Kabala i umjetnost: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m izbacio ponavljanje u Literatura |
m lektura (budući da -> jer) |
||
Redak 14:
U duši '''''[[Psihologija Kabale#Duša Ruah (רוּחַ)|Ruah]]''''' Božji atributi se uprisutnjuju kao '''igra likova''' – ugledivi vid svijeta ''Jecira''; u umjetnosti to čine '''likovne umjetnosti''' (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura) kojima se u duši uprisutnjuje Božja igra likova:
na primjer za ''Hokma'' – likovni vid Božje mudrosti; za ''Bina'' – likovni vid Božjeg intelekta; za ''Hesed'' – likovni vid Božjeg milosrđa; za ''Jesod'' – likovni vid Božjeg utemeljivanja (svemu-temelj-biti, hebr: ''jesodijut''), i tome slično.<br />Često se za židovsku kulturu kaže da je nesklona likovnim umjetnostima (tzv. anikonizam). Razlog toj nesklonosti može biti '''religiozan''',
Ako se ozbiljno misli pojam Adam Kadmon kao prva emanacija onog bezgraničnog En Sofa, dakle kao neku konstelaciju koju čine Božji atributi, tada je nezamislivo kako tu apstraktnu strukturu prevesti u neki opažljivi ''lik''. Ako se to i učini, a često se i čini, onda takva slika nije vjerna ideji Adam Kadmon, a trebala bi biti, govoreći hegelovski, osjetilna pojava ideje. Stoga Kabala zahtjeva meditacijsku praksu: to što je Adam Kadmon može se osjetiti u duhu kao neka regulativna ideja<ref>Regulativna ideja, po Kantu, je ona koja služi ''uređivanju'' (reguliranju) čovjekovog ponašanja, za razliku od ''konstitutivnih'' ideja koje doprinose povećanju znanja. </ref> koja sabire duh na tradicijom naslijeđeno razumijeće prve emanacije En Sofa u nešto nalik Bogu (''b´calmo kidmuto'')<ref>''Biblija'', Post 1,26-27</ref>.
| |||