Inačica od 26. siječnja 2020. u 14:13 uredi Neptune, the Mystic (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, Ophoditelji, Administratori 30.623 edits m uklonjena promjena suradnika 213.149.51.117 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PajoPajimir Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 16:36 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 50: \| slika_amblem_prazno_opis = \| nadimak =''Caput mundi ("Prijestolnica svijeta")</br />la Città Eterna ("Vječni grad")'' \| geslo = ''"Senatus Populusque Romanus" (SPQR) </br /> ([[Latinski jezik\|lat.]]: "Senat i Rimljani")'' \| širina-stupnjevi = 41 Redak 182: {{glavni\|Osnutak Rima (mitologija)}} [[Datoteka:She-wolf_suckles_Romulus_and_Remus.jpg\|lijevo\|mini\|desno\|<center>Poznati kip [[Kapitolska vučica\|Kapitolske vučice]] kako hrani [[Romul]]a i [[Rem (osnivač Rima)\|Rem]]a]] Grad Rim je, prema [[Rimska mitologija\|mitu]], osnovao [[Romul]], sin [[Rea Silvija\|Reje Silvije]] i boga [[Mars (mitologija)\|Marsa]]. Prema legendi, svrgnuvši s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Albe Longe; a da bi izbjegao rođenje nasljednika koji bi prijestolje mogli tražiti natrag, prisilio je nećakinju Reju Silviju da postane [[Vestalka\|vestalska djevica]]. No, ona se sjedini s bogom Marsom i rodi dva blizanca, Romula i [[Rem (osnivač Rima)\|Rem]]a, koje je Amulije odmah po rođenju bacio u rijeku [[Tiber]]. Blizance je u podnožju Palatina, jednog od sedam brežuljaka, pronašla jedna [[Vuk\|vučica]], koja ih je dojila vlastitim [[mlijeko]]m. Blizance je potom našao pastir Faustul te ih je uzeo i othranio. Kad su odrasli, odlučili su na brežuljku Palatinu osnovati grad. Ubrzo su se počeli svađati koji će od njih dvojice vladati gradom te je Romul u toj svađi ubio brata. Redak 220: [[Datoteka:Rome TAS2003125 lrg.jpg\|mini\|<center>Satelitska fotografija Rima]] ===Položaj=== Rim se nalazi u središnjoj Italiji u regiji [[Lacij]], na ušću rijeka [[Aniene]] i [[Tiber]]. Iako se grad nalazi 24  km od [[Tirensko more\|Tirenskog mora]], područje grada se proteže praktički do obale, gdje se nalazi okrug Ostia Antica. Najniža visina grada je 13 metara (na Piazzi del Popolo), a najviša 120 metara (Monte Mario). Rimska općina pokriva područje od 1.285,30  km<sup>2</sup>, što uključuje mnoge zelene površine. === Klima === [[Datoteka:Klimadiagramm-deutsch-Roma (Rom)-Italien.png\|mini\|<center>Klimatski dijagram Rima]] Na rimsku klimu najviše utječe položaj grada u mediteranskom području. Prosječna godišnja temperatura je 15,5 [[°C]], a prosječni godišnji broj padalina je 880 [[mm]]. Najtopliji mjeseci u godini su [[srpanj]] i [[kolovoz]] s prosječnom temperaturom od 24,5 do 24,7  °C. Ovo su također i najsuši mjeseci u godini s prosječnim brojem padalina od 14 do 22  mm. Razdoblje s najvećim brojem padalina se proteže od [[listopad]]a do [[prosinac\|prosinca]] s prosjekom od 106 do 128  mm. Najhladniji mjesec u godini je [[siječanj]] s prosječnih 6,9  °C. U starija vremena bi Rimljani tijekom ljeta, kada su temperature često visoke, napuštali grad i odlazili u ljetovališta. Danas je ova praksa puno slabija, te je grad funkcionalan tijekom cijele godine, najviše radi rastućih [[Turizam\|turističkih]] potreba. Redak 278: * '''R.II''' - [[Trevi (rimski rion)\|Trevi]] * '''R.III''' - [[Colonna (rimski rion)\|Colonna]] * '''R.IV''' - [[~~Campo Marzio\|~~Campo Marzio]] * '''R.V''' - [[Ponte (rimski rion)\|Ponte]] * '''R.VI''' - [[~~Parione\|~~Parione]] * '''R.VII''' - [[Regola (rimski rion)\|Regola]] * '''R.VIII''' - [[Sant'Eustachio (rimski rion)\|Sant'Eustachio]] * '''R.IX''' - [[Pigna (rimski rion)\|Pigna]] * '''R.X''' - [[~~Campitelli\|~~Campitelli]] * '''R.XI''' - [[Sant'Angelo (rimski rion)\|Sant'Angelo]] * '''R.XII''' - [[Ripa (rimski rion)\|Ripa]] * '''R.XIII''' - [[~~Trastevere\|~~Trastevere]] * '''R.XIV''' - [[Borgo (rimski rion)\|Borgo]] * '''R.XV''' - [[Esquilino (rimski rion)\|Esquilino]] * '''R.XVI''' - [[Ludovisi (rimski rion)\|Ludovisi]] * '''R.XVII''' - [[~~Sallustiano\|~~Sallustiano]] * '''R.XVIII''' - [[~~Castro Pretorio\|~~Castro Pretorio]] * '''R.XIX''' - [[Celio (rimski rion)\|Celio]] * '''R.XX''' - [[~~Testaccio\|~~Testaccio]] * '''R.XXI''' - [[San Saba (rimski rion)\|San Saba]] * '''R.XXII''' - [[Prati (rimski rion)\|Prati]] Redak 304: {\| {{prettytable}} border=1 cellspacing=0 \|- \|<center>'''Q.I'''\|\|<center>[[Flaminio (četvrt u Rimu)\|Flaminio]]\|\|<center>'''Q.II'''\|\|<center>[[Parioli]]\|\|<center>'''Q.III'''\|\|<center>[[Pinciano]]</br />(bivšeg naziva ''Vittorio Emanuele III'')\|\|<center>'''Q.IV'''\|\|<center>[[Salario (četvrt u Rimu)\|Salario]]\|\|<center>'''Q.V'''\|\|<center>[[Nomentano]] \|- \|<center>'''Q.VI'''\|\|<center>[[Tiburtino]]\|\|<center>'''Q.VII'''\|\|<center>[[Prenestino-Labicano]]\|\|<center>'''Q.VIII'''\|\|<center>[[Tuscolano]]\|\|<center>'''Q.IX'''\|\|<center>[[Appio Latino]]\|\|<center>'''Q.X'''\|\|<center>[[Ostiense (četvrt u Rimu)\|Ostiense]] \|- \|<center>'''Q.XI'''\|\|<center>[[Portuense]]\|\|<center>'''Q.XII'''\|\|<center>[[Gianicolense]]\|\|<center>'''Q.XIII'''\|\|<center>[[Aurelio (četvrt u Rimu)\|Aurelio]]\|\|<center>'''Q.XIV'''\|\|<center>[[Trionfale]]\|\|<center>'''Q.XV'''\|\|<center>[[Della Vittoria]]</br />(bivšeg naziva ''Milvio'') \|- \|<center>'''Q.XVI'''\|\|<center>[[Monte Sacro (četvrt u Rimu)\|Monte Sacro]]</br />(bivšeg naziva ''Città Giardino Aniene'')\|\|<center>'''Q.XVII'''\|\|<center>[[Trieste (četvrt u Rimu)\|Trieste]]</br />(bivšeg naziva ''Savoia'')\|\|<center>'''Q.XVIII'''\|\|<center>[[Tor di Quinto]]\|\|<center>'''Q.XIX'''\|\|<center>[[Prenestino-Centocelle]]\|\|<center>'''Q.XX'''\|\|<center>[[Ardeatino]] \|- \|<center>'''Q.XXI'''\|\|<center>[[Pietralata]]\|\|<center>'''Q.XXII'''\|\|<center>[[Collatino]]\|\|<center>'''Q.XXIII'''\|\|<center>[[Alessandrino (četvrt u Rimu)\|Alessandrino]]\|\|<center>'''Q.XXIV'''\|\|<center>[[Don Bosco (četvrt u Rimu)\|Don Bosco]]\|\|<center>'''Q.XXV'''\|\|<center>[[Appio Claudio (četvrt u Rimu)\|Appio Claudio]] Redak 338: U ranom [[Srednji vijek\|Srednjem vijeku]] je Rim imao tek 20.000 stanovnika. Stanovništvo grada je stagniralo na oko 50.000 ili se čak smanjivalo sve do [[Renesansa\|renesanse]], da bi grad tek u 17. stoljeću ponovno dosegao broj od 100.000 stanovnika. Kada je [[Kraljevina Italija\|Talijansko kraljevstvo]] anektiralo grad [[1870]]. godine, on je imao već oko 200.000 stanovnika. Za vrijeme fašističke vlasti, režim je pokušavao ograničiti rast grada, ali je broj stanovnika svejedno dosegao milijun [[1931]]. godine. Nakon rata grad se nastavio širiti zbog industrijskog razvoja, te su 1950-ih i 1960-ih stvorene nove četvrti i predgrađa. Procjenjuje se da grad danas ima oko 2,7 milijuna stanovnika, a da zajedno sa širim područjem grada ovdje živi oko četiri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva, u općini živi 156.833 stranca, što je 6,2% stanovništva<ref>[http://demo.istat.it/strasa2006/index.html Stanovništvo] {{ita icon}}</ref>. Redak 451: === Film === U Rimu se nalaze studiji [[Cinecittà]], koji su praktički središte talijanske kinematografije i u kojima su snimani mnogi poznati talijanski i strani filmovi. Line 460 ⟶ 459: === Muzeji === Najstariji muzeji u Rimu su [[Kapitolski muzeji]] iz [[1471]]. godine, koji se nalaze na [[Kapitol (Rim)\|Kapitol]]u te koji, uz [[Vatikanski muzeji\|Vatikanske muzeje]], sadrže najveće i najvažnije umjetničke kolekcije u gradu. U [[Villa Giulia\|Villi Giuliji]], ladanjskoj kući pape [[Julije II.\|Julija II.]] koja je izgrađena sredinom 16. stoljeća, nalazi se značajna kolekcija etruščanske i antičke rimske umjetnosti. U blizini se nalazi i [[Villa Borghese]], u kojoj se nalazi znamenita galerija s većinom umjetnina iz kolekcije obitelji [[Borghese]]. Line 548 ⟶ 547: \|[[ragbi]] \|[[1996]]. \|[[Super 10 (talijansko prvenstvo)\| Super 10]] \|[[Stadio Flaminio]] \|- Line 587 ⟶ 586: '''Bejzbol:''' [[Lazio Baseball]] [[Roma Baseball]] '''Američki nogomet:''' Line 617 ⟶ 616: {{Široka slika\|Italien_Rom_pan1.JPG\|900px\|<center>Panorama grada s Bazilike sv. Petra\|50%\|left}} === Antički Rim === Jedan od simbola Rima je [[Kolosej]] (70.-80.), najveći [[amfiteatar]] ikada izgrađen u Rimskom Carstvu. Ovaj objekat je imao kapacitet od 50.000 gledatelja i koristio se za borbe [[Gladijatori\|gladijatora]]. Popis značajnih spomenika antičkog Rima uključuje [[Rimski forum\|Forum]], [[Domus Aurea\|Domus Aureu]], [[Panteon (Rim)\|Panteon]], [[~~Trajanov stup\|~~Trajanov stup]], [[Trajanov forum]], [[Rimske katakombe]], [[Circus Maximus]], [[Karakaline terme]], [[Konstantinov slavoluk]], Cestijevu piramidu, [[Aurelijeve zidine]], [[Bocca della Verità]] i druge. ===Srednji vijek=== Od [[Ranokršćanstvo\|ranokršćanstva]], izgradnjom bazilika [[Bazilika sv. Petra\|sv. Petra]] i [[~~Bazilika sv. Ivana Lateranskog\|~~Bazilika sv. Ivana Lateranskog]], Rim je bio jedno od najvažnijih središta [[kršćanstvo\|kršćanstva]] na svijetu. U to vrijeme podignuti su i drugi vrijedni spomenici ([[Bazilika sv. Marije Velike]], [[Bazilika svetog Pavla izvan zidina]], [[Sveti Petar u okovima]], [[Lateranska palača]], i dr.), a [[Hadrijan]]ov [[mauzolej]] je pretvoren u papinsku [[Anđeoska tvrđava\|Anđeosku utvrdu]]. === Renesansa i barok === Line 638 ⟶ 637: === Vile i vrtovi === [[Datoteka:Villa borghese.jpg\|mini\|<center>''Tempio di [[Eskulap\|Esculapio]],'' u vrtovima ''Villa Borghese'']] Središte Rima okruženo je velikim zelenim površinama i raskošnim antičkim [[Vila (građevina)\|vilama]], koje su ostaci vila koje su okruživale papinski grad. Mnoge od njih su značajno razorene kroz špekulacije nekretninama krajem 19. stoljeća. Od preostalih je najznačajnija "[[Villa Borghese]]" s velikom pejzažnim vrtom, koji je izgrađen u naturalističkom [[Engleska\|engleskom]] stilu iz [[19. stoljeće\|19. stoljeća]]. Taj vrt sadrži brojne zgrade, muzeje ([[Galerija Borghese]]) i atrakcije. Ostale značajne vile su "[[Villa Ada]]" s najvećim javnim panoramskim parkom u Rimu, "[[Villa Doria Pamphili]]", druga po veličini s površinom od 1.8  km<sup>2</sup>, "[[Villa Torlonia]]", primjer [[Art Nouveau]]a, koja je bila rimska rezidencija diktatora [[Benito Mussolini\|Benita Mussolinija]] te "[[Villa Albani]]", u koju je kardinal [[Alessandro Albani]] smjestio svoju kolekciju antikviteta. == Prijevoz == Line 645 ⟶ 644: * [[Međunarodna zračna luka Leonardo da Vinci]] ili ''Rim-Fiumicino'' je najveća i glavna zračna luka u [[Italija\|Italiji]], te vrlo važna europska zračna luka. Nalazi se u obližnjoj općini [[Fiumicino]] jugozapadno od Rima, na samoj obali [[Tirensko more\|Tirenskog mora]]. Sa središtem Rima je direktno povezana željeznicom, a vlakom se do aerodroma putuje oko 30 minuta. * [[Međunarodna zračna luka Giovan Battista Pastine]] ili ''Rim-Ciampino'' je civilna i vojna zračna luka blizu općine [[Ciampino]]. Od civilnih letova ovu luku koriste najviše niskobudžetne i čarter aviokompanije. * [[Zračna luka Rim-Urbe]] koja se nalazi šest kilometara od gradskog središta, većinom se koristi za privatne [[zrakoplov]]e, te za [[helikopter]]e. Line 653 ⟶ 650: === Željeznički prijevoz === Rim je važno sjecište talijanskih [[željeznica]]. Prva željeznica u Rimu, te druga u Italiji bila je pruga Rim-Frascati, koja je otvorena [[14. srpnja]] [[1856]]. Glavni željeznički pravci su: tirenski (Rim-[[Genova]], uz cestu Aurelia), sjeverni (Rim-[[Firenca]]-[[Bologna]]), [[Jadransko more\|jadranski]] (Rim-[[Pescara]], uz cestu Tiburtina, te Rim-[[Ancona]]) i južni (Rim-[[Napulj]], uz cestu Appia). Godine [[2006]]. otvorena je nova brza pruga između Rima i Napulja, na kojoj vlakovi mogu postići brzinu i do 300  km na sat. Glavni rimski kolodvor je [[Roma Termin]]i, koji je otvoren [[1863]]. godine. Ovo je najprometniji kolodvor u Italiji s oko 600.000 putnika dnevno. U sklopu kolodvora nalazi se veliki trgovački centar "Forum Termini". Drugi po veličini kolodvor je [[Roma Tiburtina]], koji služi za brze vlakove. Ostali veći kolodvori su Roma Ostiense, Roma Trastevere i Roma Tuscolana. Line 661 ⟶ 658: [[Datoteka:Linea A Rome.jpg\|mini\|Vagon jednog vlaka linije A]] Rim trenutno služe dvije linije [[Rimski metro\|podzemne željeznice]], koje su otvorene [[1955]]. (linija B, tj. plava) i [[1980]]. (linija A, tj. narančasta) i koje prometuju smjerom sjeverozapad-jugoistok (linija A) i sjeveroistok-jug (linija B). Trenutna ukupna dužina metro sustava je 38  km. Ove dvije linije sijeku se samo na jednom mjestu, na kolodvoru [[Roma Termini]]. Tri stanice linije B (Piramide, Basilica di San Paolo i EUR Magliana) zajedničke su sa stanicama željeznice Rim-Lido. Nastavak linije B (linija B1) se trenutno gradi, te je otvorena [[2010]]. godine. Ova linija od pet kilometara i pet stanica prometovati će na području na kojem živi oko pola milijuna ljudi, te će se s linijom B spajati na Bolonjskom trgu. Trenutno se gradi i nova linija C koja će prometovati u pravcu istok-sjeverozapad i koja će biti dugačka 34 [[km]] i imati 39 stanica. U planovima trenutno je i linija D koja bi trebala prometovati u pravcu sjever-jug. ==== Željeznica ==== Line 668 ⟶ 665: ==== Autobus i tramvaj ==== Sustav javnog gradskog prijevoza sastoji se i od mreže [[autobus]]a, [[tramvaj]]a i [[trolejbus]]a (vraćen u upotrebu [[2005]].) kojima upravlja ATAC. Općinsko društvo za javni prijevoz osnovano je [[1929]]. godine, kao "Azienda Tramvie ed Autobus del Governatorato" (''A.T.A.G.''), te je desetljećima bilo jedino društvo koje je upravljalo javnim prijevozom grada i koje je apsorbiralo ostala manja privatna poduzeća. S vremenom su troškovi upravljanja narasli zbog širenja grada, te je ovo društvo [[2000]]. godine pretvoreno u [[dioničko društvo]]. Danas ATAC upravlja s 339 linija s 2.760 vozila na području od 2.152  km, te godišnje autobusima preveze 932 milijuna putnika. === Zone ograničenog prometa === Line 706 ⟶ 703: === Bibliografija === * Lucentini, Mario (2002). ''La Grande Guida di Roma''. Rim: Newton & Compton Editori. {{ISBN \|88-8289-053-8}}. {{it}} * Spoto, Salvatore (1999). ''Roma Esoterica''. Rim: Newton & Compton Editori. {{ISBN \|88-8289-265-4}}. {{it}}▼ * Dieter Jansen : Rom. ''Ein Reiseführer zu Kunst, Kultur und Geschichte der „Ewigen Stadt“''. Artemis Limes, München 1996, {{ISBN \|3-8090-0850-8}} {{de}}▼ ▲* Spoto, Salvatore (1999). ''Roma Esoterica''. Rim: Newton & Compton Editori. ISBN 88-8289-265-4. {{it}} ▲* Dieter Jansen : Rom. ''Ein Reiseführer zu Kunst, Kultur und Geschichte der „Ewigen Stadt“''. Artemis Limes, München 1996, ISBN 3-8090-0850-8 {{de}} == Vanjske poveznice == Line 723 ⟶ 718: {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Gradovi u Laciju\| ]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]

Rim: razlika između inačica