Inačica od 18. listopada 2019. u 21:39 uredi 93.142.82.137 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 16:37 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 2: '''Rjurik''' (? - [[Novgorod]], [[879.]]), [[Varjazi\|varjaški]] i novgorodski [[knez]], utemeljitelj kneževske i carske dinastije [[Rjurikoviči\|Rjurikoviča]]. Isprva je bio vladar u Ladogi koju je osvojio [[862.]] ili [[867.]]<ref>Brandt, M., str. 426.</ref> s svojom ratničkom družinom.<ref>Brandt, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, str. 426.</ref> Godine [[870.]] došao je, na poziv Novgorođana, s braćom i svojom družinom da ih obrani od [[Pečenezi\|Pečenega]] i štiti njihovu trgovinu.<ref name="Opća enciklopedija, str. 141">Opća enciklopedija, str. 141.</ref> Međutim, [[872.]] godine u [[Novgorod]]u je izbio ustanak protiv njegove vlasti. Ugušivši pobunu Novgorođana, nametnuo im se za vladara. Iste godine, ratovao je s priazovskim [[Bugari]]ma i u tim borbama ostao bez sina.<ref>Brandt, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, str. 428.</ref> U Novgorodu i [[Kijev]]u naslijedio ga je knez [[Oleg, veliki knez Kijeva\|Oleg]] (879.-912.) u ime maloljetnog sina [[Igor I., veliki knez Kijeva\|Igora]]. Rjurikovi potomci zavladali su [[Kijevska Rus\|Kijevskom Rusi]], [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo\|Rutenijom]] i [[Moskovsko Carstvo\|Moskovskim Carstvom]], najprije kao knezovi, a onda kao kraljevi i [[car]]evi do [[1598]]. godine, kada je s Fjodorom Ivanovičem izumrla dinastija [[Rjurikoviči\|Rjurikoviča]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 153.</ref> Na našim prostorima nosli su titulu [[~~Ban\|banova~~ban]]ova čitave Slavonije i [[Mačvanska banovina\|Mačvanskih banova]] , stečenu brakom [[Andrija I.\|Andrije I. Arpadovića]] i [[Anastazija Kijevska\|Anasezije Kijevske]]. Jedan od znanih Banova Slavonije i Banova Mačve, koji su koristili nasljedno pravo titule iz dinastije Rjurikovič bio je [[Rastislav Mstislavić]] 1247.godine. Predpostavka da je porodica [[Rjurikoviči\|Rjurikoviča]] konstantno održavala veze sa [[Hrvati~~\|Hrvatima~~]]ma od samog osnivanja [[Kijevska Rus'\|Kijevske Rus]], jos od osnivača dinastije. Podaci ruskog ljetopisa o Rjurikovom podrijetlu dali su osnove za tzv. normansku teoriju o osnutku [[Staroruski (termin)\|staroruske]] koju podjednako djele povijesti moderne Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.<ref> name="Opća enciklopedija, str. 141.<"/~~ref~~> == Bilješke == Redak 17: == Literatura == * Brandt, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb, 1995. {{ISBN \|953-0-30709-8}} * Opća enciklopedija, sv. VII, JLZ, Zagreb, 1981. * [[Opća i nacionalna enciklopedija\|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. XVII, Zagreb, 2007. {{ISBN \|978-953-7224-17-2}} == Vanjske poveznice == Redak 25: * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53047 Rjurik - Hrvatska enciklopedija] * [http://proleksis.lzmk.hr/44088/ Rjurik - Proleksis enciklopedija] {{Redoslijed\|

Rjurik: razlika između inačica