Ramenonošci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 17:
*[[Rhynchonelliformea]]
}}
'''Ramenonošci''' (Brachiopoda) su [[Koljeno (taksonomija)|koljeno]] [[životinje|životinja]] koje žive isključivo u [[more|moru]]. To su [[bilateralne životinje]] s dvostranom ljušturom, i izgledom jako podsjećaju na [[školjkaši|školjke]], pa ih se sve do početka 19. stoljeća smatralo školjkama iako se od njih razlikuju čitavom organizacijom kao i [[simetrija|simetrijom]].
Za razliku od školjki čije ljušture imaju lijevu i desnu polovicu, ljuštura ramenonožaca se, prema građi tijela, dijeli na gornju i donju, odnosno leđnu i trbušnu, pri čemu je trbušni dio ljušture uglavnom veći. Trbušni dio ljušture na vrhu je [[kljun]]asto zavijen. Kroz taj zavoj izlazi [[mišić]]no stopalo kojim se životinja drži za podlogu ([[sjedilački organizam]]). Na suprotnoj, usnoj strani, imaju dvije tako zvane "kosturne ručice" (dva zavojita "ramena", po čemu su dobili ime). Obje su prekrivene sitnim trepetljikama, kojima stvara strujanje vode u kojoj je hrana i [[kisik]] prema [[usta|usnom]] otvoru.
Redak 23:
Ramenonošci su pravi pretstavnici [[filtrator]]a, koji žive sjedačkim životom i iz vode filtriraju hranu. [[Hrana]] su im uglavnom jednostanične životinje. Ne stvaraju [[kolonija (biologija)|kolonije]], žive solitarno, no često u većim skupinama. Osim jednog [[Rod (taksonomija)|rod]]a, sve druge vrste su [[dvospolac|razdvojenih spolova]] i razmnožavaju se spolno, a oplodnja se odvija u vodi.
Danas ovo koljeno ima 396 [[vrsta]]<ref>[http://paleopolis.rediris.es/brachiopoda_database/list.html Brachiopoda Database]</ref> koje sve žive samo u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], pa tako i u [[Jadran]]u, kao živi fosili koji su ostali nepromijenjeni 400 milijuna godina. Neke od vrsta su Tethyrhynchia mediterranea, Argyrotheca cistellula i Megerlia truncata koje pretežito nalazimo u morskim špiljama i prolazima.<ref>[http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100316/dzzp201003161354460.pdf] | Morska staništa - Državni zavod za zaštitu prirode</ref> U ranijim geološkim razdobljima to je bilo vrstama vrlo brojno koljeno. Danas veličina njihove ljušture ne prelazi 5
==Literatura==
* Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb {{ISBN
== Bilješke ==
| |||