Orebić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 15:
== Ime ==
Orebić je dobio ime [[1584.]] po velikaškoj obitelji Orebić koja se doselila iz okolice [[Bakar (grad)|Bakra]] i čiji su članovi odigrali važnu ulogu u povijesti Orebića kao pomorski kapetani. Fedorka Orebić udana Mafatti je kao posljednja članica obitelji umrla u i pokopana u gradu [[Roveretto]] u [[Italija|Italiji]], [[28. travnja]] [[2003.]] <ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030502/osmrtnice01.asp Slobodna Dalmacije, osmrtnice za 2. svibnja 2003.]</ref> Prvotno ime Orebića je bilo '''Trstenica''' - koje danas nose jedan potok, glavna plaža u Orebiću te nogometni stadion. Pod množinskim oblikom imena ( “Orebići”) ga se moglo naći još 1970-ih u literaturi. U starijim ispravama se Orebić može naći i pod talijanskim imenom '''Sabbioncello'''.
== Uprava==
Redak 27:
Demografska povijest Orebića (i Pelješca u globalu ) može se podijeliti na tri faze: predtranzicijsku, tranzicijsku i posttranzicijsku fazu.
Predtranzicijska faza je trajala sve do kraja 18. stoljeća. Tranzicijska faza je trajala dugo od tada do 1970-tih godina.
{|class="wikitable sortable"
!class="unsortable"|Mjesni odbor!!broj stanovnika<ref name="stanovništvo"/>!!broj domaćinstava<ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/Census2001/Popis/h02_01_02/h02_01_02_zup19-3085.html DZS - Popis kućanstava 2001. godine]</ref>
Redak 56:
Prema popisu stanovništva iz [[2011]]. godine u cijeloj općini obitava 4.122 stanovnika<ref name="stanovništvo"/>, dok u samom mjestu Orebić obitava 1.949 stanovnika<ref name="stanovništvo">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup19.html DZS - Popis stanovništva 2011. godine]</ref>. Vrlo malo današnjih stanovnika samog naselja Orebić je autohtono. Najveći dio stanovništva potječe iz zapadne Hercegovine i Dalmatinske Zagore koji su se počeli doseljavati 1960-tih prvenstveno sa područja općina [[Ljubuški]] i [[Vrgorac]]. Iz tog razloga mnogi stanovnici Pelješca i Korčule katkad Orebić nazivaju '''Rostolje'''-izvedeno od '''Roso''' i '''Tolj'''-dva najčešća (hercegovačka) prezimena u Orebiću.<ref>http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_31/h01_01_31_zup19.html</ref> Manji dio potječe sa otoka Korčule.
[[Datoteka:Demografija Orebića 1857-2011.1.png|mini|300px| Kretanje broja stanovnika za općinu Orebić u razdoblju 1857.-2011.]]
Prema popisu se može vidjeti da je od 1960-tih drugo svjetskog rata broj stanovnika općine polagano rastao. Rast je još veći ako se uzme u obzir samo naselje Orebić. U ostalim dijelovima općine konstantno se bilježi pad broja stanovnika.<ref>prostorni plan, str. 29</ref> Doseljeno stanovništvo u Općini Orebić čini 53,0 % ukupnog stanovništva. Ako izuzmemo lokalna preseljenja (6,6%) ostalo je doseljavanje u Općinu Orebić (ukupno 49,5%).
Na području općine Orebić postoji veliki broj vikendica. Većina njih (oko 70% ) je uvlasništvu državljana BiH <ref>Glamuzina, str. 133-134</ref> Glavnina ih je podignuta 1980-tih nakon [[XIV.
=== Kretanje broja stanovnika za naselje Orebić ===
{{Kretanje broja stanovnika
Redak 105:
Orebić je smješten na jugozapadu poluotoka Pelješca ispod brda [[Sveti Ilija (Pelješac)|Svetog Ilije]]. Nalazi se na Pelješkom kanalu nasuprot grada [[Korčula (grad)|Korčule]] na istoimenom [[Korčula|otoku]] te je s njim povezan [[trajekt]]om.
Iako je Općina smještena na poluotoku skoro po svemu je otočnog karaktera. More i morska obala
u potpunosti prožimaju krajolik i život ljudi Općine.<ref>Prostorni plan str. 6</ref> Biljni pokrov je veoma oskudan. Ratarsko-stočarsko iskorištavanje prostora utjecalo je na devastaciju biljnog pokrova u kojemu su ostali često goli vapnenački kamenjari, ili prostrane površine gariga.
Naselje Orebić od Dubrovnika je udaljeno oko 112
Površina općine iznosi 113,13
Zapravo malo ljudi živi u Orebiću ali jako puno njih posjećuje to malo mjesto na Pelješcu ljeti.
Općina Orebić podijeljena je na sljedeće katastarske općine sa pripadajućima površinama<ref>http://preglednik.arkod.hr/</ref> :
*K.O. Kućište
*K.O. Kuna Pelješka (10,25
*K.O. Lovište (12,5
*K.O. Nakovanj (17,48
*K.O. Orebić (1,78
*K.O. Pijavičino (12,73
*K.O. Podgorje (8,15
*K.O. Podobuče (6,82
*K.O. Potomje (8,47
*K.O. Prizdrina
*K.O. Stanković (6,32
*K.O. Trstenik (4,3
*K.O. Viganj (7,63
▲Od šumskih zajednica pridolaze sljedeće: <ref>prostorni plan, str. 46-47</ref>
*Zimzelene šume i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis )
*Šuma i makija crnike i crnog jasena (As.Fraxino-orni-Quercetum ilicis)
Line 135 ⟶ 134:
*Livadna zajednica šašike i uspravnog ovsika
Na području Općine splet pedogenetskih čimbenika i procesa, rezultirao je razmjerno malim brojem tipova tala, koji spadaju u razdjel automorfnih tala. Najučestalije vrste tla su srednje duboko smeđe tlo na vapnencu te vapnenačko dolomitna organomineralna crnica.
== Povijest ==
Područje općine Orebić obuhvaća bogato kulturno naslijeđe u okvirima 22 povijesna naselja ili njihovih dijelova, sa brojnim sakralnih objekata, i groblja, 28 arheoloških zona i lokaliteta i 16 prostornih sklopova graditeljske i prirodne baštine.<ref>http://orebic.hr/znamenitosti.aspx?but=5&kategorija=__Page&clanak=1</ref>
Orebić je utemeljen krajem 15. i početkom 16. st, na području tadašnje Dubrovačke Republike, te je od samog početka okrenut moru kao izvoru dobiti. Godine 1586. pomorci obitelji Orebić obnovili su kaštel usred utvrđenog naselja, koje se po njima prozvalo Orebić. Do 16. st. mjesto se zvalo Trstenica. Od 14. do 19. st. ovdje je bilo sjedište kneza. Tijekom tog vremena Orebić je bio pod upravom Dubrovačke Republike. Od davnine se razvijao kao pomorsko središte.
===Pomorska tradicija ===
Line 151 ⟶ 150:
Jedna od bitnijih grana gospodarstva je maslinarstvo kao i vinogradarstvo. Na području općine Orebić se nalaze dva važna vinorodna područja [[Dingač]] i [[Postup]].
U povijesti je najznačajnija djelatnost bila [[pomorstvo]] (Orebić je bio poznat kao mjesto s mnogo pomorskih kapetana) kao i poljoprivreda ([[maslinarstvo]] i vinarstvo). Obe grane su danas u sjeni turizma.
Na području općine Orebić su registrirane 93 tvrtke i 158 obrta. Prema popisu iz 1991. tercijarnim aktivnostima se bavilo 59,50 % stanovnika dok je 2001. to palo na 38,71% .<ref>prostorni plan, str. 33
Od 1991. godine, kao posljedica direktnih i indirektnih događanja uzrokovanih nametnutim ratom na prostoru Republike Hrvatske, korištenje kapaciteta od 1991. - 1993. godine bilo je djelomično nekomercijalno, uvjetovano smještajem prognanika i izbjeglica.<ref>prostorni plan, str. 32
U općini živi oko 500 umirovljenika <ref name=proracun/>.
==Cestovni promet==
Kroz općinu prolaze dvije državne ceste: D414 I D415. Pored njih tu su i [[Županijska cesta 6215|Ž.C. 6215]] te lokalne ceste <ref
*L.C. 69026: Pijavičino (D 414) - Kuna Pelješka - Oskorušno - D 415
• Cesta postoji i treba je urediti i podići na razinu županijske ceste. Cesta je važna jer
Line 172 ⟶ 171:
==Pomorski promet==
Na prostoru općine postoji trajektna luka u samom centru naselja Orebić gdje započinje [[državna cesta D414]]. Nju se planira izmjestiti na područje naselja Perna (Kućište).
*luka Lovište
*luka Viganj
Line 182 ⟶ 181:
== Pošta, telekomunikacije i energetika==
U općini Orebić postoji 7 poštanskih ureda <ref
Na brdu Rota iznad Kune Pelješke je postavljen vojni radar.
Općinom Orebić prolaze 2 dalekovoda: jedan od 110 kV I dugi od 35 kV.
==Vodoopskrba i kanalizacija==
Na području općine Orebić postoje brojni sitni izvori. Dva su nešto značajnija izvorišta: Ruskovići i Trstenica.
Osnovna karakteristika ovih izvorišta mala je izdašnost svega do 1,5 l/sek., pa se na njima ne može zasnivati nikakva ozbiljnija vodoopskrba. U ljetnim mjesecima kada su potrebe za vodom
najveće, količine koje izvorišta daju potpuno su zanemarive.
Vodoopskrba Općine Orebić od naselja Trstenik do naselja Lovište temelji se na NPKL sustavu vodoopskrbe koji se napaja vodom iz izvorišta Prud kod naselja Prud u blizini Metkovića (rijeka Neretva).
U Općini Orebić uglavnom nema izgrađenih sustava odvodnje otpadnih voda.<ref
Na području općine nije regulirana niti odvodnja oborinskih voda. To osobito vrijedi za dio Pelješke rivijere, za naselje Orebić i naselja zapadno od njega. Državna cesta D 414, kao i izgrađeni dio [[županijska cesta 6215|županijske ceste]] u funkciji zaobilaznice Kučišta i Vignja, tvore umjetne barijere površinskog tečenja oborinskih voda sa
Line 208 ⟶ 207:
"OBSCERO DOMINE, TOLLE ANIMAM MEAM" (''Obazri se gospodine i primi dušu moju''). Sam vrh na kojem se nalazi crkvica je tromeđa katastarskih općina i nalazi se na granici općina Orebić i Trpanj.
U sklopu općine Orebić nalazi se 17 katoličkih groblja.
U samom naselju Orebić je postavljeno 7 fontana iz 19. stoljeća. Neorenesansne fontane su postavljene 1880. godine, kada je kroz mjesto izgrađen vodovod. Pelješac je dobio novi vodovod (Neretva) tek 80-tih godina 20.stoljeća. Kuće su obavezno imale, a neke i danas imaju cisterne, tj. vodospremnike. Stari vodovod još i danas funkcionira te zna priskočiti u pomoć kada nestane opskrbe sa kopna.
Line 262 ⟶ 261:
== Literatura ==
*Nikola Glamuzina, Pelješac, Naklada Bošković, 2009, {{ISBN
*[http://www.orebic.hr/upload/knjiga5.pdf prostorni plan Općine Orebić, 2002]
== Vanjske poveznice ==
Line 279 ⟶ 277:
{{GiO DNŽ}}
{{Naselja u sastavu Općine Orebić}}
[[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Pelješac]]
|