Inačica od 26. kolovoza 2016. u 05:19 uredi Stijenor NGC (razgovor \| doprinosi) 10.541 edit Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 18:00 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 1: [[Image:2MASS LSS chart-NEW Nasa.jpg\|right\|thumb\|444px\|Panoramski pogled na nebo u spektru bliskom infracrvenom. Položaj Velikog atraktora pokazuje duga plava strijelica koja se pruža od dolje desno.]] '''Veliki Atraktor''' (eng. ''Great attractor'') je naziv za svemirski objekt vrlo velike mase. Smješten je iza superskupa [[Vodena zmija-Centaur (superskup)\|Vodena zmija-Centaur]], u čijoj se blizini nalazi, a unutar superskupa [[Laniakea (superskup)\|Laniakee]]. Zbog ovog se objekta [[Mjesna skupina]] i [[Mjesni superskup]] kreću prema Centauru. Brzina kojom se gibaju prema onamo je 600  km/s. Ova [[gravitacijska anomalija]] (nije isto što i [[anomalija gravitacije]]) u [[međugalaktički prostor\|međugalaktičkom prostoru]] vjerojatno je [[galaktički superskup]]. Slabo je vidljiv jer ga skrivaju zvijezde [[Kumova slama\|Kumove slame]]. <ref name="Vujnović">Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., {{ISBN \|953-0-40024-1}}, str. 157-158</ref> Sami Veliki atraktor giba se ka [[Shapleyev superskup\|Shapleyevom superskupu]].<ref>{{cite web\|language=eng.\|url=http://www.universetoday.com/113150/what-is-the-great-attractor/\|title=What Is The Great Attractor? - Universe Today\|work=Universe Today}}</ref> Redak 6: Veliki Atraktor je otkriven relativno kasno, s obzirom na relativno malu udaljenost i veliku masu. Izrada mape [[pozadinsko zračenje\|pozadinskog zračenja]] [[1980-ih]] godina pokazala je na određeno odstupanje od simetrije, kasnije nazvano "dipol". Područja maksimalnog pozitivnog i negativnog odstupanja od prosječne [[Valna duljina\|valne duljine]] zračenja nalaze se na suprotnim stranama neba. Svemirska letjelica [[COBE]] (Cosmic Background Explorer) je 1989. i 1990. svojim mjerenjima potvrdila prijašnja zapažanja. Proračuni na osnovu mjerenja [[Dopplerov efekt\|Dopplerovog efekta]] kod susjednih galaktičkih skupova su pokazali da se naša galaktika zajedno s [[Lokalna Grupa\|Lokalnom Grupom]] giba brzinom od 600 [[km/s]] u smjeru točke u [[zviježđe\|zviježđu]] [[Morska zmija (zviježđe)\|Morske zmije]] (Hydra). Redak 12: Izračunata brzina i smjer gibanja Lokalne Grupe na osnovu masa poznatih struktura u "obližnjem" svemiru znatno su odstupale od izmjerenih, što je značilo da proračunu nedostaje neki vrlo važan dio. Astronomi su krenuli u potragu za nevidljivim "Velikim Atraktorom". Proces izrade mape svemira na tom dijelu neba znatno je otežavao Mliječni put i veliki tamni oblaci plina i prašine u [[Središte Mliječnog puta\|njegovom središtu]]. Veliki dio potrage proveden je u infracrvenom (satelit [[IRAS]], [[Infrared Astronomical Satellite]]) i radio (spektralne linije električki neutralnog vodika, ~~λ~~λ = 21  cm) dijelu spektra. Nakon dugogodišnjeg "opkoljavanja", Veliki Atraktor je lociran u pravcu [[Krma (zviježđe)\|zviježđa Krma]] (Puppis). Radi se zapravo o skupu Puppis u kojem je otkriveno čak 600 novih galaksija, pored 50 već poznatih. Gibanje galaktika u samom skupu pokazuje na još veću masu skupa, pa se procjenjuje da masa skupa doseže čak 10 000 masa Mliječnog Puta, čime se ovaj skup približava [[skup Coma\|skupu Coma]] - najvećem u okolnom svemiru. Redak 19: * {{astro.fdst.hr\|Kozmologija/karta2.php\|Karta svemira II}} [[Kategorija: Kozmologija]] [[Kategorija:Galaktike]]

Veliki atraktor: razlika između inačica