Savudrijska vala: razlika između inačica

'''Savudrijska vala ili Dragonjski zaljev'''<ref>Jure Šonje, gl. ur., ''Rječnik hrvatskoga jezika'', Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, mjeseca listopada 2000., {{ISBN |953-6036-64-9}}, {{ISBN |978-953-0-40009-2}}, str. 210.

:'''dr&#225;gonjsk&#299;''' <small>(''ž'' '''-&#257;''', ''s'' '''-&#333;''') ''prid'' [G ''-&#333;ga, -&#333;g''] koji se

:između rtova Madone i Gornje Savudrije</small>

</ref> ('''Piranski zaljev'''); [[slovenski jezik|slov.]] ''Piranski zaliv'' <ref>Kladnik, Drago; Pipan, Primož; Gašperič, Primož, ''Poimenovanja Piranskega zaliva'', Založba ZRC, Ljubljana, 2014., {{ISBN |978-961-254-701-1}}, {{COBISS|ID=273985280}}, str. 12. </ref> [[talijanski jezik|tal.]] '''Vallone di Sicciole''' (rjeđe Bala di Sicciole)<ref>[http://istrapedia.hr/hrv/634/piranski-zaljev/istra-a-z/ Povijesno ime Vallone di Sicciole]</ref><ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2095 Povijest Piranskog zaljeva Istrapedia]</ref>; je zaljev površine 18,8 četvornih kilometara na sjevernom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]].

Dio je puno većeg [[Tršćanski zaljev|Tršćanskoga zaljeva]] i čini 3,4% njegove površine sa ukupnom površinom od 18,8 &nbsp;km².<ref name="istra.lzmk.hr">[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2095 Povijest i zemljopis Piranskog zaljeva Istrapedia]</ref> Savudrijska vala je omeđena sjeverno sa [[rt Madona|rtom Madona]] u Sloveniji, a južno [[rt Gornja Savudrija|rtom Gornja Savudrija]] u Hrvatskoj. Obala Savudrijske vale pripada teritoriju [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] s jedne strane i teritoriju [[Slovenija|Republike Slovenije]] sa druge strane. <br>

Prosječna temperatura u kolovozu je 23 &nbsp;°C, a u veljači 8 &nbsp;°C, dok mu se slanost kreće između 34–38‰. <ref>[http:// name="istra.lzmk.hr"/clanak.aspx?id=2095 Povijest i zemljopis Piranskog zaljeva Istrapedia]</ref>

Piranske solane <ref>Zalar, Matej ''Potepanja 4, Slovenska in Hrvaška Istra, 15 izletov v notranjost'', As-Press d.o.o., Ljubljana, 2011. {{ISBN |978-961-92578-5-2}} {{COBISS|ID=255995904}}, str 80.</ref> u Savudrijskoj vali bile su bile smještene u dvije doline, trenutačno su postojeće samo jedne kod Sičole (Sićole-Sečovlje). <ref>Kladnik, Drago; Pipan, Primož; Gašperič, Primož, ''Poimenovanja Piranskega zaliva'', Založba ZRC, Ljubljana, 2014., {{ISBN |978-961-254-701-1}} , {{COBISS|ID=273985280}}, str. 57. </ref> Solane u Sičoli, ukupne su površine 5,763.354 m², smještene na desnoj i lijevoj obali rijeke Dragonje. Solane na desnoj obali Dragonje, zvane Lera, površine su 2,635.130 m², a na lijevoj obali, zvane Fontanigge <ref>Kladnik, Drago; Pipan, Primož; Gašperič, Primož, ''Poimenovanja Piranskega zaliva'', Založba ZRC, Ljubljana, 2014., {{ISBN |978-961-254-701-1}}, {{COBISS|ID=273985280}}, str. 57. </ref> , bile su površine 3,128.221 m², a one bivše u Fazanu kod Lucije 346.698 m². Solane u dolini Strunjana nisu u Savudrijskoj vali, a zauzimaju površinu od 168.897 m². Ukupna površina svih Piranskih solana iznosila je 6,278.943 m². Površina pojedinoga bazena za kristalizaciju iznosila je oko 120 m², a njih je ukupno bilo 7034. U trenutku otkupa solane su se sastojale od 525 malih solana, koje su neovisno jedna od druge proizvodile sol, a bile su u posjedu 296 posjednika. Sve ove solane proizvodile su na godinu oko 26,900.000 kg soli, što na 1 m² površine solan&#257; iznosi oko 4,6 kg soli. ^{''<nowiki>[</nowiki>[[Wikipedija:Navođenje izvora|nedostaje izvor]]<nowiki>]</nowiki>''<includeonly>[[Kategorija:Članci kojima nedostaje izvor]]</includeonly>}<noinclude>

Slovenija tijekom godina [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] koristi izrazito nepovoljnu pregovaračku poziciju Hrvatske za ostvarivanje teritorijalnog pripajanja kako kopnenih spornih graničnih područja tako i prostor Savudrijske vale i vezanog područja rijeke Dragonje. <ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/slovenci-jos-1991-sami-iscrtali-granicu-po-sredini-zaljeva-onako-kako-to-trazi-hrvatska-1134813 Večernji list – Članak o slovenskom kartografskom rješenju iz 1991. godine]</ref> Iskorištavanje vremena i pozicije od strane Slovenije dok je Hrvatska u oružanom sukubu u 1/3 svog teritorija potvrđuje postavljene teze o jednostranoj nelegalnoj promjeni hrvatsko slovenske granice i omogućava sagledavanje problema koji su pridonijeli statusu u pregovaračkoj poziciji Hrvatske u graničnom sporu sa Slovenijom. <ref name="pomorskodobro.com">[http://www.pomorskodobro.com/gost-tatjana-tomaic.html Mr.sc. Tatjana Tomaić/Mirela Altić Hrvatsko-slovenska granica na rijeci Dragonji]</ref>

{{citat|Pretenzija Republike Slovenije za promjenom granice na rijeci Dragonji u svoju korist nije povijesno a ni pravno utemeljena, dok naprotiv Republika Hrvatska treba tražiti legalan povrat hrvatsko-slovenske granice na prirodni tok rijeke Dragonje jer istraživanje pokazuje da Republika Hrvatska nije nikada donijela zakonske akte ili odluke o promjeni granice na Dragonji niti se Republika Hrvatska odrekla svog državnog teritorija određenog "Avnojskim" granicama u korist Republike Slovenije. U knjizi Hrvatsko- slovenska granica na rijeci Dragonji su uz kronološki sistematizirane i analizirane dokumente prikazani brojni kartografski prilozi koji potkrepljuju iznijeti zaključak. Zahtjevi Slovenije za cjelovitošću Piranskog zaljeva i izlazom na otvoreno more pravno su neutemeljeni.| Mr.sc. Tatjana Tomaić/Mirela Altić Hrvatsko-slovenska granica na rijeci Dragonji <ref name="pomorskodobro.com">[http://www.pomorskodobro.com/gost-tatjana-tomaic.html Mr.sc. Tatjana Tomaić/Mirela Altić Hrvatsko-slovenska granica na rijeci Dragonji]</ref>}}

Dolaskom Hrvatske pred ulazak u EU, Slovenija iskorištava poziciju svojeg statusa članice i blokira pregovore o ulasku Hrvatske. Uslijed toga i dugotrajnosti procesa u kojem nije došlo do dogovora, Hrvatska pristaje uz zajednički dogovor na arbitražno rješenje međunarodnog suda. <br> Premda je stajalište ostalih članica unije bilo drugačije, u Slovenskoj pregovaračkoj poziciji to je bio izvanredan potez.<ref name="dnevnik.hr">[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/savudrijska-vala-nije-uvijek-bila-slovenska.html Matevž Krivic slovenski ustavni sudac o temi Savudrijske vale]</ref>

Pravni stručnjaci kao što su [[Vladimir Ibler]]<ref name="lupiga.com">[http://www.lupiga.com/vijesti/vladimir-ibler-granica-na-kraju-stoljeca-kako-je-slovenija-osvajala-piranski-zaljev Vladimir Ibler – "Granica na kraju stoljeća kako je Slovenija osvajala Piranski zaljev"]</ref>, [[Davorin Rudolf]] su bili ljuti i razočarani jer je tekst kao takav upućen na arbitražu. Riječ izlaz je termin s kojim se ne susreće u pravu mora.<br>

Vladimir Ibler je razočaran izjavio da Republika Slovenija ima svoje teritorijalno more, svoje luke, i ne treba joj "pristup" moru. Stoga je nedvojbeno da je zahtjev Republike Slovenije za "izlazom", na žalost, teritorijalna pretenzija.<ref>[http://www. name="lupiga.com/vijesti/vladimir-ibler-granica-na-kraju-stoljeca-kako-je-slovenija-osvajala-piranski-zaljev Vladimir Ibler – "Granica na kraju stoljeća kako je Slovenija osvajala Piranski zaljev"]</ref>

Daljnom provedbom procesa na vidjelo dolazi nekoliko važnih činjenica, što kroz slovensku sudsku praksu u vidu ustavnog sudca Matevža Krivića, koji je ustanovljavao pravnu slijednost o graničnom području te za Savudrijsku valu ustanovio da kao povijesni slijednik na tom području interesa Slovenija kao pravni međunarodni učesnik u slučaju razgraničenja nikada nije postojala. <ref>[http:// name="dnevnik.hr"/vijesti/svijet/savudrijska-vala-nije-uvijek-bila-slovenska.html Matevž Krivic slovenski ustavni sudac o temi Savudrijske vale]</ref><br> Također na vidjelo izlaze i karte međunarodnog karaktera koje ne idu u korist Slovenskim težnjama. <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/svijet/clanak/id/451425/pomorske-karte-iz-splita-potvrdile-strahove-susjeda-savudrijska-vala-nije-slovenska-ideja-o-kontroli-piranskog-zaljeva-pada-im-u-vodu Slobodna Dalmacija – Članak o pomorskim kartama]</ref>

<ref>[http://www.newsweek.rs/region/53276-njuzvik-ekskluzivno-otkriva-poslusajte-audio-zapis-kako-slovneci-preotimaju-hrvatima-piranski-zaliv-video.html Razgovor J. Sekolc i S. Drenik Newsweek]</ref> <ref>[http://www.vecernji.hr/nagradjeni_autori/ekskluzivno-donosimo-razgovor-arbitra-i-slovenske-strane-poslusajte-snimke-1015908 Razgovor J. Sekolc i S. Drenik Večernji list]</ref> [[23. srpnja]] [[2015.]] godine Jernej Sekolc podnosi ostavku u Arbitražnom odboru o čemu se Arbitražni sud i očituje. Simone Drenik također daje ostavku kao posljedicu skandala. Dan nakon toga [[Vesna Pusić]] ministrica vanjskih poslova u tom trenutku traži obustavu arbitražnog postupka te o tome putem ministarske note obavještava i predsjednika Europske komisije [[Jean Claude Juncker|Jean-Claudea Junckera]].<ref>[http://www.mvep.hr/files/file/dokumenti/arbitraza/hr/150820-letter-from-fm-pusic-to-mr-timmermans-24072015.pdf (eng.) Pismo ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić]</ref> <br>