeci Breznici u ravnini današnjeg groblja kod šume Brezovac. 4. brigada 12. slavonske divizije je držala položaje uz kanal i na početku sela Breznice četiri dana onda se povukla u [[Markovac Našički|Markovac]], a nakon probijanja partizanskih linija iz smjera [[Donji Miholjac|Donjeg Miholjca]] od strane ustaša i njemačke vojske koji dolaze u pomoć posadi koja je ostala blokirana u [[Dvorac Pejačević u Našicama|dvorcu Pejačević]], partizani se povlače na [[Krndija|Krndiju]] i [[Papuk]]. U travnju [[1945]] ove krajeve oslobađaju partizanske jedinice. Nakon proboja srijemskog fronta u proljeće 1945., 16.divizija [[NOVJ|NOVJ-a]] forsira rijeku [[Drava|Dravu]] 12. travnja kod [[Bistrinci|Bistrinaca]] nedaleko [[Valpovo|Valpova]] i uspostavlja mostobran, a 1. vojvođanska [[brigada]] <ref>[http://www.znaci.net/00001/132.htm] Mladost slobodi darovana (Prva vojvođanska brigada - Sjećanja) str. 293-294.</ref> iste [[Divizija|divizije]] oslobađa grad [[Valpovo]] 13.travnja.[[Harkanovci|Harkanovce]], [[Koška|Košku]], Nizu, [[Breznica Našička|Našičku Breznicu]] i [[Jelisavac]] 14. travnja u popodnevnim satima bez većeg otpora. Nakon rata počinje novo razdoblje obilježeno protjerivanjem i slanjem u logore stanovnika [[Nijemci u Hrvatskoj|njemačke nacionalnosti]] <ref>[http://www.hdpz.htnet.hr/broj240/Geiger.htm] Vladimir Geiger:O progonu njemačke manjine u Titovoj Jugoslaviji </ref> te oduzimanjem [[Nacionalizacija|nacionalizacijom]] zemlje, čišćenjima tavana ostalim mještanima i stvaranjem zadruga. Željeznička stanica izgrađena je [[1947.]] godine i od tada staju vlakovi u Nizi. Početkom [[1950-ih]] godina nakon ukidanja zadruga počinje novo razdoblje sela Niza. Tih godina doseljavaju se novi stanovnici iz [[Hrvatsko Zagorje|Hrvatskog Zagorja]] (okolica [[Bednja|Bednje]]), [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] (okolica [[Čabar|Čabra]], većina ih je doselila još [[1930-ih]] godina), te iz [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] iz mjesta [[Donja Dolina]] i [[Gornja Dolina]] nedaleko [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]]. Ove tri grupacije odnosno njihovi potomci i danas čine oko 90% stanovništva Nize. Tih godina Niza bilježi oko 400 stanovnika. Tu treba napomenuti da većina doseljenika prvenstveno iz Zagorja naseljavaju se u polju Mala Niza do šume Brezovac i tek [[komasacija|komasacijom]] početkom [[1970-ih]] preseljavaju uz cestu. Tamo je u to doba bilo desetak kuća koje su se vodile pod [[ulica|ulicom]] [[Matija Gubec|Matije Gupca]]. Posljednji stanovnici napustili su to područje krajem 80- tih godina prošlog [[stoljeće|stoljeća]] i od tada ne postoji više navedena ulica. Povećanjem stanovnika [[1956.]] godine puštena je u rad novo izgrađena škola do 4 razreda.

Godine [[1960.]] izgrađen je Društveni dom na mjestu današnje trgovine, a [[1962.]] godine dolaze [[električna struja]] i asfaltirana je magistralna cesta. [[NK Omladinac Niza|Nogometni klub Omladinac iz Nize]] osnovan je u lipnju [[1963.]] godine. U [[ljeto|ljetu]] je dovršeno igralište i već od [[jesen]]i nastupa u ligi tadašnjeg Općinskog [[nogomet|nogometnog]]nog saveza Našice. Tih je godina klub polučio i možda najbolje rezultate jer osvajanjem titule prvaka Nogometnog saveza Našice plasira se u nogometnu ligu s klubovima iz tadašnjih općina [[Slatina]], [[Orahovica]], [[Donji Miholjac]] i Našice. Početkom 60-tih godina u selu je osnovano i dobrovoljno [[Vatrogasci|vatrogasno]] društvo koje je posjedovalo nešto sitne opreme, da bi poslije politikom okrupnjavanja istih društva, bilo pripojeno društvu u Koški. Godine [[1967.]] sagrađena je crkva i posvećena [[Marija (majka Isusova)|Kraljici Neba i Zemlje]], a crkveni god ili [[proštenje|kirvaj]] slavi se zadnju nedjelju u mjesecu svibnju. Prije su se crkveni obredi održavali kod [[kapelica|kapelice]] [[Sveti Rok|Sv.Roka]] u Donjoj Nizi koja je izgrađena [[1935.]] godine, a renovirana [[2010.]] godine. Do izgradnje crkve, Rokovo [[16. kolovoza]] se slavilo kirvaj, a prije [[1930-ih]] godina Gornja Niza je imala kirvaj na [[Sveti Martin|Martinje]] [[11. studenog]] kad i stanovnici Breznice, a Donja Niza na [[ Sveti Petar|Petrovo]] [[29. lipnja]] kad su slavili kirvaj Koškani. Početkom 1970-ih godina dosta stanovnika odlazi na rad u inozemstvo.

Godine [[1983.]] izgrađena je stara mrtvačnica i otvoreno [[groblje]]. Tokom [[1982.]] počinje izgradnja Društvenog doma koji je stavljen u funkciju [[1986.]], a čije prostorije većinom koristi nogometni klub. [[1989.]] asfaltirane su ceste u oba ''sokaka''. Godine [[1990.]] dolaskom političkih promjena, koje su u selu velikom većinom prihvaćene, počinje jedno novo razdoblje sela. Mještani se početkom [[1991.]] na [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|referendumu]] izjašnjavaju velikom većinom za neovisnu i suverenu [[Republika Hrvatska|Republiku Hrvatsku]] što se i moglo vidjeti kroz [[domoljublje|domoljubne]] [[grafiti|grafite]] na fasadama trgovine i željezničke postaje koji su bili prvi takve vrste u našičkom kraju. Nakon prvih otvorenih napada [[Četnici#Četnici_u_Domovinskom_ratuČetnici u Domovinskom ratu|srbočetnika]] uz potporu tadašnje [[JNA]] na Hrvatsku mještani se priključuju prvim postrojbama [[policija|policije]], te kasnije [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]]. Krajem lipnja 1991. ustrojene su postrojbe [[Domobranstvo|Narodne zaštite]] koje daju naoružane straže u i okolo sela. U rujnu [[1991.]] nakon trodnevnih borbi između [[Oružane snage Republike Hrvatske|hrvatski snaga]] i neprijateljske JNA, koja djeluje po civilnim objektima u gradu Našicama i okolici te pogađa granatom zapaljuje crkveni toranj, [[Bitka za vojarne|vojarna pada]] u ruke hrvatskih snaga u kojim sudjeluju i mještani Nize. Nakon preuzimanja [[vojarna|vojarne]] ustrojena je [[132. brigada HV|132. brigada]] [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] Našice kojoj se priključuju brojni mještani i sudjeluju na [[ratište|ratištima]] cijele Slavonije od [[Ivanovac|Ivanovca]] kod Osijeka do [[Orahovica|Orahovice]] podno Papuka. Također sudjeluju u oslobađanju sela podno Papuka u studenom i prosincu 1991. ([[Operacija Orkan '91.]] ). Najteži trenutak u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] dogodio se [[7. studenog]] 1991. godine oko 14 sati kad zrakoplov [[MiG-21]] neprijateljske vojske raketira središte sela i oštećuje nekoliko obiteljskih kuća. Za vrijeme vojno redarstvenih akcija [[1995.]] [[Bljesak]] i [[Oluja|Oluje]], a sklopu [[132. brigada HV|132. brigade Hrvatske vojske]] Našice mnogi mještani sudjeluju u obrani istočne Slavonije u đakovačkom kraju([[Koritna]]), te u [[Županja|županjskom]] kraju na potezu ([[Strošinci]] i [[Soljani]]). Nakon završetka vojno redarstvenih akcija [[1995.]] u kojoj su sudjelovali i mještani Nize i završetkom Domovinskog rata počinje novo razdoblje sela. Krajem 1990.- ih izgrađena je plinska i [[telefon|telefonska]]ska mreža te nova mrtvačnica.

Godine [[2006.]] završena je nova škola i asfaltirano [[rukomet|rukometno]]no i [[košarka|košarkaško]]ško igralište, [[2008.]] godine izgrađena je [[vodovod|vodovodna]]na mreža, [[2009.]] godine terasa doma, prostorije skladišta, pecara, teren za [[boćanje]], postavljeni prvi reflektori na nogometnom igralištu, te u organizaciji mještana i nogometnog kluba izgrađeno je izletište na početku šume Brezovac. Krajem [[2010.]] povodom 100. godina od utemeljenja sela izdana je fotomonografija '''"100 godina sela Niza"''', skupine autora (Anamarija Jug, Stephanie Jug, Ivica Bardy, Ivan Stojaković, Sanja Mauhar i Elvis Markovčić) u izdanju i nakladništvu Grafika d. o. o., Osijek, 2010. {{ISBN |978-953-244-070-6}}. [[Monografija|Fotomonografija]] je predstavljena u mjesnom domu uz veliki odziv mještana, a prodajom iste izgrađeno je dječje igralište uz mjesni dom. Godine [[2011.]] izgrađena je kanalizacijska mreža i obnovljena magistralna cesta D2 kroz selo. [[2015.]] izgrađena je nova rasvjetna mreža u svim ulicama sela. [[2016.]] na [[Željeznička pruga|pružnom]] prijelazu postavljena je automatska rampa sa branicima, koju [[Vlak|vlak]] aktivira prolaskom. [[2018.]] uređeni su i [[beton|izbetonirani]] novi [[nogostup|nogostupi]]i u Kolodvorskoj ulici.

Većina [[stanovništvo|stanovništva]] zaposlena je u okolnim [[tvrtka|tvrtkama]]ma, a u samom selu djeluje nekoliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva koje se bave [[ratarstvo|ratarstvom]]m i [[voćarstvo|voćarstvom]]m, nekoliko manjih obrtnika, te velika farma za proizvodnju [[mlijeko|mlijeka]] i tov junadi u vlasništvu Hana d. d. iz Našica.

U selu je [[rimokatolička Crkva]] [[BDM|Kraljice Neba i Zemlje]] koja pripada [[katolici|katoličkoj]] [[župa|župi]] [[Sveti Petar|Sv.Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]] u Koški, te [[Valpovo|valpovačkom]] dekanatu [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačke-osječke nadbiskupije]]. Crkveni god ili [[kirvaj]] slavi se zadnju nedjelju u mjesecu [[svibanj|svibnju]], pošto se blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice Neba i Zemlje slavio nekada 31. svibnja, a nakon [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog sabora]] [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] blagdan je premješten na 22. [[kolovoz]].<ref>[https://narod.hr/kultura/22-kolovoza-blazena-djevica-marija-kraljica-zasto-je-okrunjena-za-kraljicu-neba-i-zemlje] 22-kolovoza-Blažena Djevica Marija-Kraljica-Zašto je okrunjena za Kraljicu Neba i Zemlje</ref>

Na pročelju mjesnog doma nalazi se spomen ploča u sjećanje na poginuloga [[hrvatski branitelji|hrvatskog branitelja]] Nikolu Petranović- Šilju koja je postavljena [[2001.]] [[2008.]] postavljena je i [[spomenik|spomen]] ploča u sjećanje na tragično preminuloga dugogodišnjeg tajnika i nekadašnjeg igrača NK Omladinac Niza, Miroslava Kneževića- Bujde po kome je i nazvan cijeli športski kompleks.

'''[[NK Omladinac Niza|Nogometni klub Omladinac Niza]]''' natječe se u [[3. ŽNL Osječko-baranjska|3. ŽNL]] Liga [[Nogometno središte Našice|Nogometnog središta Našice]]. [[Navijači|Navijačka]] [[skupina]] Niza-Grickavci.<ref>http://nkomladinacniza.bloger.hr/</ref>

'''Dječja športska akademija "Niza"''' osnovana [[2014.]], a sa ciljem poduke i poticanja djece na bavljenje sportom prvenstveno [[Nogomet|nogometomnogomet]]om.

* "100 godina sela Niza", fotomonografija skupine autora (Anamarija Jug, Stephanie Jug, Ivica Bardy, Ivan Stojaković, Sanja Mauhar i Elvis Markovčić) u izdanju i nakladništvu Grafika d. o. o., Osijek, 2010. {{ISBN |978-953-244-070-6}}