|
'''Stanko Hondl''' ([[Zagreb]], [[22. listopada]] [[1873]]. - [[Zagreb]], [[16. travnja]] [[1971]].), profesor fizike na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]], bavio se teorijskom i eksperimentalnom [[fizika|fizikom]] te [[filozofija znanosti|filozofijom znanosti]].
Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb|Zagrebu]]u koju je završio 1891. godine.<ref name=":0">Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 919., {{ISBN |978-953-95772-0-7}}</ref> Studirao je [[matematika|matematiku]] i [[fizika|fiziku]] na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu (kod prof. [[Vinko Dvořák|Vinka Dvořáka]]) i diplomirao [[1895]]. Boravio je u [[Göttingen]]u i [[Berlin]]u, gdje je slušao [[Max Planck|Planckova]] predavanja i sudjelovao u njegovu seminaru. Doktorirao je [[1898]]. u [[Zagreb]]u. Zaposlio se kao gimnazijski profesor fizike u [[Vinkovci]]ma [[1896]]., a potom u Zagrebu (1896. - 1912.). Predavao je u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u [[Zagreb|Zagrebu]]u u dva navrata: 1895. i od 1908. do 1912. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 894., {{ISBN |978-953-95772-0-7}}</ref> Habilitirao je za privatnog docenta fizike i započeo predavanja na Sveučilištu (1902./03.). Godine [[1911]]. biva izabran za izvanrednog, a [[1915]]. za redovitog profesora Mudroslovnog (kasnije Filozofskog) fakulteta. Bio je predstojnik Fizikalnog kabineta od [[1911]]. i dekan fakulteta (1919./20. i 1932./33.), te je zaslužan za izgradnju zgrade [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta]] na Marulićevom trgu 19 (koja je sve do [[1991]]. korištena za tu namjenu). Bio je rektor Sveučilišta (1936. - 1938.), član [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]]: dopisno od 1908. i redoviti od 1923. te njezin potpredsjednik (1933. - 1942.), predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva (1934. - 1936.), pročelnik Astronomske sekcije, potpredsjednik Društva srednjoškolskih profesora i suradnik ''Nastavnoga vjesnika'' (1907. - 1911.).
Prof. Hondl se bavio teorijskom i eksperimentalnom fizikom, poviješću fizike kao i filozofskim pitanjima znanosti (poznate su rasprave: ''O nulmjestima gibanja tekućine'', ''Nacrt povijesti kvantitativne atomistike'', ''Pogledi suvremene fizike'', ''Anatomija fizikalnih znanosti''). Za povijest fizike posebno su važni njegovi radovi o [[Markantun de Dominis|Markantunu de Dominisu]] i [[Ruđer Bošković|Ruđeru Boškoviću]] (''Marko Antonije de Dominis kao fizičar'', ''Faraday o Boškovićevoj atomistici'', ''Boškovićevi računi o gustoći svjetlosti'' ''Stay i Bošković o apsolutnom gibanju'', ''Boškovićev dalekozor s vodom'', ''Bošković i fotometrija'', ''Dvije osebujne Boškovićeve zamisli'', ''I. Relativna sila inercije'', ''II. Stvaranje svijeta'' i dr.). Napisao je također niz srednjoškolskih udžbenika iz fizike, a predavanjima na Pučkom sveučilištu, popraćenim pokusima, te prilozima u časopisu Priroda, doprinio je i popularizaciji znanosti.
|
