Rabat: razlika između inačica

| nazvan_po =

'''Rabat''' (arapski: الرباط; [[centralnoatlaski tamazight|tamazight]]: ''ar-Rabāṭ'' ili ''ar-Ribāṭje'', što znači "Utvrđena palača"; [[francuski]]: ''Ville de Rabat''; [[španjolski]]: ''Ciudad de Rabat'') je [[glavni grad]], političko i upravno središte, te treći po veličini grad [[Maroko|Maroka]].

Rabat se nalazi na utoku rijeke [[Bou Regreg]] u [[Atlantski ocean]], oko 92  km jugozapadno od [[Casablanca|Casablance]] i 280  km sjeveroistočno od [[Tanger]]a, i pripada pokrajini [[Rabat-Salé-Zemmour-Zaer]]. S druge strane rijeke nalazi se, uglavnom stambeni, satelitski grad [[Salé]], a s njim i obližnjim gradom [[Temara]] Rabat tvori metropolijsko područje s oko 1,8 milijuna stanovnika.

Na području stare gradske jezgre sačuvan je niz kulturnopovijesnih spomenika: utvrda s vratima iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]], gradska vrata i [[minaret]] djelomično sačuvane Hasanove džamije. U novijem dijelu je sultanova palača i kraljevski dvor. Najnoviji dio Rabata čine moderne četvrti s upravnim i drugim zgradama okružene raskošnim [[park|parkovima]]ovima, sveučilištem i nizom znanstvenih ustanova. Kako je Novi grad, zamišljen i izgrađen tijekom francuskog protektorata (1912.-30.) uključujući kraljevsku palaču i botaničke vrtove, jedan od najvećih i najambicioznijih modernih urbanih projekata 20. stoljeća u Africi, i vjerojatno najpotpuniji, upisan je na [[UNESCO]]-a [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] [[2012.]] godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/896 UNESCO 29. lipnja 2012.] {{eng oznaka}} Preuzeto 13. srpnja 2011.</ref>

}}</ref>) izgradili kao utvrdu [[Almohadi]] (12. stoljeće) u tijeku borbi sa [[Španjolci|Španjolcima]]ma. Treći [[Almohadi|almohadski]] [[sultan]], [[Jakub al-Mansur]] (oko [[1160.]] - [[1199.]]), preselio je tu svoju prijestolnicu i nazvao je '''Ribat al-Fath''' (''Pobjednička utvrda''), iz tog naziva izvedeno je ime današnjeg grada, Rabat. On je podignuo i veliki zid unutar kojeg se razvilo povijesno središte grada, ''Kazba Udaja'' i [[1196.]] god. započeo izgradnju munumentalne [[džamija|džamije]], koja je trebala biti najveća na svijetu, ali je nije uspio dovršiti jer je u međuvremenu umro<ref name=brit/>, od nje je do danas ostao ''Hasnov toranj'', poludovršeni [[minaret]]<ref name=his/>. Od 13. stoljeća počela je stagnacija Rabata jer je prijestolnica postao grad [[Fes (grad)|Fes]]. Nakon [[1609.]] godine ujedinjeni gradovi Rabat i [[Salé]], poznati kao ''Sale Jadida'', postali su utočište velikom broju protjeranih [[Andaluzija|andaluzijskih]] [[Mauri|Maura]] iz Španjolske. Oni su [[1627.]] god. osnovali zajedničku državicu poznatu kao ''Bou Regreg'', koja je postala jedno od najjačih uporišta sjevernoafričkih [[Berberski korsari|Berberskih pirata]] koji su opasno ugrozili plovidbu uz afričku obalu, ali i po [[Mediteran]]u.

[[Sultan]] [[Ismail Ibn Šarif]] pokušao je [[1672.]] god. smanjiti njihovu dobit visokim porezima i tako ograničiti njihovu aktivnost, ali je tek odlučna akcija [[Europa|europskih]] pomorskih zemalja [[1768.]] god. urodila plodom, tako da je ona gotovo prestala pred kraj 18. stoljeća. Piratska država Bou Regreg se raspala [[1818.]] god., a Rabat je postao ponovno centar [[pirat]]stva, zbog čega ga je [[1829.]] bombardirala [[Austrijsko Carstvo|austrijska]] mornarica. <ref name=his/>

Tridesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] žarište je otpora marokanskog naroda [[kolonijalizam|kolonijalizmu]]. Cilj je savezničke invazije u studenome [[1942.]] god. Nakon rata [[Američka vojska|američko ratno zrakoplovstvo]] preuzelo je bivšu francusku zrakoplovnu bazu ''Rabat - Salé'', koja je bila posebno važna kao odskočna daska strateških bombardera [[Boeing B-47|Boeing B-47 Stratojet]].

* Michael Dumper i Bruce E. Stanley, ''Cities of the Middle East and North Africa: A Historical Encyclopedia'', Santa Barbara, 2007. {{ISBN |1576079198}}