Slobodni teritorij Trsta: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena kategorije |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 37:
'''Slobodni Teritorij Trsta''' ([[talijanski]]: ''Territorio Libero di Trieste'', [[slovenski]]: ''Svobodno tržaško ozemlje'', skraćenica: ''STT'') je bila neutralna gradska država koja je postojala između [[1947]]. i [[1954]]. na sjeveristočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]].
Slobodna država Trsta je osnovana 1947. godine, i to Ugovorom o miru s Italijom, kojega su pod okriljem [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] s tom zemljom potpisale sve sile pobjednice iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Glavni cilj uspostave tog ovog teritorija je bila smanjivanje područja koje predstavlja predmet spora između Jugoslavije i Italije - područja Istre, Rijeke, Zadra, otoka Cres, Lošinj i Lastovo, te jednog broja manjih otoka koji su nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata
Objektivno je nad južnim dijelom STT-a - tzv. "zonom B" upravljala Jugoslavija (putem vojne uprave, koja je njime upravljala kao faktičnim dijelom komunističke Jugoslavije), a sjeverni dio ("zona A) koji je bio pod vojnom upravom SAD i Velike Britanije ekonomski i socijalno je predstavljao dio Italije. Faktično stanje je sankcionirano [[Osimski ugovor|Osimskim ugovorom]] iz 1975. godine<ref>[http://www.triestfreeport.org/wp-content/uploads/2010/09/orig.-Treaty-OSIMO-1975.pdf Osimski sporazum iz 1975. god.] (na engleskom i francuskom)</ref>, kojim su granice između zone A i zone B postale definitivno priznatim međudržavnim granicama. Područje nekadašnje Zone B koje se nalazi južno od rijeke Dragonje pripada danas Hrvatskoj, a područje od te rijeke do talijanske granice predstavlja teritorij Slovenije (Slovensko Primorje).
Redak 43:
== Zemljopis ==
Slobodni teritorij Trsta se sastojao od grada [[Trst]]a, te obalnog pojasa koji se danas nalazi u [[Italija|Italiji]] (zona A) i jednog dijela [[Istra|Istarskog poluotoka]] (zona B), danas podijeljen između [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Područje države se protezalo na 738
Teritorij se sastojao od 18 općina (od sjevera prema jugu):
Redak 129:
Prema jugoslavenskom popisu za Zonu B iz [[1945.]] godine, na tom je području stanje bilo ukupno 67.461 stanovnik, od čega 30 789 Hrvata i Slovenaca, 29 672 Talijana i 7000 neopredijeljenih.<ref>Glenda Sluga, „Trieste: Ethnicity and the Cold War, 1945-54“, ''Journal of Contemporary History'' 29 (1994) 285-303.</ref>
Saveznici su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] odbili priznati kako rezultate talijanskog popisa iz 1921., tako i rezultate jugoslavenskog popisa iz 1945., a u svojim su procijenama uglavnom slijedili austro-ugarski popis iz 1910.<ref>[http://razor.arnes.si/~mkralj/istra-history/e-period.html Darko Darovec, ''A Brief History of Istra'', Yanchep, Western Australia 1998.] {{ISBN
Tijekom [[1940-ih]], te nakon podijele zemlje, veliki broj Talijana, oko 40 000, iselio se iz zone B u zonu A ili u Italiju. Razlozi su bilo razni: etničke tenzije i pritisak sa strane Jugoslavenske vlasti, ekonomski razlozi, podupiranje fašističkog režima, prisiljenost na odlazak ili želja za životom u matičnoj državi. Na jugoslavenskoj strani, iseljenici su znani kao [[optanti]] (od [[latinski|lat]]. ''optare'', »željeti, izbirati«), a na talijanskoj kao [[ezuli]] (od lat.'' exilium'', »izgon«). Oko 30 000 Talijana ostalo je živjeti u tadašnjoj Jugoslaviji, te danas predstavljaju talijansku manjinu u Sloveniji i Hrvatskoj.
| |||