Panonska Hrvatska (kneževina): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura (budući da -> jer) |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 10:
Nisu poznati niti mnogi vladari ove kneževine. Zna se da je od [[791.]] do [[810.]] vladar bio [[Vojnomir]]. No o njemu je još mnogo nepoznanica. Premda ga se još uvijek često naziva knezom, u izvorima nema toga naslova. Naziva ga se jednostavno [[Slaveni|Slavenom]]. Usto, i ispravan oblik njegova imena upitan je, jer se u franačkim izvorima spominje pod imenom ''Uuonomiro'' ili ''Uuonomyro''. Neki misle i da on nije bio vladar panonskih Hrvata, nego onih koji su se bili doselili u [[Istra|Istru]] pod vodstvom vojvode Ivana.<ref>N. Labus, „Tko je ubio vojvodu Erika“, str. 10.</ref> Drugi su povjesničari uvjereni u Vojnomirovo vladanje u Panonskoj Hrvatskoj,<ref>E. Peričić, ''Hrvatski kraljevi (Zlatno doba hrvatske povijesti)'', Zadar 2000. (naziva Vojnomira „knezom-vladarom sjeverno od Gvozda i u Posavini).</ref> ili pak u njegovo [[Karantanija|karantansko]] podrijetlo, što je osobito zastupljeno među slovenskim povjesničarima.<ref>Ipak, već je Milo Kos u svojoj raspravi „Conversatio Bagoariorum et Carantanorum“ pokazao kako nije moguće sa sigurnošću odrediti Vojnomirovo podrijetlo, a karantansku je teoriju stavio pod znak pitanja zbog toga što se na popisu karantanskih vladara ne spominje nijedan Vojnomir. Raspravu je 6. svibnja 1934. prihvatilo Slovensko znanstveno društvu u Ljubljani.</ref> Upravo 791. [[Franci|franački]] kralj [[Karlo Veliki]] započeo je pohod protiv Avara, a već sljedeće godine, [[792.]] Vojnomir se podlaže Karlu Velikome i obećava mu pomoć u borbi protiv Avara. Završivši ratove u [[Vojvodstvo Saska|Saskoj]] (792.-[[796.]]), Karlo se mogao konačno okrenuti i prema Avarima, a rat protiv njih trajao je od [[796.]] do [[799.]] U tom ratu na franačkoj su strani doista sudjelovali i panonski Hrvati, a nakon konačne pobjede što su je Franci i Hrvati ishodili na prostorima današnje [[Mađarska|Mađarske]] nestalo je i neposredne avarske opasnosti. Moguće je da [[Konstantin Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]'' misli upravo na ovu pobjedu, kad govori o porazu što su ga Hrvati nanijeli Avarima (''De administrando imperio'', 31). Franci tada, na istočnim granicama svoga kraljevstva, osnivaju dvije [[marka (grofovija)|marke]]{{newdsm}} (pogranične [[grofovija|grofovije]]) - sjevernije „istočnu“ (današnja [[Austrija]]), a južnije [[Furlanija|furlansku]].
Početkom [[9. stoljeće|9. stoljeća]] panonski Hrvati napuštaju svoje poganske običaje i [[Pokrštenje Hrvata|prihvaćaju kršćanstvo]]. O tome svjedoče brojni [[arheologija|arheološki]] nalazi, a osobito starohrvatski grobovi u kojima se od toga razdoblja više ne nalaze predmeti koji su bili ukapani zajedno s pokojnikom. Međutim, postoji mogućnost da su tragovi poganstva ostali prisutni o čemu svjedoči nalaz paljevinskog groba iz 9. ili 10. stoljeća otkriven kod [[Lobor
===Ljudevit Posavski i borba protiv Franaka===
Redak 31:
===Braslav===
[[Image:Gesta hungarorum map.jpg|thumb|250px|Panonska Hrvatska u vrijeme Braslava]]
Polovicom [[9. stoljeće|9. stoljeća]] Panonska Hrvatska u vlasti je Bugara, a potom [[grofovija|grofovije]] Donje Panonije. U tom spominju se u nekim djelima knezovi Pribina i [[Kocelj]], no danas se općenito drži da je riječ o slavenskim knezovima sa zapada, vjerojatno iz [[Karantanija|Karantanije]] koji su vladali Donjom Panonijom u području oko [[Blatno jezero|Blatnoga jezera]] i proširili svoju vlast i na područje Panonske Hrvatske, te se sukobljavali s Hrvatima iz primorja u doba primorskoga kneza [[Iljko|Iljka]]. To je i razdoblje djelovanja [[sveti Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]], a samoga Metoda [[papa]] [[Hadrijan II.]] imenuje [[biskup]]om srijemsko-panonskim. Papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] krajem [[873.]] javlja „sklavinskom“ vladaru Mutimiru (''dux Sclaviniae'') da je u [[Panonska dijeceza|panonskoj dijecezi]] posvećen biskup i da se sada može predati njegovoj pastirskoj brizi te dodaje: „Savjetujemo te da poradiš koliko možeš, kako ćeš se po primjeru tvojih starih vratiti panonskoj dijecezi.“ To je jedina vijest o postojanju kneza Mutimira na prostoru „sklavinske“ Panonije. Srpska historiografija pretpostavlja da je to tadašnji srpski knez Mutimir, no za njega se kaže da je prvi kršćanski knez, pa bi se on teško mogao „vratiti“ panonskoj dijecezi. Donjom Panonijom tada vlada [[Svatopluk]], [[Velikomoravska kneževina|velikomoravski]] knez, koji se isprva opire franačkoj vlasti.
Tadašnji knez Panonske Hrvatske [[Braslav]], kako bi se osigurao pred moćnim moravskim knezom, ulazi u čvršću vezu s Francima, te je [[884.]] pošao u Konigsstadten (kod Tulna u današnjoj [[Donaj Austrija|Donjoj Austriji]]) kako bi se ondje poklonio caru [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu III. Debelom]]. No, u tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti ([[887.]]), na vlast dolazi [[Arnulf Karantanski]] koji se zaratio sa Svatoplukom, a Braslav se uključuje u taj rat na Arnulfovoj strani. Arnulf je upomoć pozvao i [[Mađari|Mađare]] koji su se tada nalazili iz [[Karpati|Karpata]]. Po Svatoplukovu porazu, Mađari su se povukli, no ovom epizodom nepovratno ulaze u povijest panonskih krajeva. Nakon bugarskih upada u njihova područja, Mađari se oko [[896.]] naseljavaju u središnjem dijelu [[Panonska nizina|Panonske nizine]], a iste godine Arnulf predaje Braslavu nekadašnju Koceljevu zemlju da je brani od Mađara, no to mu nije pošlo za rukom. Dapače, Mađari su prodirali i u samu Panonsku Hrvatsku, a preko nje do Primorske Hrvatske pa čak i sjeveroistočnih prostora [[Italija|Italije]]. Čini se da je Braslav, kao posljednji knez Panonske Hrvatske, već [[896.]] poginuo u borbama s Mađarima — nakon [[Bitka na Južnom Bugu|bitke kod Južnog Buga]].
Redak 43:
==Izvori==
*''Annales regni Francorum inde ab a. 741 usque ad a. 829, qui dicuntur Annales Laurissenses maiores et Einhardi''. Herausgegeben von Friedrich Kurze. XX und 204 S. 8°. 1895. Nachdruck 1950.
*Konstantin Porfirogenet, ''O upravljanju carstvom'', prijevod i komentari Nikola pl. Tomašić (hrvatski), R. [Romilly] J. [James] H. [Heald] Jenkins (engleski), priređivač grčkog izvornika Gyula Moravcsik, Zagreb : Dom i svijet (Biblioteka Povjesnica), 2003. {{ISBN
*Rudolf Horvat, ''[[:s:hr:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)|Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)]]'', Zagreb 1924.
*Nenad Labus, „[http://hrcak.srce.hr/file/18780 Tko je ubio vojvodu Erika]“, ''Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU u Zadru'', sv. 42/2000, str. 1-16.
Redak 100:
*[[Srednjovjekovna hrvatska država]]
*[[Hrvatski knezovi]]
{{Hrvatska}}
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
| |||