Stjenice: razlika između inačica

Ispod prednjih krila su opnasta stražnja, u mirovanju presložena po duljini. Rilce je člankovito, kad se ne koristi podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Mnoge stjenice imaju karakteristične smrdljive [[žlijezda|žlijezde]] koje se otvaraju između stražnjih nogu. Neke stjenice imaju i organe za [[stridulacija|stridulaciju]]. Hrane se biljnim sokovima, love druge kukce, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka.

Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici [[vodeni štipavci|vodenih štipavica]] ''(Nepidae)'' najpoznatija je vrsta [[vodena štipavica]] ''(Nepa rubra)'', u porodici ''Belostomidae'' najpoznatija je [[golema štipavica]] ''(Belostoma niloticum)'', duga 11  cm, najveći kukac u Hrvatskoj, zabilježen je u bočatoj vodi u Jadranskome moru. Od porodice [[vodene stjenice|vodenih stjenica]] ''(Naucoridae)'' u Hrvatskoj je česta obična vodena stjenica ''(Ilyocoris cimicoides)'', u porodici [[nauznačarke]] ''(Notonectidae)'' najrasprostranjenija je [[modra nauznačarka]] ''(Notonecta glauca)'', koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su [[smrdljive stjenice]] ''(Pentatomidae)'' s vrstama smrdibuba ili [[smrdljivi listar]] ''(Pentatoma rufipes)'', porodica [[vatrene stjenice]] ''(Pyrrhocoridae)'' nema krila, a česta vrsta je [[vatreni opančar]] ''(Pyrrhocoris apterus)''. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske [[skakalice]] ''(Hydrometridae)'', poput [[obična skakalica|obične skakalice]] ''(Hydrometra stagnorum)'', koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode i love i isisavaju kukce, u Hrvatskoj žive i [[stjenice veslačice]] ''(Corixidae)'' a najrasprostranjenija je vrsta [[velika stjenica veslačica]] ''(Corixa punctata)''.

Od parazitskih je oblika najpoznatija [[obična stjenica]] ''(Cimex lectularius)'' koja siše ljudsku krv u svim stadijima razvoja. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 &nbsp;°C miruje. Ne uzrokuje i ne prenosi nikakvu bolest. Raširena je po čitavom svijetu. U [[lastavice|lastavičja]] gnijezda zavlači se ''[[Cimex hirundinis]]'', a [[šišmiš]]e napada ''[[Cimex pipistreli]]''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN |953-0-30824-8}}</ref><ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. {{ISBN |978-953-6036-40-0}}</ref>