Splitski evanđelistar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
[[Datoteka:Splitski evanđelistar.JPG|mini|desno|299px|Stranica iz Splitskog evanđelistara]]
'''Splitski evanđelistar''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Evangeliarium Spalatense'') je najstarija sačuvana rukopisna knjiga (kodeks) u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Čuva se u Riznici splitske katedrale, a datira se u [[8. stoljeće|8.]]-[[9. stoljeće]]. Neka novija mišljenja zalažu se za raniji nastanak koji smještaju u [[6. stoljeće|6.]]-[[7. stoljeće|7. stoljeće]], a kao mjesto nastanka navode grad [[Salona|Salonu]].<ref name="ReferenceA">Hrvatska opća enciklopedija, str. 146.</ref><ref name = splitskoga>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/prvi-reprint-najstarije-sacuvane-knjige-u-hrvatskoj--splitskoga-evandjelistara/200038.aspx Prvi reprint najstarije sačuvane knjige u Hrvatskoj - Splitskoga evanđelistara]</ref>
 
Najstariji je pergamentni [[kodeks]]. Pisan je u [[Split]]u, po kome se [[evanđelistar]]i i zove. Pisma kojim je pisan su [[rimska kurziva]], [[karolina (pismo)|karolina]], [[gotica]]. Većinom je napisan na latinskom, uz iznimku početka Evanđelja po Ivanu koji je autor napisao na grčkom jeziku latinskim pismom. Čitao se na Božić.<ref>[https://issuu.com/glaskonc/docs/feljton_2005_40 Glas Koncila] [[Josip Bratulić]], Stjepan Damjanović: Feljton: Iz riznice hrvatske srednjovjekovne pisane kulture. Kulturni procesi na "ugaru antičkog tla" 2. listopada 2005. (pristupljeno 29. studenoga 2019.)</ref>
 
== Sadržaj i uporaba ==
 
Sastoji se od 309 [[pergament]]nih folija, složenih u [[kvaternion]]e kojih je u početku bilo i do 43, ali nisu svi sačuvani.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, str. 145.</ref> Tekst je pisan u dva stupca na stranici. Pisana je [[Poluuncijal|poluuncijalompoluuncijal]]om, a naslovi [[uncijal]]om.<ref>http://www.nsk.hr/Info.aspx?id=175&hid=128</ref> Sadrži četiri [[Evanđelje|evanđelja]] (po [[Sveti Matej|Mateju]], [[Sveti Marko|Marku]], [[Sveti Luka|Luki]] i [[Sveti Ivan|Ivanu]]), a koristio se kao [[liturgija|liturgijska]] knjiga iz koje se svečano čitalo i pjevalo nedjeljom i većim blagdanom. Na praznim stranicama kasnije su dopisani još neki djelomični tekstovi [[Novi Zavjet|Novog zavjeta]] koji su se prigodno čitali tijekom liturgijske godine.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, str. 146.<name="ReferenceA"/ref>
 
Po [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj]] legendi, napisao ga je svojom rukom i apostolskim slovima [[sv. Dujam]], koji je umro mučeničkom smrću u progonu [[Kršćanstvo|kršćana]] za vladavine cara [[Dioklecijan]]a.
Redak 33:
== Literatura ==
 
* ''Hrvatska opća enciklopedija, sv. X, LZMK, Zagreb, 2008.'' {{ISBN |978-953-6036-40-0 }}
 
[[Kategorija:Kršćanska liturgija]]