Orebić: razlika između inačica

Orebić je dobio ime [[1584.]] po velikaškoj obitelji Orebić koja se doselila iz okolice [[Bakar (grad)|Bakra]] i čiji su članovi odigrali važnu ulogu u povijesti Orebića kao pomorski kapetani. Fedorka Orebić udana Mafatti je kao posljednja članica obitelji umrla u i pokopana u gradu [[Roveretto]] u [[Italija|Italiji]], [[28. travnja]] [[2003.]] <ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030502/osmrtnice01.asp Slobodna Dalmacije, osmrtnice za 2. svibnja 2003.]</ref> Prvotno ime Orebića je bilo '''Trstenica''' - koje danas nose jedan potok, glavna plaža u Orebiću te nogometni stadion. Pod množinskim oblikom imena ( “Orebići”) ga se moglo naći još 1970-ih u literaturi. U starijim ispravama se Orebić može naći i pod talijanskim imenom '''Sabbioncello'''.

Predtranzicijska faza je trajala sve do kraja 18. stoljeća. Tranzicijska faza je trajala dugo od tada do 1970-tih godina. <ref>Glamuzina, str. 155</ref> Prvotno je započela u priobalnim , pomorski orjentiranim mjestima a tek onda na onima u unutrašnjosti. U tranzicijskoj fazi zbog visokog prirodnog prirasta došlo je do velikog porasta broja stanovnika. "Višak stanovništva je bio prisiljen na iseljavanje. Najviše ih se selilo u prekomorske zemlje :Australiju, Argentinu i SAD. Duga tranzicijska faza je posljedica ranog početka (s obzirom da je Dubrovačka republika bila među najrazvijenijim državama svog doba) i kasnog završetka (s obzirom da je pripojena sa Dalmacijom koja je bila na znatno manje razvijena) Drugi značajni pad broja stanovnika bilježi se 1960-tih i 1970-tih. zbog gospodarske politike [[SR Hrvatska|SRH]]. Tadašnja politika je prebacivala težišta gospodarskog razvoja u općinska središta zbog čega su periferni dijelovi nazadovali. Pelješac je bio većinom u sastavu općine Dubrovnik, a manjim dijelom u stastavu općine Korčula te je u oba slučaja bio na periferiji.

Prema popisu se može vidjeti da je od 1960-tih drugo svjetskog rata broj stanovnika općine polagano rastao. Rast je još veći ako se uzme u obzir samo naselje Orebić. U ostalim dijelovima općine konstantno se bilježi pad broja stanovnika.<ref>prostorni plan, str. 29</ref> Doseljeno stanovništvo u Općini Orebić čini 53,0 % ukupnog stanovništva. Ako izuzmemo lokalna preseljenja (6,6%) ostalo je doseljavanje u Općinu Orebić (ukupno 49,5%). <ref>prostorni plan, str. 31</ref>

Na području općine Orebić postoji veliki broj vikendica. Većina njih (oko 70% ) je uvlasništvu državljana BiH <ref>Glamuzina, str. 133-134</ref> Glavnina ih je podignuta 1980-tih nakon [[XIV._Zimske_olimpijske_igre_ Zimske olimpijske igre -_Sarajevo_1984 Sarajevo 1984.|Olimpijade u Sarajevu]].

u potpunosti prožimaju krajolik i život ljudi Općine.<ref>Prostorni plan str. 6</ref> Biljni pokrov je veoma oskudan. Ratarsko-stočarsko iskorištavanje prostora utjecalo je na devastaciju biljnog pokrova u kojemu su ostali često goli vapnenački kamenjari, ili prostrane površine gariga. <ref>Prostorni plan str. 7</ref>

Naselje Orebić od Dubrovnika je udaljeno oko 112 &nbsp;km. <ref>[http://www.viamichelin.com/viamichelin/int/dyn/controller/Itineraires?strStartAddress=&strDestAddress=&strStartMerged=Orebi%C4%87&strDestMerged=Dubrovnik&strStartCityCountry=1752&strDestCityCountry=1752&empriseW=600&empriseH=310&intItineraryType=5&caravaneHidden=false&vh=CAR&distance=km&strVehicle=0&devise=1.0|EUR&carbCost=1.3&isAvoidFrontiers=false&isFavoriseAutoroute=false&isAvoidPeage=false&isAvoidVignette=false&isAvoidLNR=false&autoConso=6.8&villeConso=6&routeConso=5.6&dtmDeparture=9%2F3%2F2009&indemnite=0 Udaljenosti]</ref>

Površina općine iznosi 113,13 &nbsp;km². Dužina cesta koja proilazi kroz općinu iznosi 72 &nbsp;km. od toga je 35 &nbsp;km državnih, 27 &nbsp;km županijskih i 10 &nbsp;km lokalnih cesta.

*K.O. Kuna Pelješka (10,25 &nbsp;km²)

*K.O. Lovište (12,5 &nbsp;km²)

*K.O. Nakovanj (17,48 &nbsp;km²)

*K.O. Orebić (1,78 &nbsp;km²)

*K.O. Pijavičino (12,73 &nbsp;km²)

*K.O. Podgorje (8,15 &nbsp;km²)

*K.O. Podobuče (6,82 &nbsp;km²)

*K.O. Potomje (8,47 &nbsp;km²)

*K.O. Stanković (6,32 &nbsp;km²)

*K.O. Trstenik (4,3 &nbsp;km²)

*K.O. Viganj (7,63 &nbsp;km²)

Na području Općine splet pedogenetskih čimbenika i procesa, rezultirao je razmjerno malim brojem tipova tala, koji spadaju u razdjel automorfnih tala. Najučestalije vrste tla su srednje duboko smeđe tlo na vapnencu te vapnenačko dolomitna organomineralna crnica. <ref name="prostorni plan, str. 49">prostorni plan, str. 49</ref> Osobito vrijedna obradiva tla zauzimaju 9,72% površine. Najveći dio njih je smješte na području tzv. Pelješke župe na zapadnom dijelu općine: između Kune, Potomja i Pijavičinog te iznad Trstenika te mali dio na sjevernom dijelu Lovišta. <ref> name="prostorni plan, str. 49<"/ref> 35,3% površine općine je pokriveno šumom.<ref>prostorni plan, str. 55</ref>

Orebić je utemeljen krajem 15. i početkom 16. st, na području tadašnje Dubrovačke Republike, te je od samog početka okrenut moru kao izvoru dobiti. Godine 1586. pomorci obitelji Orebić obnovili su kaštel usred utvrđenog naselja, koje se po njima prozvalo Orebić. Do 16. st. mjesto se zvalo Trstenica. Od 14. do 19. st. ovdje je bilo sjedište kneza. Tijekom tog vremena Orebić je bio pod upravom Dubrovačke Republike. Od davnine se razvijao kao pomorsko središte.

Na području općine Orebić su registrirane 93 tvrtke i 158 obrta. Prema popisu iz 1991. tercijarnim aktivnostima se bavilo 59,50 % stanovnika dok je 2001. to palo na 38,71% .<ref>prostorni plan, str. 33 </ref> Od tercijarnih aktivnosti prednjače turizam i ugostiteljstvo koji su u konstantnom opadanju. Ugostiteljsko-turistička djelatnost važan je nosilac razvoja Orebića i osiguravala je relativno visoku stopu zaposlenosti domicilnog stanovništva, a dijelom je osiguravala i uvjete za razvoj drugih djelatnosti i sadržaja u Općini.

Od 1991. godine, kao posljedica direktnih i indirektnih događanja uzrokovanih nametnutim ratom na prostoru Republike Hrvatske, korištenje kapaciteta od 1991. - 1993. godine bilo je djelomično nekomercijalno, uvjetovano smještajem prognanika i izbjeglica.<ref>prostorni plan, str. 32 </ref>

Kroz općinu prolaze dvije državne ceste: D414 I D415. Pored njih tu su i [[Županijska cesta 6215|Ž.C. 6215]] te lokalne ceste <ref> name="prostorni plan, str. 84">prostorni plan, str. 84</ref>:

Na prostoru općine postoji trajektna luka u samom centru naselja Orebić gdje započinje [[državna cesta D414]]. Nju se planira izmjestiti na područje naselja Perna (Kućište). <ref> prostorni plan, str. 20 </ref> Pored nje tu su i luke za putničke brodove: <ref> prostorni plan, str. 85 </ref>

U općini Orebić postoji 7 poštanskih ureda <ref> name="prostorni plan, str. 86">prostorni plan, str. 86</ref> Općina ima dobru pokrivenost GSM signalom. Tek na rijetkim područjima među brdima nema signala.

Općinom Orebić prolaze 2 dalekovoda: jedan od 110 kV I dugi od 35 kV. <ref> name="prostorni plan, str. 86 <"/ref> Na brdu Bila Ploča je postavljeno nekoliko solarnih panela s ciljem njihovog daljnjeg širenja.

najveće, količine koje izvorišta daju potpuno su zanemarive. <ref>prostorni plan str. 89</ref>

Vodoopskrba Općine Orebić od naselja Trstenik do naselja Lovište temelji se na NPKL sustavu vodoopskrbe koji se napaja vodom iz izvorišta Prud kod naselja Prud u blizini Metkovića (rijeka Neretva). <ref> name="prostorni plan, str. 88">prostorni plan, str. 88</ref> U ljetnim vršnim mjesecima zbog preopterećenosti sustava često zna doći do redukcije vode u pojedinim naseljima. Iz tog razlog brojne kuće imaju ugrađene čatrnje. Problem općinske vodoopskrbe je razvučenost naselja : od lovišta do Trstenika je oko 40 &nbsp;km uz mali broj postrošača od čega su 30 % su isključivo sezonski potrošači. <ref> prostorni plan, str. 89 </ref>

U Općini Orebić uglavnom nema izgrađenih sustava odvodnje otpadnih voda.<ref> name="prostorni plan, str. 88 <"/ref> Otpadne vode se uglavnom rješavaju gradnjom septičkih jama koje ljeti znaju bii prepune u špici turističke sezone. U lovištu, na predjelu Mirci postoji biološki pročiščivač otpadnih voda.

U sklopu općine Orebić nalazi se 17 katoličkih groblja. <ref> name="prostorni plan, str. 84 <"/ref> Kao spomen na borbu protiv talijanskih okupatora u drugom svjetskom ratu diljem općine se nalaze i brojni spomenici [[partizani|partizanskim borcima]] i žrtvama okupatora.

*Nikola Glamuzina, Pelješac, Naklada Bošković, 2009, {{ISBN |978-953-263-094-7}}