Stari grad Čakovec: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena kategorije |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 29:
| '''Otvorenost<br>za javnost''' || [[Muzej Međimurja Čakovec]]
|-
| '''Tipološki opis<br>i gospodari''' || '''1.) toranj, kula''' (''Čakov turen'')
* 13.st.: Dimitrije Čak<br>(mađ. Demeter Csák)
* 13.st.: obitelj Buzad-Hahold<br>(mađ. Buzád-Hahót) [[Datoteka:Coa Hungary Clan Buzád-Hahót.svg|20px|]]
'''2.) utvrda, utvrđeni grad'''<br>
:(lat. ''castrum''), isprava kralja<br>[[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] [[Datoteka:Armoiries Charles Robert Hongrie.svg|20px|]]<br>od 27. lipnja 1333.
* 13.st.- prva pol.14.st.:<br>[[Gisingovci|obitelj Güssing]] [[Datoteka:WAPPEN GUENSER.png|20px|]]
* 1350-1397.: obitelj [[Lacković]] [[Datoteka:Grb Lackovića.JPG|20px|]]
:- darovnica kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ljudevita I.]][[Datoteka:Blason Louis Ier de Hongrie.svg|20px|]]<br>[[Stjepan I. Lacković|Stjepanu I. Lackoviću]]<br>od 30. listopada 1350.
* 1397-1405.: obitelj Kaniški<br>(Kanižaj, mađ. Kanizsai) [[Datoteka:Kanizsay blason.PNG|20px|]]
* 1405-1461.: [[Celjski grofovi|Grofovi Celjski]] [[Datoteka:Counts_of_Celje_coat_of_arms_(1-4).svg|20px|]]
* 1461-1464.: kralj [[Matija Korvin|Matijaš]] [[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_Mathias_Corvinus_(1458-1490)_big.svg|23px|]]
* 1464-1473.: Friedrich Lamberg
* 1473-1540.: obitelj [[Ernušti|Ernušt]] [[Datoteka:Grb obitelji Ernušt.jpg|20px|]]
* 1540-1546.: [[Petar Keglević]] [[Datoteka:Bratislava erb na Rudnayovej ulici.jpg|23px|]]
'''3.) renesansni utvrđeni dvor'''<br>
:(lat. ''castellum''), branjen<br>bedemima i bastionima<br>- isprava [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]]<br>o gradnji novog dvora iz 1559.
[[File:Csáktornya 1640.jpg|190px|]]<br>
''Izgled kompleksa utvrđenog<br>čakovečkog burga 1640. godine''
* 1546-1691.: obitelj [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] [[Datoteka:Grb obitelji Zrinski.jpg|20px|]]
* 1691-1695.: Kraljevska ugarska<br>komora
[[File:Hrvaška-Valvasor.jpg|190px|]]<br>
''U prikazu Hrvatske iz 1689. g.<br>Čakovec je uz gornji rub karte''
* 1695-1702.: markiz Hercule<br>Joseph Louis Turinetti de Prié
* 1702-1715.: kralj [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI.]] [[Datoteka:Siegel Karl VI.jpg|25px|]]
* 1715-1719.: grof Ivan Čikulin[[Datoteka:Grb obitelji Čikulin.JPG|20px|]]
'''4.) barokna palača<br>utvrđena zidinama'''<br>
:izgrađena 1738-1742. nakon<br>potresa<br>- izvor: "Natale solum"<br>Josipa [[Bedeković]]a iz 1752.
[[File:Čakovec u 18. stoljeću.jpg|190px|]]<br>
''Izgled obnovljenog Čakovca<br>u 18. stoljeću''
* 1719-1791.: obitelj [[Althani|Althan]] [[Datoteka:Grb obitelji Althan.jpg|20px|]]
* 1791-1923.: obitelj [[Feštetići|Feštetić]] [[Datoteka:Grb obitelji Feštetić.jpg|28px|]]
* 1923-1933.: tvrtka "Slavonija"<br>d.d. iz Zagreba
* 1933-1941.: Udruženje<br>zanatlija Čakovec
* 1941-1945.:mađarska okupacija
* 1946-1954.: Ekonomska škola<br>i đački dom
* 1954-danas: [[Muzej Međimurja Čakovec|Muzej Međimurja]]<br>[[Čakovec]]
|-
Redak 73:
Prvi se put spominje u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] kao toranj ili kula (''Čakov turen'') jednostavnije [[Fortifikacija|fortifikacijske]] konstrukcije, izgrađen od drvenih elemenata. Njegov je utemeljitelj [[Ugarska|ugarski]] grof Dimitrije ili Dmitar Čak (mađ. Demeter Csák), po kojem je grad Čakovec dobio ime. Nešto poslije se već navodi kao utvrda, odnosno utvrđeni grad (lat. ''castrum''), u jednoj ispravi kralja [[Karlo I. Robert|Karla Roberta Anžuvinskog]] od 27. lipnja 1333. godine.
Vlasnici utvrde, ujedno gospodari Čakovca i vlastelinstva [[Međimurje]], često su se tijekom godina i stoljeća mijenjali. Utvrda se u više navrata rekonstruirala i nadograđivala, posebice u razdoblju vladavine obitelji [[knezovi Zrinski|Zrinski]] (1546-1691.) i [[Althani|Althan]] (1719-1791.). Osim njih, Čakovcem su gospodarili članovi plemićkih obitelji Buzad-Hahold [mađ. Buzád-Hahót] (13. stoljeće), [[Gisingovci|Gising [njem. Güssing] ]] (Henrik Gising spominje se 1267. godine), zatim [[Lacković]] (1350-1397.), Kaniški [Kanižaj, mađ. Kanizsai] (1397-1405.), [[Celjski grofovi|grofova Celjskih]] (1405-1461.), Lamberg, [[Ernušti|Ernušt]] (1473-1540.), [[Keglevići|Keglević]] (1540-1546.), Turinetti de Prié (1695-1702.), [[Čikulini|Čikulin]] (1715-1719.), i na koncu, od 1791. do 1923., [[Feštetići]].
U 16. stoljeću hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]], koji je došao u posjed Međimurja 1546. godine, pretvara čakovečki ''kastrum'' u utvrđeni renesansni dvor (lat. ''castellum''), branjen bedemima i [[bastion]]ima, te okružen opkopima napunjenima vodom, o čemu govori jedan dokument Zrinskog iz 1559. izdan međimurskim [[pavlini]]ma, u kojem se navodi obveza kmetova za sudjelovanje u građevinskim radovima na objektu. Najsjajnije godine dvor bilježi za života bana [[Nikola VII. Zrinski|Nikole Zrinskog Čakovečkog]] (*1620-†1664.), kada ga posjećuju i podrobnije opisuju strani znanstvenici, diplomati i putopisci poput Nizozemca [[Jakob Tollius|Jakoba Tolliusa]] (1661. godine) i Turčina [[Evlija Čelebi|Evlije Čelebija]] (1660. godine). U to je vrijeme u njegovim prostorijama bila smještena znamenita [[Bibliotheca Zriniana]], bogata Nikolina zbirka knjiga.
Odlaskom Zrinskih s povijesne scene 1691. godine kompleks Starog grada, poslije nekoliko kratkotrajnih promjena vlasnika, dolazi 1719. u ruke grofova [[Althani|Althan]]. U njihovo se vrijeme događa veliki zemljotres 30. travnja 1738. godine, nakon čega na starim temeljima počinje izgradnja [[Barokna arhitektura|barokne palače]] utvrđene zidinama, kakav izgled u osnovi zadržava do danas. Althani prodaju 1791. za 1,6 milijuna forinti cijelo svoje međimursko imanje grofovima [[Feštetići]]ma, plemićkoj obitelji podrijetlom iz Hrvatske, ali tada već mađariziranoj. Oni u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] postupno na svojim posjedima provode industrijalizaciju, pa tako i čakovečki Stari grad djelomično koriste u gospodarske svrhe, otvorivši pogon za proizvodnju šećera.
Redak 83:
==Arhitektura==
Čakovečki se Stari grad sastoji od vanjskih obrambenih [[Fortifikacija|zidina]], bastiona, koje čine tlocrtno peterokutni oblik, te su u današnjem obliku izgrađeni većinom u 16. i 17. stoljeću. Ti bastioni jedinstveni su u Hrvatskoj po tome jer nisu zemljani već su sagrađeni od [[Opeka|opeke]]. Monumentalne zidine, čija se debljina na nekim mjestima mjeri metrima, uokviruju vanjsko dvorište, koje pak razdvaja zidine i [[Palača|palaču]], centralni objekt čitavog fortifikacijsko-smještajnog kompleksa.
Unutrašnja četverokutna palača podignuta je vjerojatno za vrijeme obitelji [[Ernušti|Ernušt]] (15. i 16. st.), pregrađena u razdoblju [[Knezovi Zrinski|Zrinskih]] (16. i 17. st.), a današnji je oblik dobila u doba češko-austrijske obitelji Althan oko 1743. godine, tijekom rekonstrukcije poslije razornog potresa 1738., koja je stari renesansni dvor pretvorila u monumentalnu baroknu palaču. Taj se unutrašnji objekt kompleksa čakovečke utvrde još naziva i ''Novi dvor''. Arhitekt ove građevine bio je bečki dvorski arhitekt [[Anton Erhard Martinelli]]. On je prijašnjoj jednokatnoj palači dogradio drugi kat, a potresom uništeni [[toranj]] premjestio s palače, gdje se nalazio ranije, na glavnu vanjsku ulaznu [[Kula|kulu]], na kojoj je i danas. Unutar „Novog dvora“ nalazi se popločano unutrašnje dvorište iz kojeg se ulazi u zgradu na glavni, povišeni ulaz, ukrašen nizom [[arkada]], te na nekoliko sporednih ulaza u prizemlju.
Redak 89:
Oko zidina stoljećima su postojali široki [[Jarak|opkopi]] ispunjeni vodom, koja je dotjecala iz male međimurske rijeke [[Trnava (Međimurje)|Trnave]], čiji je izvor u nekoliko kilometara udaljenom briježnom dijelu Međimurja. Kasnije je Trnava preusmjerena, kako ne bi protjecala središtem Čakovca. Prestankom [[Osmansko carstvo|turske]] opasnosti, opkopi su s vremenom skoro potpuno isušeni, osim jednog jezera sa sjeverne strane utvrde, koje je postojalo još u sedamdestim godinama [[20. stoljeće|20. stoljeća]], a onda je i ono isušeno. Tako je nekadašnji srednjovjekovni nizinski utvrđeni grad (burg) okružen širokim vodom napunjenim jarcima (u njemačkoj stručnoj nomenkalturi poznat kao ''Wasserburg'') izgubio svoje puno značenje. Preko vodenog okruženja u dvorac se ulazilo sa sjeverne strane, dugačkim drvenim [[most]]om koji je vodio do glavne ulazne kule. Danas se na tom mjestu nalazi kratak kameni mostić.
Oko cijelog arhitektonskog sklopa nalazi se održavani [[park]], bogat raznovrsnim drvećem, grmljem i cvjetnim površinama, te pun različitih spomenika (kipovi, biste, spomen-obilježja i drugo), koji nosi ime po svojim najeminentnijim bivšim vlasnicima - [[Perivoj Zrinskih]].
==Stari grad danas==
Čakovečki Stari grad danas je simbol [[identitet]]a i [[Tradicija|tradicije]] Međimurja. Jedan je od najočuvanijih kulturno-povijesnih spomenika bogate prošlosti međimurskog kraja i sa svojim kulama, [[zvonik]]om, palačom i zidinama predstavlja skladnu arhitektonsku cjelinu. Već desetljećima kategoriziran kao spomenik kulture nulte kategorije, prema novoj je kategorizaciji od dana 19.11.2007. godine razvrstan u '''kulturno dobro od nacionalnog značenja''' (s oznakom N-23), a klasificiran je u profanu graditeljsku baštinu. U njemu se nalaze bogata [[Arheologija|arheološka]], [[Etnografija|etnografska]], [[Kultura|kulturno]]-[[Povijest|povijesna]] i povijesna zbirka te izložbeni salon [[Likovna umjetnost|likovne]] galerije [[Muzej Međimurja Čakovec|Muzeja Međimurja]].
==Galerija==
Redak 133:
*Josip Vidović, prof.: „'''Stoljeća utvrde''' – Rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja fortifikacije Starog grada Čakovec“, Naklada Muzeja Međimurja, Čakovec, 1994.
* Angela Horvat, ''Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međumurju'', Zagreb, 1956.
* Rudolf Horvat, ''Poviest Međimurja'', Zagreb, 1993. (pretisak izdanja iz 1944.) ({{ISBN
* Zrínyi Károly, ''Monografija grada Čakovca'', Čakovec, 2005. (prijevod izdanja iz 1905.) ({{ISBN
[[Kategorija:Međimurska županija]]
| |||