Razlika između inačica stranice »Skordisci«

Dodano 8 bajtova ,  prije 11 mjeseci
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
 
[[Datoteka:Pannonia popolazioni hr.svg|thumb|300px|Približan razmještaj keltskih i ilirskih plemena u Panoniji prije rimskih osvajanja u 1. stoljeću pr. Kr.]]
 
'''Skordisci''' ([[Grčki]],"''Σκορδίσκοι''") su bili antičko [[Iliri|ilirsko]]-[[Kelti|keltsko]] [[pleme]] koje je naseljavalo područja nekadašnje [[rimske provincije]] [[Panonija|Panonije]], oko rijeka [[Dunav]]a, [[Sava|Save]] i [[Drava|Drave]]. Svoj [[povijest|povijesni]] značaj doživjeli su početkom 3. stoljeća pr. Kr. Na svom vrhuncu, njihov uticaj se protezao na područja na kojima se nalaze današnje države [[Austrija]], [[Hrvatska]], [[Mađarska]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Slovačka]] i [[Bosna i Hercegovina]].
 
== Porijeklo ==
[[Datoteka:National museum in Požarevac, Scordisci warrior.jpg|lijevo|mini|Ratnik, Narodni muzej Požarevac, Srbija]]
Etnička pripadnost plemena Skordisci je predmet rasprava; suvremeni povjesničar J. J. Wilkes smatra da je njihovo porijeklo keltsko, pozivajući se, između ostalog, na antičkog povjesničara [[Strabon]]a, [[Christopher Webber]] ih svrstava u [[Tračani|Tračane]], neki drugi u Ilire itd. [[Andras Mocsy]] objašnjava njihovo porijeklo sugerirajući da se ne radi o keltskom plemenu ''per se'' već o "keltskoj političkoj kreaciji".
 
Scordisci su se formirali nakon 278. godine pr. Kr., od onih koji su preživjeli keltsku invaziju na [[Antička Grčka|Grčku]] i naselili se na gore navedena područja (što ih čini mlađim od ilirskih plemena s kojima stupili u interakciju). Tamo su se nametnuli kao malobrojna i snažna vladajuća klasa, ali su se razmjerno brzo ''stopili'' u brojnije populacije lokalnog stanovništva. Iako se njihov keltski naziv plemena održao, "ilirizirana" verzija ''Scordistae'' se često koristila nakon 2. stoljeća pr Kr. Andras Mocsy navodi da su osobna imena Skordisca na području južne Panonije, odnosno sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] poprimila ilirska obilježja, a zapadno od [[Morava|Morave]] tračanska.
[[Datoteka:Ilirska plemena.svg|thumb|300px|<center>Keltska plemena na Balkanu oko 50. godine pr. Kr.]]
 
Uprkos protjerivanju iz Grčke, keltski uticaj na [[Balkan]]u nije time prestao. Nakon formiranja oko 278. godine pr. Kr. o Skordiscima se određeno vrijeme malo čulo. Na vrhuncu moći [[Makedonci|Makedonaca]], Skordisci su svoju pažnju koncentrirali na Panoniju konsolidirajući svoju kontrolu na tom području. Od nekoliko panonskih plemena su uzimali "danak", a u centralnom dijelu Balkana smatrani su za najjače pleme. Podigli su svoje utvrde u [[Singidunum]]u i [[Taurunum]]u te tako osnovali današnji [[Beograd]]. Prva rimska opsada oko današnjeg [[Sisak|Siska]] spriječila je keltsku kontrolu u Dalmaciji i jugozapadnoj Panoniji.
 
Imajući prethodno na umu kao i poremećaje koji su uslijedili nakon smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], Skordisci su krenuli na jug. Potčinili su nekoliko plemena u Moeziji, uključujući i [[Dardanci|Dardance]], nekoliko zapadnih tračanskih plemena i [[Peoni|Peone]]. Od 141. goidne pr. Kr. Skordisci neprestano sudjeluju u borbama protiv Makedonije koju je držao Rim. [[Koskonije]] ih je porazio 135. godine pr. Kr. u [[Trakija|Trakiji]]. Zahvaljujući pronađenom "spomen-obilježju" kod [[Solun]]a, utvrđeno je da je [[Sextus Pompeius]] ubijen u borbi protiv Skordisca kod mjesta [[Stobi]] (današnje [[Gradsko]] u [[Makedonija|Makedoniji]]). 114. godine pr. Kr. Skordisci su na zapadnim planinama današnje Srbije zaskočili i uništili vojsku koju je predvodio [[Gaius Porcius Kato]]. Dok ih je [[Minucius Rufus]] pobijedio 107. godine pr. Kr. No, Skordisci i dalje nisu odustajali od Panonije jer se pominju kao sudionici u sukobu tijekom druge opsade Siska 119. godine pr. Kr.
 
Povremeno stvaraju probleme rimskim guvernerima u provinciji Makedoniji gdje udruženi sa Medima i Dardancima vrše upade. Čak su uspjeli doći do [[Delfi]]ja u Grčkoj i poharati tamošnji hram. [[Lucius Cornelius Scipio Asiaticus]] ih je konačno nadjačao 88. godine pr. Kr. otjerao preko Dunava. Od tada snaga Skordiscija naglo opada. Ipak, to je više rezultat stanja u ''barbarikumu'' nego posljedica rimskih vojnih kampanja. Posebno su Panonci ojačali kao rimski vazali i dobili političku nezavisnost. Između 56. i 50. godine pr. Kr. [[Dačani]] nanose poraz Skordiscima i oni bivaju potčinjeni njihovom kralju [[Burebista|Burebisti]] (vladao od 82. do 44. godine pr. Kr.).
 
Konačno, 15. godine pr. Kr. [[Tiberije]] ih je potčinio Rimu nakon čega su Skordisci najčešće djelovali kao plaćenici. Kasnije, za vrijeme vladavine [[Trajan]]a, mogli su postati i građanima Rima, skupa sa [[Andizeti]]ma i [[Breuci]]ma, kako navodi J. J. Wilkes.
== Izvori i vanjske poveznice ==
 
* J. J. Wilkes, The Illyrians, 1992, {{ISBN |0631198075}}.
* Christopher Webber, The Thracians,. 700 BC - AD 46, Osprey Publishing, {{ISBN |1-84176-329-2}}.
* Andras Mocsy, "Pannonia and Upper Moesia. A History of the Middle Danube Provinces of the Roman Empire", London and Boston, Routledge and Kegan Paul, {{ISBN |0-7100-7714-9}}.
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=18461 Marko Dizdar, "Nalazi staklenih narukvica latenske kulture u Podravini", Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, Vol.23 No.1 Travanj 2007.]
 
19.624

uređivanja