Gorgija (dijalog): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura (budući da -> jer)
Redak 80:
Kao što je već prije rečeno, Kalikle naglašava da je filozofija odraz djetinjastog karaktera i da je stvar za djecu te mu savjetuje da se okani filozofije. Nadalje, Kalikle zna da filozofija sama po sebi ne vrijedi ništa ako masi ne uspijemo nametnuti svoje mišljenje kao ono koje je ispravno, pa se čini da Platon kroz usta Kalikla ukazuje na to da Sokratov filozofski projekt nije uspio jer se Sokrat na sudu nije uspio obraniti pred onima koji su ga optužili „tvdeći da si učinio neki zločin, iako nisi kriv; vrlo dobro znaš da bi ostao bez obrane, da se ne bi znao snaći, da bi izgubio glavu i da bi u neprilici otvarao usta i da ne bi bio u stanju riječi progovoriti“ (486b). Kalikle je svjestan činjenice da je najlakše nametnuti svoje mišljenje onima koji neznaju, koji nemaju stabilna moralna uvjerenja pa to jako dobro koristi. Najtragičnije je što je tako funkcionirala i atenska skupština što dokazuje nepravedna osuda Sokrata. Posebno u ovom razgovoru s Kaliklom Sokrat naglašava da je cilj [[Državnik|državnika]] pronaći način da građane učine boljima jer je politika u svojoj biti usmjerena na postizanje općeg dobra. Po tome je jedino Sokrat pravi državnik, što i dokazuje: „Mislim da sam jedini od rijetkih Atenjana, da ne kažem jedini, koji se bavi pravom političkom vještinom, jedini koji radi na općem dobru“ (521d).
 
Time pokazuje da je filozofija pravo političko umijeće koje se našlo u tragičnoj situaciji jer retorika ima moć masu zadiviti lijepim riječima i obećanjima. Također naglašava da političko umijeće, za razliku od filozofije, ne treba vremena, one koji ne znaju lako je obmanuti. U ovom dijalogu, Sokrat nije uspio u potpunosti poraziti svoje sugovornike jer se ispostavilo da su sofisti kao što su Gorgija i Polus zapravo uvijek u prednosti. Oni uvjeravaju masu za čije uvjeravanje nije potrebno puno vremena. Sokratu je nedostajalo upravo vremena da se obrani i pokaže da je ono za što je živio ispravno. Po svemu sudeći, u Gorgiji kao tekstu prijelaznog razdoblja, iznoseći prednosti i mane filozofije, Platon razmišlja o tome zašto sokratovski projekt nije uspio te kakvu prijetnju filozofiji predstavlja retorika budući dajer su najopasniji oni koji su sigurni da znaju, a zapravo ne znaju.
 
== Izvori ==