Ulrich Beck: razlika između inačica

Ulrick Beck rođen je u poljskom gradu [[Słupsk|Słupsku]]u neposredno prije završetka [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], 1944., li je odrastao u Hamburgu. studirao je u [[Freiburg|Freiburgu]]u i [[München|Münchenu]]u gdje je i [[Doktor|doktoriraodoktor]]irao [[1972.]] te je također na istom sveučilištu predavao do [[1979.]]. Od tada je zaposlen na Sveučilišti u [[Münster|Münsteru]]u, gdje je bio do [[1981.]] kada se zapošljava na sveučilištu u [[Bamberg|Bambergu]]u gdje ostaje do [[1991.]] kada se vraća u Münchenu gdje se zapošljava na tamošnjem Institutu za sociologiju u sklopu sveučilišta. Također je od [[1997.]] bio gostujući predavač na [[London School of Economics|Londonskoj školi za ekonomiju]], a od [[1995.]] do [[1998.]] i profesor na sveučilištu u [[Cardiff (Wales)|Cardiffu]]. Tijekom svog života uređivao je razne [[Časopis|časopisečasopis]]e među kojima se ističe časopis ''Soziale Welt'', od 1995. do 1997. bio je član Komisije za budućnost koju je osnovala njemačka vlada, a dobio je i počasni doktorat sveučilišta [[Jyväskylä]] u [[Finska|Finskoj]].<ref >Beck Ulrich "Što je globalizacija" 1. izd, Naklada Vizura, Zagreb, 2003. {{ISBN |953-6957-11-6}}</ref>{{is|Zadnja korica knjige}}

Beck je u sociologiju uveo pojam ''Društvo rizika'' u kojem tvrdi da je [[Industrija|industrijsko]] društvo stvorilo opasnosti i rizike, nepoznate u prethodnom vremenu.<ref name= "Giddens">Giddens Anthony ''Sociologija prema 4. engleskom izdanju'', 1. izd.,Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2007. {{ISBN |978-953-167-200-8}}</ref>{{is|686}}. Ono nije ograničeno samo na ekološke i [[Zdravstvo|zdravstvene]] rizike, nego uključuje niz međupovezanih promijena u suvremenom društvu te nije prostorno ili vremensko ograničeno. Današnji rizici obuhvaćaju društvene klase i cijele zemlje, a imaju i osobne i globalne posljedice <ref name="Giddens"/>{{Is|68}}. Beckovi kritičari su smatrali kako ova teorija nije dovoljno dobro definirala pojam ''rizik'' jer, kako kažu, Beck [[Teorija|teoriju]] objašnjava samo kroz [[Ekologija|ekološku]] opasnost, a ne kroz [[Društvo|društvenu]] i [[Politika|političku]].

Većina analitičara pak smatra da je Beckovo ''društvo rizika'' posljedite njegove teze o refleksivnoj modernosti prema kojoj indrustrijski razvoj vodi do velikih posljedica. U širem smislu Beck tvrdi kako današnji svijet ne živi u dobu [[Postmodernost|postmodernostipostmodernost]]i nego današnje razdoblje naziva "drugim modernitetom" prema kojem su sve moderne institucije postaju globalne, oslobođene [[tradicija]] i [[Običaj|običajaobičaj]]a, a dosadašnje, industrijsko, društvo postaje "društvo rizika". Jedna od posljedica koju Beck vidi u modernizaciji je da pojedinci postaju samostalni i izolirani od društvenih spona te sami oblikuju vlasiti [[Osobni identitet|identitet]] i životni put.<ref> Abercrombie Nicholas et. al "Rječnik sociologije", Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008, {{ISBN |978-953-222-278-4}}</ref> Beck tako proširuje pojam [[individualizam]] na način na ga pretvara u pojam individualizacija.