Osporavana kultura:Kritike i polemike: razlika između inačica

Knjiga sadrži polemičke tekstove Radoja Radojevića, koji se potkraj [[1960-ih]] i kasnije - do svoje nerasvijetljene smrti - snažno angažirao na planu afirmiranja i priznanja [[crnogorski jezik|crnogorskoga jezika]].

* ''"Sadašnji naziv jezika je neodrživ iz aspekta crnogorskoga naroda, jer: "srpskohrvatski" ("hrvatskosrpski"), prikazuje naš jezik isljučivo kao jezik samo dva naroda, [[Srbi|srpskoga]] i [[Hrvati|hrvatskoga]]. Time se grubo očituje hegemonija brojno i ekonomski jačijeh nacija. Po tome izgleda kao da je taj jezik 'dat' [[Crnogorci|Crnogorcima]]ma 'na korištenje', ili da su ga oni 'naučili' i 'primili' od Srba i Hrvata, a ne da su Crnogorci vjekovima učestvovali u njegovoj tvorbi i obogaćenju u svijem njegovijem sadržajima i vrijednostima. Narodni jezik Crnogoraca, nije se razvijao kao književni jezik 'oko dva glavna središta, [[Beograd]]a i [[Zagreb]]a', kako se to redovno tvrdi i stoji čak i u Zaključcima [[Novosadski dogovor|Novosadskoga dogovora]], već se razvijao oko crnogorskoga kulturnoga središta [[Cetinje|Cetinja]], te ne spada ni u 'istočnu' ni u 'zapadnu' varijantu, nego u južnu - crnogorsku... Crnogorski tip književnoga jezika zalazi korijenom u 11. vijek, postupno ali neprekidno stičući osobenosti književnoga jezika...[[Petar I. Petrović Njegoš|Petar I. Petrović]] i [[Petar II. Petrović Njegoš|Njegoš]] su ispoljili tvorački jezički genij... [[Vuk Karadžić|Vukova]] reforma nije izvršila nikakav uticaj na književnost i jezik Crnogoraca, izuzev što je potisnula pismo (crkvenoslovenski - prim.a.) na kojemu su Crnogorci dosta uspješno ostvarivali fonetski princip izgovora... Nije potrebno govoriti o specifičnosti, ljepoti i izražajnoj snazi crnogorske varijante jezika, odnosno, crnogorskoga tipa književnoga jezika...Njegove najljepše izražajne osobine su čsto oglašene za 'neknjiževne'; potiskivanje crnogorske leksike, isključivanje dosljednog ijekavskoga izgovora i dužina, kao i zamjena i pomjeranje akcenata, prisutno je u tolikoj mjeri da se gube osnovne karakteristike crnogorske varijante jezika... Zašto bi Crnogorci (i ko ih može na to prinuditi?!) svoj rođeni jezik nazivali imenom drugijeh naroda, potiskivali i zaboravljali, te na taj način siromašili i krnjili svoj nacionalni integritet" (U ''"Osporavanoj kulturi" str. 99-101).''

Ovaj članak Radojevića, od strane tada visokorangiranoga srpskoga dužnosnika Mirka Čanadanovića (predsjednika Centralnog komiteta [[SKJ]] za [[Vojvodina|Vojvodinu]] i člana Predsjedništva SKJ, također člana ravnateljstva ''Matice srpske''), u partijskom glasilu ''"Borba"'', ocijenio je (''cit.orig''): ''"Radnja R.Radojevića, najkraće bih rekao, antisrpska je".''

Radojević je reagirao tekstom ''"Lingvistika" Mirka Čanadanovića"'' ''("Kritika", br.9, Zagreb, [[1969]])'' a Čanadanović mu je odgovorio tekstom ''"Politika Radoja Radojevića"'' ''("Kritika", br.11, Zagreb [[1969]])'', gdje tvrdi:

* ''"Ne navodeći ovoga puta konkretne primjere, da kažem uopšteno: [[crnogorski jezik]] ima posebnu [[leksikologija|leksiku]], koje nema ni u srpskom ni u hrvatskom jeziku ili je u njima malo poznata, da ne pominjem ostale velike razlike i posebnosti. U toj leksici ima dosta riječi koje postoje i u srpskom ili u hrvatskom jeziku, ali sa drugijem ili sasvim suprotnijem značenjima. Dosta posebnih pojmova koje sadrži crnogorski jezik ne označavaju, recimo, predmet (u realnom i apstraktnom smislu) karakterističan za duhovni i maetrijalni život Crnogoraca, te se i u djelima pisaca rijetko javljaju. U tome slučaju, iako svojstveni za cjelokupni crnogorski književni jezik, oni se, u odnosu na druge jezike čiji pojmovi preovlađuju u skupnoj valorizaciji, javljaju kao '[[dijalekt|dijalektizmi]]izmi', 'provincijalizmi', '[[arhaizmi]]', itd. ...Ako u 'odgovoru' Čanadanovića uopšte ima suštine, onda se ona sastoji u tome da je moj rad 'antisrpski', zbog toga što sam rekao da je u srpskoj građanskoj nauci postojala [[Velika Srbija|velikosrpska]] orijentacija, te da se radovi tijeh naučnika ne mogu danas uzimati kao 'dokaz' da ne postoji crnogorska nacija, crnogorska nacionalna istorija i kultura, crnogorski jezik u istoj mjeri u kojoj postoji hrvatski i srpski jezik..." (str.114-115, 117).''

'''Radoje Radojević''', '''Osporavana kultura:Kritike i polemike''' , (izbor i napomene dr. [[Danilo Radojević]]) izdanje obitelji i Vlade Crne Gore, Podgorica, 2006, str. 173 {{ISBN |86-907881-0-7}}