Topljivost: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
remove large title |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 10:
Topljivost tvari ovisi o međumolekulskim silama između otapala i otopljene tvari, odn. o energetskim promjenama tijekom otapanja.
Treba razlikovati dva dijela procesa otapanja. Prvi dio procesa otapanja je energija potrebna da se kruta tvar [[Elektrolitska disocijacija|disocira]], odnosno da se tvar razdvoji na slobodne ione ([[Ionska veza|ionske tvari]]) ili slobodne molekule ([[Kovalentna veza|kovalentne tvari)]]. Taj dio procesa otapanja traži ulaganje energije, on je [[Endotermni proces|endoterman]] jer je potrebno razbiti određenu [[Kristalna rešetka|kristalnu strukturu]] krute tvari koju otapamo. Drugi dio procesa otapanja je energija koja se oslobađa jer kod slobodnih ionskih čestica dolazi do hidratacije, vezivanja s molekulama vode (ion-dipol veza), odnosno kod slobodnih molekula dolazi do [[Solvatacija|solvatacije]], vezivanja s molekulama nekog nepolarnog otapala (veza inducirani dipol-inducirani dipol). Taj drugi dio procesa otapanja oslobađa energiju, jer su hidratacija i solvatacija [[
Utjecaj polarnosti otapala na topljivost neke tvari najčešće se opisuje pravilom prema kojemu slično otapa slično, što znači da će se polarne tvari najbolje otapati u polarnim otapalima, a nepolarne u nepolarnima, iako to pravilo nije uvijek primjenljivo. Temperatura i tlak utječu na ravnotežu otapanja. S porastom temperature topljivost čvrstih tvari najčešće se povećava, dok plinovi postaju slabije topljivi u vodi, ali bolje topljivi u organskim otapalima. Topljivost plinova proporcionalna je tlaku plina (Henryjev zakon). Brzina otapanja ovisi o veličini čestica, jer se otapanje zbiva samo na površini čestice, pa se manje čestice otapaju brže, jer imaju veću specifičnu površinu. Brzina otapanja također ovisi o miješanju (koje ubrzava otapanje), količini već otopljene tvari (približavanjem koncentracije maksimalnoj topljivosti otapanje se usporava) i temperaturi, koja uz povećanje maksimalne topljivosti povećava i brzinu otapanja.
==Podjela tvari i otopina prema topljivosti==
Tvari se otapanjem mogu međusobno miješati u svim omjerima (primjerice etanol i voda), u ograničenim omjerima ili u zanemarivim omjerima, kada se smatraju netopljivima.
Otopina koja sadrži maksimalnu ravnotežnu količinu otopljene tvari pri danim uvjetima naziva se '''zasićenom''' otopinom. Pri određenim uvjetima količina otopljene tvari može biti nešto veća od ravnotežne, a nastala metastabilna otopina naziva se '''prezasićenom'''.
Postoje i čvrste otopine, homogene smjese čvrstih tvari (npr. slitine, staklo).
Količina otopljene tvari se najčešće izražava kao množinska ili masena '''koncentracija''', ili pak kao množinski ili maseni '''udio''' otopljene tvari u otapalu.
'''{{Glavni|Koncentracija}}'''
== Topljivost u vodi prema vrsti kemijske veze ==
Redak 53:
==Topljivost tvari u otapalima ==
Voda je uobičajeno ali istovremeno vrlo osobito otapalo. Molekule vode su [[
''"Slično se otapa u sličnom!"'' <ref name="Hab">Habuš, Strićević, Liber: Opća kemija 2, Udžbenik kemije, 2. izd., Profil, Zagreb, 2008., {{ISBN
Također vrijedi opčenito: topljivost krutih tvari raste porastom temperature otapala dok topljivost plinova pada.
|