Inačica od 7. rujna 2018. u 13:34 uredi Lasta (razgovor \| doprinosi) Ophoditelji 12.071 edit m uklonjena promjena suradnika Shmurak (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika YiFeiBot Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 17:45 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 3: '''Transliteracija''' (prijeslov) je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se ne vodi računa o izgovoru, odnosno, prenosi se znak za znak. Kinesko pismo se kao morfemografsko (znamopis) ne može transliterirati, jer nema slova niti sa slovima usporedivih pismena, ali u transkripciji se mora svaki slog razlikovati od drukčijeg sloga. ==U standardnom hrvatskom jeziku== Redak 9: === Transkripcija japanskih i kineskih imena === {{Glavni\|Hepburnova romanizacija}} [[Datoteka:Tokorozawa&Shin-ome kaido-2005-8-30.jpg\|mini\|''Tokorozawa-kaidō'', ''Shin'ōme-kaidō'' (pisano po [[Hepburn romanizacija\| Hepburn predlošku]]).]] Hrvatski pravopis određuje pisanje vlastitih imenica (osobna i zemljopisna imena) <u>prema latiničnom zapisu prihvaćenom u dotičnoj zemlji</u>, osim nekih malobrojnih takvih imenica koje su se udomaćile. Primjeri: [[Matsuo Basho]], [[Sunzi]], [[Laozi]], [[Qin Shi Huangdi]], [[Kongzi]] ili [[Kongfuzi]], ali i [[Konfucije]], [[Beijing]], ali i [[Peking]]. Redak 37: * '''zh > dž''' * slog '''yan''' i nastavak sloga '''-ian > jen''' * nastavak sloga '''-ong > -ung''' Napomena: U zapadnim zemljama često se još rabi Wade-Gilesova transkripcija kineskih riječi (prepoznaje se po brojnim apostrofima). Na internetu je lako naći usporedne tablice s pinyinom. Line 65 ⟶ 64: * rus., bjelorus. i ukr. '''Й й''' > '''j''' * rus., bug., bjelorus. i ukr. '''Ь ь''' > '''<big>ʼ</big>''' odnosno '''<big>’</big>''' (apostrof) * ukr. '''И''' > '''y''';<ref name="HP1994">Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''<u>Hrvatski pravopis</u>'', Školska knjiga, Zagreb, 1994., {{ISBN \|953-0-40005-5}}, str. 73. i 74.</ref> '''y, i''';<ref name="HP2000">Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''<u>Hrvatski pravopis</u>'', 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 309., {{ISBN \|953-0-40017-9}}, str. 64. – 66.</ref> '''i'''<ref name="HPMH">Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, ''Hrvatski pravopis'', Matica hrvatska, Zagreb, 2007., {{ISBN \|978-953-150-815-5}}, str. 302. i 303.</ref> * ukr. '''ï''' > '''i (ji)''',<ref name="HP1994"/> '''ji'''<ref name="HPMH"/> * bjelorus. i ukr. '''I ı''' (<!-- İ se ne rabi ali se "i" rabi -->'''I i''') > '''i''' Line 75 ⟶ 74: [[datoteka:Early Cyrillic letter I.png\|center\|150px]] <center>'''ı''' (i bez točke), te '''ï'''</center> <!-- kubura neka dopuni. :) --> Line 110 ⟶ 108: * [[Nives Opačić]], ''Babyn Jar – stari i novi prijepori'' // [http://www.matica.hr/vijenac/328/Babyn%20Jar%20%E2%80%93%20stari%20i%20novi%20prijepori%20/ Vijenac br. 328, Matica hrvatska, Zagreb, 12. listopada 2006.] [[Kategorija: ~~Jezikoslovlje~~Pravopis]]▼ [[Kategorija: ~~Pravopis~~Jezikoslovlje]] ▲[[Kategorija: Jezikoslovlje]] <!-- interwiki --> [[cv:Транслитераци]] [[da:Translitteration]]

Transkripcija i transliteracija: razlika između inačica