Pterosauri: razlika između inačica

Pterosauri se također često nazivaju pterodaktilima, što je netočno. Izraz pterodaktil odnosi se na rod ''[[Pterodactylus]]'',<ref>Caroline Arnold & Laurie A. Caple (2004). "Pterodactyl". Pterosaurs: rulers of the skies in the dinosaur age. Houghton Mifflin Harcourt. p. 23. {{ISBN |9780618313549}}.</ref> a u širem smislu na podred [[Pterodactyloidea]].<ref>David E. Alexander & Steven Vogel (2004.). Nature's Flyers: Birds, Insects, and the Biomechanics of Flight. JHU Press. str. 191. {{ISBN |9780801880599}}.</ref><ref>Ron Redfern (2001.). Origins: the evolution of continents, oceans, and life. University of Oklahoma Press. str. 335. {{ISBN |9780806133591}}.</ref> U evoluciji kralježnjaka tri puta su se pojavile životinje sa sposobnosti leta. Prvi su bili pterosauri, a [[ptice]] i [[šišmiši]] su se pojavili kasnije. Najstariji pterosauri živjeli su u periodu kasnog [[trijas]]a prije oko 228 milijuna godina. Živjeli su sve do masovnog izumiranja na kraju perioda [[kreda (period)|krede]], prije oko 65 milijuna godina.

Pterosauri su bili [[arhosauri]] koji su nesli jaja. To je jasno dokazalo otkriće jednog fosiliziranog [[embrij]]a iz perioda rane krede (prije oko 121 milijuna godina) u provinciji [[Liaoning]] na sjeveroistoku [[kina|Kine]]. Otkriveno jaje bilo je nešto manje od kokošijeg i sadržavalo je dobro očuvan kostur, a mogli su se raspoznati i otisci kože i tkiva na krilima. Raspon krila kod ove životinje, za koju se smatra da je bila kratko pred izlijeganjem, iznosio je 27 &nbsp;cm i pokazuje da su oni vjerojatno bili [[potrkušci]] i mogli letjeti i samostalno se hraniti kratko nakon izlijeganja.<ref>Wang X, Zhou Z (lipanj 2004.): ''Palaeontology: pterosaur embryo from the Early Cretaceous''. [[Nature]] 429 (6992): 621.</ref>

Još od [[1990-ih]] došlo se do novih otkrića istraživanjem starih primjeraka i pokazalo se da su krijeste bile mnogo rasprostranjenije među pterosaurima nego što se to prije mislilo. One su se većim dijelom (ili potpuno) sastojale od keratina, koji se ne fosilizira tako dobro kao kosti.<ref name="autogenerated2003">Naish D, Martill DM (2003.). "Pterosaurs — a successful invasion of prehistoric skies". Biologist 50 (5): 213–6.</ref> U slučajevima pterosaura kao što su ''[[Pterorhynchus]]'' i ''[[Pterodactylus]]'', prava dužina krijeste otkrivena je pomoću ultraljubičaste fotografije.<ref>Frey E, Martill DM (1998.). "Soft tissue preservation in a specimen of Pterodactylus kochi (Wagner) from the Upper Jurassic of Germany". Neues Jahrbuch fu ̈r Geologie und Pala ̈ontologie, Abhandlungen 210: 421–41.</ref><ref name="CJ02">Czerkas, S.A., and Ji, Q. (2002). A new rhamphorhynchoid with a headcrest and complex integumentary structures. In: Czerkas, S.J. (Ed.). ''Feathered Dinosaurs and the Origin of Flight''. The Dinosaur Museum:Blanding, Utah, 15-41. {{ISBN |1-93207-501-1}}.</ref> Otkriće ''Pterorynchusa'' i ''[[Austriadactylus]]a'', dva ramforinkida s krijestama, pokazalo je da su i primitivni pterosauri imali krijeste (prije toga se smatralo da su postojale samo kod naprednijih pterodaktila).<ref name="autogenerated2003"/>

# ''[[Hatzegopteryx|Hatzegopteryx thambema]]'' 10-1110–11 m <ref name=witton2010>Mark P. Witton, David M. Martill and Robert F. Loveridge, 2010., "Clipping the Wings of Giant Pterosaurs: Comments on Wingspan Estimations and Diversity", ''Acta Geoscientica Sinica'', '''31''' Supp.1: 79-81</ref>

# ''[[Quetzalcoatlus|Quetzalcoatlus northropi]]'' 10-1110–11 m <ref name=witton2010"witton&naish2008"/><ref name="witton&naish2008"witton2010/>

# ''[[Tupuxuara|Tupuxuara longicristatus]]'' 6 m <ref name=DU06b> {{cite book |last=Unwin |first=David M. |title=The Pterosaurs: From Deep Time |year=2006. |publisher=Pi Press |location=New York |isbn=0-13-146308-X |pages=246}}</ref>

# ''[[Santanadactylus|Santanadactylus araripensis]]'' 5,7 <ref name="wellnhofferencyclo">Wellnhofer, P. (1991.). ''The Illustrated Encyclopedia of Pterosaurs''. New York: Barnes and Noble Books. pp. 124. {{ISBN |0-7607-0154-7}}.</ref>

Najmanji poznati pterosaur bio je ''[[Nemicolopterus]]'' s rasponom krila od oko 250 &nbsp;mm.<ref name=wangetal2008>Wang, X., Kellner, A.W.A., Zhou, Z., and Campos, D.A. (2008.). "Discovery of a rare arboreal forest-dwelling flying reptile (Pterosauria, Pterodactyloidea) from China." ''Proceedings of the National Academy of Sciences'', '''106'''(6): 1983.–1987.</ref> (Taj primjerak je možda bio mladunac, što znači da bi odrasle jedinke bile veće.)

Nekada se smatralo da je izumiranje mnogih pterosaura izazvano kompeticijom s ranim [[ptice|pticama]]. Do kraja krede bile su opstale samo velike vrste pterosaura pa se prema toj hipotezi smatralo da su manje vrste izumrle, a da su njihove niše zauzele ptice.<ref>{{cite journal |author=Slack KE, Jones CM, Ando T, ''et al'' |title=Early penguin fossils, plus mitochondrial genomes, calibrate avian evolution |journal=Mol. Biol. Evol. |volume=23 |issue=6 |pages=1144–55 |year=2006. |month=lipanj |pmid=16533822 |doi=10.1093/molbev/msj124 |url=http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/reprint/23/6/1144}}</ref> Međutim, izgleda da je smanjenje broja pterosaura (ako je uopće i došlo do njega) bilo nevezano za ptice.<ref>Copyrighted excerpt from Richard Butler, Paul Barrett, Steven Nowbath & Paul Upchurch [http://reviewsandessays2.blogspot.com/2009/03/why-pterosaurs-werent-replaced-by-birds.html]; might require new link</ref> Na kraju razdoblja krede došlo je do [[K-T izumiranje|kredskog izumiranja]] u kojem su nestali svi dinosauri, srodnici ptica i mnoge druge životinje, a među njima i pterosauri. Postoji i mogućnost da s obzirom da su mnogi pterosauri bili specijalizirani na život u blizini mora, a kredsko bi izumiranje imalo ogroman utjecaj na životinje u moru o kojima su pterosauri ovisili, došlo bi i do izumiranja tih pterosaura. Međutim, [[Azhdarchidae]] i [[ Istiodactylidae]] nisu živjeli blizu mora.

Pterosauri su vjerojatno potekli od [[arhosauri|arhosaura]], koji su također bili preci [[ krokodil]]a i [[dinosaur]]a. Fosilni podaci o liniji podrijetla pterosaura ne postoje, pa se njihovo podrijetlo može shvatiti samo pomoću usporedbe osobina kod različitih grupa životinja. Glavnim dokazima smatra se građa lubanje. Ona je imala treći otvor prije oka i reduciran ''Foramen parietale'', kao i kod arhosaura. Među daljnjim dokazima su zubi tipični za arhosaure, sa smanjenim petim zubom.

Unutar arhosaura, pterosauri vjerojatno predstavljaju sestrinsku grupu dinosaura, pa se oni zajedno svrstavaju u takson ''Ornithodira'' na temelju iste strukture nožnih zglobova. Njihov međusobni odnos kao sestrinskih grupa, međutim, nije tako dobro potkrijepljen zato što nedostaje nekoliko ključnih zajedničkih osobina. Razvojno stablo koje se trenutno prihvaća je sljedeće:<ref>Klassifikation der Reptilien, Seite 419 bis 420, in [[Michael J. Benton]]: ''Paläontologie der Wirbeltiere.'' 2007., {{ISBN |3-89937-072-4}}</ref>

Klasična podjela pterosaura rasvjetljena je putem filogenetskih istraživanja posljednjih 25 godina. Prema njima kratkorepi pterosauri formiraju prirodnu sistematsku jedinicu, ali su ipak ukorijenjeni u raznim grupama koje se svrstavaju u dugorepe pterosaure. Opisan je veći broj porodica i drugih podtaksona koji su pretežno loše definirani. Slijedi kladogram moguće unutarnje sistematike prema jednom standardnom djelu Davida M. Unwina:<ref>David M. Unwin (2006.): str. 228. </ref>

|1=&nbsp;''[[Darwinopterus]]''<ref>Junchang Lü, David M. Unwin, Xingsheng Jin, Yongqing Liu & Qiang Ji: ''Evidence for modular evolution in a long-tailed pterosaur with a pterodactyloid skull.'' Proc. R. Soc. </ref>

Iako se naziv "pterodaktil" vrlo često za njih koristi, prikazane životinje su vrlo često ''[[Pteranodon]]'', ''[[Rhamphorhynchus]]'' ili izmišljeni spoj ta dva roda.<ref name=honepterosaurculture>Hone, D. (2010.). "Pterosaurs In Popular Culture." ''Pterosaur.net'', http://www.pterosaur.net/popular_culture.php Accessed online 27. kolovoza 2010.</ref> Mnoge dječje igračke i crtići prikazuju "pterodaktile" s dugim krijestama kao kod ''Pteranodona'' i repom i zubima kao kod ''[[Rhamphorhynchus]]a'', iako u stvarnosti takav spoj nikada nije postojao. Međutim, barem je jedan primjerak pterosaurauistinu imao krijestu kao kod ''Pteranodona'' i zube - na primjer ''[[Ludodactylus]]'', čiji naziv znači "prst-igračka". Tako je nazvan zato što jako nalikuje starim dječjim igračkama sa spomenutim anatomskim greškama.<ref name="MFDB00">Frey, E., Martill, D., and Buchy, M. (2003.). A new crested ornithocheirid from the Lower Cretaceous of northeastern Brazil and the unusual death of an unusual pterosaur. In: Buffetaut, E., and Mazin, J.-M. (eds.). ''Evolution and Palaeobiology of Pterosaurs''. ''Geological Society Special Publication'' '''217''':56-63. {{ISBN |1-86239-143-2}}.</ref> Pterosauri se ponekad netočno identificiraju kao ptice, dok su oni zapravo bili leteći gmazovi, a ptice su potekle od dinosaura teropoda.

* [[Peter Wellnhofer]]: ''Illustrated Encyclopedia of Pterosaurs.'' Crescent Books, New York, 1991. {{ISBN |0-517-03701-7}}

* David M. Unwin: ''The Pterosaurs: From Deep Time.'' PI Press, New York, 2006., {{ISBN |0-13-146308-X}}

* Eric Buffetaut, Jean-Michel Mazin (Hrsg.): ''Evolution and Palaeobiology of Pterosaurs.'' Geological Society Special Publication. Bd 217. The Geological Society, London 2003. {{ISBN |1-86239-143-2}}

* Peter Wellnhofer: ''Handbuch der Paläoherpetologie.'' Bd 19. Pterosauria. Urban & Fischer, Stuttgart 1978. {{ISBN |3-437-30269-8}}

* Peter Wellnhofer: ''Die große Enzyklopädie der Flugsaurier.'' Mosaik, München 1993. {{ISBN |3-576-10174-8}}