Plemićke grobnice u Dalmaciji: razlika između inačica

Katolički red braće propovjednika utemeljio je u južnoj Francuskoj [[1216.]] godine Španjolac [[Dominik de Guzmán]]. U početku je red djelovao u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Poljskoj i Češkoj, ali ubrzo je zahvatio Dansku, Švedsku, Rusiju i Prusku nakon što je papa Honorije II potvrdio da može djelovati po cijelom kršćanskom svijetu. Dominikanski prosjački red nije prihvaćao monaški način života već je djelovao u urbanim sredinama gdje su redovnici bili u direktnom doticaju s ljudima. Najvažnije odlike reda bile su propovijedanje Evanđelja i obveza obrazovanja propovjednika zbog čega su prozvani i intelektualnim redom. Osnivanjem dominikanskih samostana po svijetu razvijalo se i školstvo budući dajer je svaki samostan bio ujedno i škola otvorena za javnost. Upravo je dominikanski red zaslužan za osnivanje brojnih učilišta, sveučilišta i knjižnica.<ref name="Fisković">Fisković, I. (ur.): Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori, 20. prosinca 2007. - 30. ožujka 2008., Zagreb, Galerija Klovićevi dvori, 2011., str. 8., 9., 10., 11., 377., 378., 388.</ref> Djelovanje prvih dominikanaca u Hrvatskoj veže se još uz vrijeme života svetog Dominika koji 1221. godine povjerava svom suradniku Pavlu Dalmatincu (profesoru prava i teologije u Bologni), utemeljenje prvih zajednica u Hrvatskoj i Ugarskoj. Godine 1225. u Dubrovniku je osnovan prvi hrvatski dominikanski samostan. Upravo su dominikanci osnovali prvo hrvatsko sveučilište u Zadru 1396. godine. Tijekom osam stoljeća prisutnosti na području Hrvatske, dominikanci su ostavili iza sebe brojna umjetnička djela koja su naručivali za opremanje svojih crkava i samostana, uključujući reprezentativne primjere nadgrobnih spomenika iz vremena rane renesanse.<ref name="Fisković"/>