Pale Blue Dot: razlika između inačica

}}</ref> te kasnije i [[Međuzvjezdani prostor|međuzvjezdanog prostora]].<ref name=en6/> Funkcionirajući već 35 godina 4 mjeseca i 5 dana (<small>''stanje 10. siječnja 2013.''</small>) letjelica redovito prima naredbe te odašilje podatke nazad k [[Deep Space Network|Deep Space Networku]]u. Prva je sonda koja je napustila Sunčev sustav te ujedno najudaljeniji objekt od Zemlje koji je čovjek izradio.<ref name=en6>Butrica, Andrew.J (1994.). ''"Chapter 11". From Engineering Science To Big Science'' (1. izdanje). New York: Random House. str. 251. {{ISBN |0-679-43841-6}}.</ref><ref name=en7>{{Citiranje www

Pale Blue Dot je načinjena kada je Voyager 1 došao do ruba Sunčevog sustava, 12 godina nakon lansiranja, putujući brzinom od 64.000 &nbsp;km/h<ref name=en9/> na rekordnoj udaljenosti od oko 6 milijardi kilometara.<ref name=en13>{{Citiranje www

Pale Blue Dot prikazana je i kao dio širokokutne snimke na kojoj je vidljivo i Sunce te dio svemira u kojem su se u to vrijeme nalazile Zemlja i Venera. Snimka je nadopunjena i s dvije uskokutne fotografije centrirane na same planete. Snimljena je s kamerinim najtamnijim filterom i najkraćom mogućom ekspozicijom (5 milisekundi) kako bi se izbjegla saturacija kamerine vidikonske cijevi raspršenom svjetlošću. Iako iz ''Voyagerove'' perspektive s ruba sustava Sunce djeluje maleno, i dalje je osam milijuna puta sjajnije od od najsjajnije zvijezde na Zemljinom nebu - [[Sirius]]a. Zrake oko Sunca su difrakcijski uzorak kalibracijske lampe koja je smještena ispred širokokutnog objektiva.<ref name=en11/> Slika je sastavljena od 640.000 individualnih piksela.<ref name=en9/> Na fotografiji, Zemlja je smještena na sredini jedne od [[Zraka (fizika)|zraka]] raspršenog svjetla koje su posljedica fotografiranja pri malom kutu između Sunca i Zemlje.<ref name=en1/><ref name=en9/><ref name=en21>Gonzalez, Guillermo; Richards, Jay Wesley (2004.). ''The Privileged Planet: How Our Place in the Cosmos is Designed for Discovery''. Regnery Publishing. str. X,224, 444. {{ISBN |0-89526-065-4}}.</ref><ref name=en9/><ref name=en22>{{Citiranje www

Fotografija je snimljena pomoću Voyagerove uskokutne kamere. Uskokutne kamere (1500 &nbsp;mm [[Žarišna duljina|žarišne duljine]]) suprotno širokokutnim kamerama, koriste se za fotografiranje specifičnih detalja u području zanimanja. Voyager imaging science subsystem (ISS) je modificirana inačica sporo skenirajućih vidikonskih kamera koje su korištene u ranijem [[Program Mariner|programu Mariner]].<ref name=en34>{{Citiranje www