Plutarh: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Fun fact
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 35:
== ''Usporedni životopisi'' ==
[[Datoteka:Plutarch Han.jpg|mini|180px|Stranica Plutarhovih "[[Usporedni životopisi|Usporednih životopisa]]" autora Ulricha Hana iz [[1470.]]]]
Njegovo najpoznatije djelo je ''[[Usporedni životopisi]]'', niz [[biografija]] poznatih Grka i Rimljana, usporedno prikazanih kako istaknuli njihove zajedničke [[moral]]ne vrijednosti i mane. Sačuvani "životi" čine dvadeset tri para biografija, a svaki par predstavljao je jednu grčku i jednu rimsku ličnost, kao i četiri samostalne neparne biografije. Kako objašnjava u prvom poglavlju "Života [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]", Plutarha nije zanimalo pisanje povijesti kao takve, već ga je zanimalo da istraži utjecaj karaktera, dobrog ili lošeg, na život i sudbinu poznatih ljudi. Neki od najinteresantnijih "životopisa", primjerice [[Heraklo|Heraklov]]v i [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] nisu sačuvani.
 
=== ''Aleksandrov život'' ===
Redak 48:
{{citat|Pa ipak je Arhimed posjedovao toliko uzvišen duh, toliko duboku dušu i toliku dubinu teorijskog uvida, da, premda su mu izumi priskrbili slavu nadljudske mudrosti, nije pristao ostaviti nikakvu raspravu o tom predmetu, već je, smatrajući niskim i prostim djelo inženjera i svako umijeće koje služi životnim potrebama, posvetio svoje najveće napore samo onim izučavanjima na čiju istančanost i privlačnost ne utječu zahtjevi nužde ... I premda je došao do mnogih izvrsnih otkrića, zamolio je svoje prijatelje da na njegov grob stave valjak koji obuhvaća kuglu, s natpisom koji daje omjer u kojem sadržavajuće tijelo preseže sadržavano.}}
 
Valja uočiti da Plutarh ne citira izravno Arhimeda, već mu pripisuje neke stavove. Plutarh nije bio [[inženjer]], već dobrostojeći građanin, [[znanstvenik]] zainteresiran za [[povijest]] i [[filozofija|filozofiju]], blizak [[Platonizam|platonizmu]]. Vjerojatno nije daleko od istine da je Arhimed iznad svega cijenio svoje [[matematika|matematičko]] djelo. Priča o Arhimedovoj želji za nadgrobni spomenik možda nije istinita, ali imamo li na umu njegova izvanredna matematička postignuća, ne bi nas trebalo iznenaditi da je htio biti upamćen upravo po njima. <ref> G.E.R. Lloyd: "Greek Science After Aristotle", W.W.Norton, New York, 1973.</ref>
 
S druge strane, kada Plutarh zaključuje da je Arhimed otvoreno prezirao ''svako umijeće koje služi životnim potrebama'', možemo posumnjati da tu izranjaju Plutarhove vlastite platoničke predrasude. Izvještaji koji povezuju Arhimeda s [[Povijest klasične mehanike|mehaničkim napravama]] poput po njemu nazvana [[Arhimedov vijak|vijka]] (naprave za podizanje vode za koju se kaže da ju je izumio tijekom posjete Egiptu) i složena [[koloturnik]]a (učinkovitost koje je navodno pokazao sam vukući natovaren brod) su možda nakićeni, ali posve sigurno pokazuju da Arhimed nije bio zainteresiran samo za [[teorija|teorijsku]] stranu mehaničkih problema, već i za onu praktičnu. Arhimedova objavljena djela su apstraktna i filozofska, no čak i ako mnogo toga njemu pripisanog odbacimo kao legendu, on se je vjerojatno bavio inženjerskom [[tehnika|tehnikom]] i praktičnim postignućima. Navodno je svoje poznavanje mehanike koristio u doba [[rat]]a i u tom je smislu djelovao kao antički inženjer (''architecton''), kojeg je jedno od područja djelovanja bilo vojno inženjerstvo.
 
Plutarh je prilično sigurno pretjerao prikazujući Arhimedov prijezir prema [[inženjerstvo|inženjerstvu]], ako ga i nije u cijelosti krivotvorio. Ipak je znakovito što takve stavove nalazimo u djelu ''Život Marcellusa'', neovisno o tome pripadaju li više Plutarhu nego samom Arhimedu. U stavovima obrazovane elite kojoj pripada Plutarh općenito nalazimo kombinaciju prijezira prema životu inženjera i nepoznavanja njegova djela. Takav stav, kojeg su snažno podupirali [[Platon]] i [[Aristotel]], prevladava među autorima iz svih razdoblja [[antika|antike]]. <ref> James, P. i N. Thorpe: "Drevni izumi", Mozaik knjiga, Zagreb, 2007.</ref>
 
== Druga djela ==
Redak 58:
=== ''Moralije'' ===
 
Ostatak njegovih preživjelih radova je sakupljen pod naslovom ''[[Moralia]]'' (slobodno prevedeno kao "Običaji"). To je eklektička zbirka 78 eseja i prepisanih govora, među kojima su: ''O Sudbini ili vrlina Aleksandra Velikog'', važan dodatak njegovom "Životu", "''O obožavanju [[Izida|Izide]] i [[Oziris]]a''" (ključni izvor informacija o [[Egipat|egipatkskimegipat]]kskim vjerskim ritualima)<ref name="egiptica">[http://www.hrstud.unizg.hr/sites/cae/egipat/mitologija/02.htm Croato-Aegyptica Electronica] M.T.: Mit o Ozirisu, Izidi, Horusu i Setu</ref>, i "''O [[Herodot]]ovoj zlonamjernosti''" (što je možda [[Retorika|retorička]] vježba, kao i pripovijetke o Aleksandrovim dostignućima), u kojima Plutarh kritizira ono što smatra sustavnom pristranošću u Herodotovim djelima<ref>{{cite book|last=Grote|first=George|title=A History of Greece: From the Time of Solon to 403 B.C.|origyear=1830.|publisher=Routledge|date=19. 10.2000.|page=str. 203.}}</ref>. Među radovima su i više filozofske rasprave, kao što je "''O opadanju proročišta''", "''O odlaganju božanske kazne''", "''O miru duše''", te lakše teme , kao što su "''[[Odisej]] i [[cvrčak]]''", duhoviti [[dijalog]] između [[Homer]]ovog Odiseja i jedne od [[Kirka|Kirkinih]] začaranih svinja. "''Moralije''" su pisane ranije dok su "''Životopisi''" nastali uglavnom u posljednja dva desetljeća Plutarhovog života.
 
Nekoliko je nepoznatih autora napisalo niz pseudoepigrafija koje su se pripisivale Plutarhu. Neke inačice "Moralija" uključuju i nekoliko radova za koje se danas zna da su pseudoepigrafije: među njima su "''Životi deset govornika''" (biografije [[Deset govornika]] antičke [[Atena|Atene]], temeljene na "''Učenjima filozofa''" [[Cecilije iz Kalakte|Cecilija iz Kalakte]]) i "''O glazbi''". Iza ovih različitih spisa vjerojatno stoji jedan autor. Iako ovi tekstovi nisu Plutarhovi i potječu iz nešto kasnijeg razdoblja, ona su podrijetlom [[Antika|antička]] i imaju povijesnu vrijednost.
Redak 71:
== Izvori ==
{{izvori}}
* ''Plutarch's "Lives"'' by Alan Wardman {{ISBN |0-236-17622-6}}
* ''Plutarch's "Lives: exploring virtue and vice"'' by Timothy E. Duff (Oxford UP: 2002 pb) {{ISBN |0-19-925274-2}}.
* ''"The Echo of Greece"'' by Edith Hamilton. The Norton Library, W.W. Norton and Company, Inc. 1957. str. 194. {{ISBN |0-393-00231-4}}. (Quote)
 
== Vanjske poveznice ==