Veganstvo: razlika između inačica

'''Veganstvo''' označava filozofiju i način života koji teži isključiti - koliko god je to moguće i praktično – sve oblike okrutnosti i iskorištavanja [[životinje|životinja]] za [[hrana|hranu]], [[odjeća|odjeću]] i bilo koju drugu svrhu i koji promiče razvoj i korištenje neživotinjskih alternativa za dobro čovjeka, životinja i [[okoliš|okoliša]]a.

Riječ vegan formirao je [[Donald Watson]] [[1944.]] godine u [[Leicester|Leicesteru]]u, u [[Engleska|Engleskoj]], koji je, s još nekoliko članova [[Vegetarijansko društvo|Vegetarijanskog društva]] ([[Engleski jezik|eng.]]Vegetarian Society), a unutar njega, želio osnovati službenu podskupinu vegetarijanaca koji ne konzumiraju ni mlijeko ni mliječne proizvode. Kad je taj prijedlog bio odbijen, Watson i istomišljenici osnivaju [[Vegansko društvo]] (eng. The Vegan Society) koje zagovara potpunu biljnu prehranu, isključujući meso, ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode (sir, maslac) i med te potiče i ohrabruje proizvođače hrane, odjeće i obuće da koriste alternative životinjskim proizvodima. Novoosnovana skupina složila se da je prestanak bilo kojeg oblika iskorištavanja nužan za stvaranje mnogo razumnijeg i humanijeg [[društvo|društva]].

Ljudi postaju vegani iz mnoštva razloga, uključujući [[etika|etičku]] brigu za životinje i prirodnu okolinu, kao i neke osobnije, vezane za [[Zdravlje|zdravlje]], [[duhovnost|duhovnost]] i [[vjera|vjeru]]. <ref>Stepaniak, Joanne (2000). Being Vegan. McGraw-Hill Contemporary. pp. 2,6,17,148–150. {{ISBN |978-0737303230}}. </ref> Što se etičkih principa tiče, veganska prehrana spriječava masovni uzgoj i sustavno klanje velikog broja životinjana na farmama. Veganska hrana sadrži niži nivo [[kolesterol]]a i masti od uobičajene prehrane. S [[ekologija|ekološkog]] gledišta, mesna industrija sudjeluje u zagađenju [[zrak]]a, [[tlo|zemlje]] i [[voda|vode]], doprinosi eksploataciji i krčenju [[šuma]] i velikih zemljišnih površina za uzgoj biljnih kultura namijenjenih prehrani velikog broja uzgajanih životinja.

Dobro isplaniranom veganskom prehranom mogu se zadovoljiti sve potrebe organizma. Loše organizirana veganska prehrana može uzrokovati manjak [[kalcij]]a, [[jod]]a, [[omega-3 masne kiseline]], [[željezo|željeza]], [[vitamin B12|vitamina B12]] i [[vitamin D|vitamina D]], koji se onda moraju uzimati iz vitaminskih i mineralnih dodataka prehrani. <ref>"Position of the American Dietetic Association: vegetarian diets.". J Am Diet Assoc 109 (7): 1266–1282. July 2009. doi:10.1016/j.jada.2009.05.027. PMID 19562864. http://www.eatright.org/About/Content.aspx?id=8357. </ref>

Prema anketama, vegani čine između 0.2% <ref>^"Time/CNN Poll: Do you consider yourself a vegetarian?"</ref> i 1.3% <ref># ^ a b c "How Many Adults Are Vegetarian?". Vegetarian Journal. Vegetarian Resource Group. http://www.vrg.org/journal/vj2006issue4/vj2006issue4poll.htm. </ref> [[SAD|američke]] populacije i između 0.25% <ref>"Types and quantities of food consumed: Vegetarian/vegan" (PDF). National Diet & Nutrition Survey: Adults aged 19 to 64, Volume 1 2002. Food Standards Agency. pp. 11, 23. http://www.food.gov.uk/multimedia/pdfs/ndnsprintedreport.pdf. Retrieved 2006-10-30. </ref> i 7% <ref># ^ a b "Donald Watson". Times Online. Times Newspapers Ltd.. 2005-11-16. http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/obituaries/article754304.ece. Retrieved 2006-09-15. "The Vegan Society’s 25 members swelled steadily to the 5,000 of today. There are now an estimated 250,000 vegans in Britain." </ref> populacije [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva.]]