Razlika između inačica stranice »Troja«

Dodano 10 bajtova ,  prije 2 godine
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
'''Troja''', ponekad '''''Ilij''''' u starijim hrvatskim tekstovima ([[grčki]]: Τροία, ''Troia'' ili Ἴλιον, ''Ilion''; [[latinski]]: ''Troia'', ''Ilium''; [[hetitski]]: ''Uilusa'' ili ''Truvisa'') je legendarni grad i poprište [[Trojanski rat|Trojanskog rata]], koji je dijelom opisan u [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', epskoj pjesmi na [[starogrčki|starogrčkom]] sastavljenoj u [[9. stoljeće pr. Kr.|9.]] ili [[8. stoljeće pr. Kr.|8.]] stoljeću prije Krista.
[[Datoteka:Troas.png|mini|lijevo|<center>Najvjerojatnije rasprostiranje kraljevstva Troje]]
Osim toga, Troja ([[turski]]: ''Truva'') je ime [[arheologija|arheološkog]] nalazišta na navodnoj lokaciji homerske Troje u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], danas mjesto Hissarlik (turski za "Mjesto utvrda") u sjeverozapadnoj [[Turska|Turskoj]], u blizini morske obale jugozapadno od [[Dardaneli|Dardanela]] pod planinom Idom.
 
[[Datoteka:Plan Troy-Hisarlik-en.svg|mini|lijevo|<center>Karta arheoloških iskopina Troje]]
Oko 1900. pr. Kr., zbog hetitskog širenja, došlo je do velike seobe naroda prema zapadu, a gotovo svi gradovi istočno od Troje su uništeni. Prema arheološkim nalazima može se zaključiti da su Trojom zavladali narodi druge kulture. Tu Troju VI. je oko 1300. pr. Kr. uništio snažan potres, što se zaključilo po otrkiću samo jedne strijelice i izostanka mrtvih tijela.
 
Troja VII.a iz druge polovice 13. stoljeća pr. Kr. identificiran je kao [[Hetiti|hetitska]] '''''Uilusa''''' (starogrčki: ''Ilion'') i često se navodi kao homerska Troja, ali ta je tvrdnja i dalje sporna. Ona je uništena ratom o čemu svjedoče nalazi spaljeni vatrom, djelomični ostaci ljudskih tijela sa smrtnim ozljedama na kostima, te nekoliko brončanih strijelica. Troja VII.a je imala gradske zidine čiji su tornjevi imali visinu i do 9 metara, a bastioni su imali promjer 18 x 18 metara. Arheolog [[Manfred Korfmann]], koji ju je iskopao 1980-ih, procijenio je kako se ova Troja VII. rasprostirala na oko 200 &nbsp;km² i imala je populaciju od oko 5.-10.000 stanovnika<ref>Joachim Latacz, ''Troy and Homer: towards a solution of an old mystery'', Oxford University Press, 2004. {{ISBN |0199263086}}. str. 38.</ref>.
 
Troja ja ipak opstala i Troja VII.b ima snažne odlike grčkog utjecaja i navjerojatnije je uništena potresom oko 1020. pr. Kr. i naposlijetku napuštena do polovice 10. stoljeća pr. Kr. Od tada je bila nenaseljenom punih 200 godina, a Troja VIII. ja osnovana oko 700. pr. Kr.
 
{{izvori}}
* Jane Burr Carter i Sarah P. Morris, ''The Ages of Homer'', University of Texas Press, 1995. {{ISBN |0-292-71208-1}}.
 
==Poveznice==
***[http://classics.uc.edu/troy/grbpottery/ Grčka, rimska i bizantska lončarija iz Iliona (Troja)]
***[http://classics.uc.edu/troy/coins/ Novčići iz Iliona (Troja)]
 
*Mediji
** [http://www.bbc.co.uk/programmes/b00w5lff The Age of Iron], epizoda serije "Ancient Worlds" autora Richarda Milesa, BBC 2 20. studenog 2001. trajanje 51:22 {{eng oznaka}}
 
*Teorije
**[[Đuro Vidmarović]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/15568-d-vidmarovic-nova-teorija-o-troji.html Nova teorija o Troji. Igor Šipić / Tomislav Marijan Bilosnić: Ahilej u virovima vrtoloma. Ljubačka kosa u trojanskoj toponimiji (Troja, Mitovi, Legende i stvarnost), Zadar 2012.], Hrvatsko kulturno vijeće, 14. srpnja 2013.
19.624

uređivanja