Razlika između inačica stranice »Pale Blue Dot«

Obrisana 2 bajta ,  prije 4 mjeseca
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Oznake: uređivanje s mobilnog uređaja Wikipedija za mobilne uređaje uređivanje s mobilnoga uređaja nastalo uz pomoć poboljšanih alata
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> te kasnije i [[Međuzvjezdani prostor|međuzvjezdanog prostora]].<ref name=en6/> Funkcionirajući već 35 godina 4 mjeseca i 5 dana (<small>''stanje 10. siječnja 2013.''</small>) letjelica redovito prima naredbe te odašilje podatke nazad k [[Deep Space Network|Deep Space Networku]]u. Prva je sonda koja je napustila Sunčev sustav te ujedno najudaljeniji objekt od Zemlje koji je čovjek izradio.<ref name=en6>Butrica, Andrew.J (1994.). ''"Chapter 11". From Engineering Science To Big Science'' (1. izdanje). New York: Random House. str. 251. {{ISBN |0-679-43841-6}}.</ref><ref name=en7>{{Citiranje www
|naslov = An Earthly View of Mars
|url = http://www.space.com/1280-earthly-view-mars.html
== Fotografija ==
 
Pale Blue Dot je načinjena kada je Voyager 1 došao do ruba Sunčevog sustava, 12 godina nakon lansiranja, putujući brzinom od 64.000 &nbsp;km/h<ref name=en9/> na rekordnoj udaljenosti od oko 6 milijardi kilometara.<ref name=en13>{{Citiranje www
|naslov = Voyager Celebrates 20-Year-Old Valentine to Solar System
|url = http://www.nasa.gov/mission_pages/voyager/voyager-20100212.html
}}</ref> Jedna od ovih slika prikazivala je Zemlju kao blijedu plavu točku na zrnatoj fotografiji.
 
Pale Blue Dot prikazana je i kao dio širokokutne snimke na kojoj je vidljivo i Sunce te dio svemira u kojem su se u to vrijeme nalazile Zemlja i Venera. Snimka je nadopunjena i s dvije uskokutne fotografije centrirane na same planete. Snimljena je s kamerinim najtamnijim filterom i najkraćom mogućom ekspozicijom (5 milisekundi) kako bi se izbjegla saturacija kamerine vidikonske cijevi raspršenom svjetlošću. Iako iz ''Voyagerove'' perspektive s ruba sustava Sunce djeluje maleno, i dalje je osam milijuna puta sjajnije od od najsjajnije zvijezde na Zemljinom nebu - [[Sirius]]a. Zrake oko Sunca su difrakcijski uzorak kalibracijske lampe koja je smještena ispred širokokutnog objektiva.<ref name=en11/> Slika je sastavljena od 640.000 individualnih piksela.<ref name=en9/> Na fotografiji, Zemlja je smještena na sredini jedne od [[Zraka (fizika)|zraka]] raspršenog svjetla koje su posljedica fotografiranja pri malom kutu između Sunca i Zemlje.<ref name=en1/><ref name=en9/><ref name=en21>Gonzalez, Guillermo; Richards, Jay Wesley (2004.). ''The Privileged Planet: How Our Place in the Cosmos is Designed for Discovery''. Regnery Publishing. str. X,224, 444. {{ISBN |0-89526-065-4}}.</ref><ref name=en9/><ref name=en22>{{Citiranje www
|naslov = Solar System Portrait - Earth as 'Pale Blue Dot'
|url =http://visibleearth.nasa.gov/view.php?id=52392
[[Datoteka:PaleBlueDot.jpg|250px|minijatura|desno|Sagan je istaknuo da se "sva ljudska povijest dogodila na tom sićušnom pikselu (ovdje prikazan unutar plavog kruga), koji je naš jedini dom". Govor na Sveučilištu Cornell, 13. listopada 1994.]]
 
Fotografija je snimljena pomoću Voyagerove uskokutne kamere. Uskokutne kamere (1500 &nbsp;mm [[Žarišna duljina|žarišne duljine]]) suprotno širokokutnim kamerama, koriste se za fotografiranje specifičnih detalja u području zanimanja. Voyager imaging science subsystem (ISS) je modificirana inačica sporo skenirajućih vidikonskih kamera koje su korištene u ranijem [[Program Mariner|programu Mariner]].<ref name=en34>{{Citiranje www
|naslov = Instrument Information
|url =http://starbrite.jpl.nasa.gov/pds/viewInstrumentProfile.jsp?INSTRUMENT_ID=ISSN&INSTRUMENT_HOST_ID=VG2
== Saganov osvrt ==
U svojoj knjizi ''[[Pale Blue Dot (knjiga)|Pale Blue Dot: A Vision of the Human Future in Space]]'', astronom Carl Sagan povezao je svoje misli s dubljim značenjem ove fotografije:<ref name=en14/>
 
 
{{Citat|S ove velike udaljenosti, Zemlja možda i ne izgleda posebno zanimljivo. Ali za nas je drugačija. Ponovno razmislite o toj točki. To je ovdje. To je dom. To smo mi. Na njoj, svi koje ste ikad voljeli, svi koje poznajete, svi za koje se ikada čuli, svako ljudsko biće koje je bilo, proživjelo je svoje živote. Ukupnost naše radosti i patnje, tisuće uvjerenih religija, ideologija i ekonomskih doktrina, svaki lovac i sakupljač, svaki junak i kukavica, svaki stvaratelj i uništavatelj civilizacija, svaki kralj i podanik, svaki zaljubljeni mladi par, svaka majka i otac, nadobudno dijete, izumitelj i istraživač, svaki učitelj morala, svaki korumpirani političar, svaka "super zvijezda", svaki "vrhovni vođa", svaki svetac i grešnik u povijesti naše vrste živio je tu - na trunci prašine u zraci svjetlosti.
19.624

uređivanja