Wikipedija

Vukovar: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Izvor, sitn.
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 29:
| predsjednik vijeće =
| gradsko vijeće =
| gradska naselja = [[Grabovo (Vukovar)|Grabovo]], [[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]], [[Sotin]], [[Vukovar]]
| samoupravne jedinice =
| broj samoupravnih jedinica =
Redak 51:
Grad Vukovar je stari [[barok]]ni grad na [[Dunav]]u, najpoznatiji po strašnim razaranjima tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Do danas je u najvećoj mjeri obnovljen. Povijest Vukovara seže mnogo dulje, u početak 13. stoljeća.
 
U sačuvanim pisanim dokumentima Vukovar se spominje već početkom 13. stoljeća kao Volko, Walk, Wolkov, odnosno hrvatski Vukovo. Ime Vukovo nosio je do 14. stoljeća.
 
Od 14. stoljeća sve je više u uporabi pomađareni naziv Vukovar. U to je vrijeme Hrvatska u državnopravnoj zajednici s Ugarskom. Vukovar, kao i susjedni [[Ilok]], u tom su razdoblju čuvari hrvatskog identiteta u dunavsko-savskom međurječju.
Redak 58:
[[Datoteka:Vukovar-watertower-after-war.jpg|mini|lijevo|[[Vukovarski vodotoranj]], simbol patnje i stradanja Vukovara u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].]]
 
Položaj grada Vukovara u regiji središnje i jugo-istočne Europe iznimno je povoljan. Vukovar se smjestio, otprilike na polovici plovnoga puta Dunava (koridor VII) između Ulma u Njemačkoj i ušća u Crno more.
 
Nalazi se na razmeđi povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Leži na ušću rijeke Vuke u Dunav. Istočni - stariji dio grada na desnoj je obali Vuke, na obroncima Vukovarskog ravnjaka i visokoj dunavskoj obali. Zapadni dio grada - Novi Vukovar s [[Borovo Naselje|Borovo Naseljem]]m u nizini je lijeve obale Vuke.<ref name="Položaj">[http://www.vukovar.hr/turizam-i-informacije/informacije/polozaj-main-menu Položaj], vukovar.hr, pristupljeno 1. veljače 2018., (s [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržajaDopuštenja za korištenje sadržaja/Gradovi_i_županijeGradovi i županije#Vukovar|dopusnicom]]).</ref>
 
Grad leži na važnim prometnim pravcima. Od pamtivijeka je dolinom Dunava na vukovarskom području tekao promet od sjeverozapada prema jugoistoku. U [[Rimsko Carstvo|rimskom]] razdoblju desnom obalom Dunava vodila je granična, tzv. limeska cesta, na kojoj je važna postaja bio [[Cornacum]], današnji [[Sotin]]. Od davnina se, također plovi Dunavom i Vukovar je na tom putu važna postaja. Uvođenjem parobroda od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Vukovar je imao redovitu vezu s [[Budim]]om i [[Beč]]om uzvodno i sve do [[Rumunjska|Rumunjske]] nizvodno.<ref name="Položaj"/>
Redak 81:
U vukovarskom kraju brojna su arheološka nalazišta iz brončanog, starijeg i mlađeg željeznog doba, koja svjedoče o životu [[Iliri|Ilira]] i [[Kelti|Kelta]]. Nekropola ilirskih grobova na Lijevoj bari u Vukovaru dokazuje da je ovdje bilo i veliko naselje.
 
[[Rimljani]] su u osvajačkim pohodima u posljednjim desetljećima prije Krista izbili na [[Dunav]]. Izgradili su brojna utvrđenja, kao granicu (limes) prema [[Barbari|barbarskim]] [[Pleme|plemenimapleme]]nima. U vukovarskom kraju značajni su rimski lokaliteti Cornacum ([[Sotin]]), Cuccium ([[Ilok]]) i Ulmo ([[Tovarnik]]). Uz Dunav je vodila i važna rimska cesta. Rimska civilizacija u ovim krajevima utjecala je na unaprjeđivanje gospodarstva, isušivane su močvare i zasađeni prvi vinogradi.
 
=== Naseljavanje Hrvata ===
[[Datoteka:Greetings_from_Vukovar_-_View_of_the_Danube_(front).jpg|mini|desno|Description|Pogled na Vukovar s Dunava,početak 20.stoljeća]]
 
Nakon propasti rimske civilizacije, velika seoba naroda i avarsko-slavenska ekspanzija od šestog stoljeća dalje dovela je do velikih promjena. Međurječje [[Dunav]]a i [[Sava|Save]] poprište je velikih sukoba i interesa moćnih država toga vremena. U to vrijeme ovdje se naseljavaju [[Hrvati]].
Redak 115:
[[Datoteka:Stari_Vukovar_41.jpg|mini|lijevo|Dvorac Eltz, rano 20. stoljeće]]
 
Velike posjede u [[Slavonija|Slavoniji]] dobivaju ili kupuju feudalci. Grofovi [[Eltz]], koji se ubrajaju u njemačko praplemstvo, dolaze u posjed vukovarskog vlastelinstva. Filip Karlo Eltz nadbiskup u [[Mainz|Mainzu]]u i njemački knez izbornik [[1736.]] godine kupuje ovaj golem posjed s 35 naseljenih mjesta. Tijekom narednih stoljeća zemljišne površine su smanjene agrarnim reformama. Cijeli razvoj vukovarskog kraja sve do [[1945.]] godine tijesno je vezan uz vukovarsko vlastelinstvo grofova [[Eltz]].
 
U isto vrijeme iločko vlastelinstvo drže talijanski kneževi Odescalchi. U 18. i 19. stoljeću Vukovar je imao značajke upravnog, gospodarskog, prometnog i kulturnog središta. Suvremenici ga smatraju "prijestolnicom [[Srijem]]a".
Redak 140:
 
Već od [[1730.]] godine Vukovar ima razvijeno pučko školstvo. Iz franjevačke škole razvila se pučka škola u Starom Vukovaru. Novi Vukovar ima svoju školu. Djelovale su i konfesionalne škole za djecu pravoslavne i židovske vjere, te škole na njemačkom i mađarskom jeziku. Šegrtska škola osnovana je [[1886.]], a gimnazija [[1891.]] godine.
[[Datoteka:Tehnicar-61.jpg|mini|lijevo|Description|Glavna gradska ulica, sredina 20. stoljeća.]]
 
U Vukovaru je osnovana tiskara [[1867.]] godine i izdavala je prve vukovarske novine na njemačkom jeziku ''[[Der Syrmier Bote]]''. Kasnije je radilo više tiskara, a od brojnih novina isticale su se ''[[Sriemski Hrvat]]'' i ''[[Sriemske novine]]'', koje su izlazile gotovo tri desetljeća na prijelazu u [[20. stoljeće]].
 
Uslijed nedostatka prostora za društvena događanja u gradu vukovarski veleposjednik iz jedne od najstarijih i najuglednijih vukovarski obitelji, [[Aleksa Paunović]] daje izgraditi "Hotel Grand"<ref>Branimir Bradarić, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/paunovici-su-bili-vlasnici-citavog-centra-vukovara-936664 ''Paunovići su bili vlasnici čitavog centra Vukovara''], vecernji.hr, 5. svibnja 2014., pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> ta građevina je najpoznatije djelo monumentalne [[Historicizam|historicističke arhitekture]] u gradu. Izgrađena je na mjestu tzv. ''Švicarske kuće'' po nacrtima [[Senta|senćanskoga]] [[arhitekt]]a Vladimira Nikolića, od [[1894.]] do [[1897.]] godine.<ref>[[Brane Crlenjak]], ''Razvitak vukovarskih ulica'', 2. nadop. izd., Gradski muzej Vukovar, Vukovar, 2005., {{ISBN |953-7115-03-8}}, str. 96.</ref> Grand hotel je uz ugostiteljske sadržaje imao i kazališnu dvoranu. [[Hotel]] je davan u zakup, a 1918. godine prodan je novom vlasniku Miši Gottfriedu.<ref>[http://www.turizamvukovar.hr/index.php?stranica=72 Turizam Vukovar: Grand hotel], turizamvukovar.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref> U to vrijeme u Vukovaru je naglo jačao radnički pokret i radnici su željeli izgraditi radnički dom. Kako je Grand hotel [[1919.]] godine ponovno ponuđen na prodaju, radnici osnivaju Zadrugu radnički dom i prodajom zadružnih udjela prikupljaju sredstva, kupuju Grand hotel i pretvaraju ga u Radnički dom.
 
Grad Vukovar je u zahvalnost svom sugrađaninu prigodom obnove zgrade diližansne pošte, bivše galerije Bauer, na pročelje zgrade postavio ploču s imenom Alekse Paunovića ispisanim zlatnim slovima na ćirilici.
Redak 150:
Najstarija književna djela ovoga područja potječu iz pera vukovarskih i iločkih franjevaca. Najpoznatiji književnici iz ovog kraja su [[Nikola Andrić]], [[Julije Benešić]], [[Antun Gustav Matoš]], [[Zaharije Orfelin]], [[Pavao Pavličić]] i [[Zoran Bognar]].
 
U Vukovaru su djelovali brojni likovni stvaratelji. Od starijih su poznati [[Josip Franjo Mücke]], [[Franjo Ksaver Giffinger]], a u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] gimnazijski profesori [[Dragan Melkus]], [[Dragutin Renarić]], [[Marijan Detoni]], i ini.<ref name="Povijest"/>
 
Vukovar ima svog nobelovca, [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičku]]. Rođen je u Vukovaru [[1887.]] godine, a [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]] dobio je [[1939.]] godine.
Redak 178:
[[Datoteka:Vukovar_Street_scene.JPG|thumb|lijevo|250px|Stara barokna jezgra s prepoznatljivim svodovima.]]
 
Osamostaljenjem Hrvatske [[1991.]] godine došlo je do otvorene agresije Srbije na Vukovar i Hrvatsku. Nakon što je većina srpskog stanovništva (sva srpska djeca) pobjegla iz grada, počela je [[Vukovarska bitka|bitka za Vukovar]], u kojoj su hrvatske snage branile grad protiv vojske JNA, srpskih [[Četnici|četničkih]] i drugih paravojnih postrojba i srpske vojske, koja je imala golemu premoć u ljudstvu i tehnici. Srpsko je granatiranje sravnilo grad sa zemljom. Nakon tri mjeseca ogorčenih borba, Vukovar je [[18. studenoga]] [[1991.]] godine pao u srpske ruke.
 
U agresiji na Vukovar 1991. godine, JNA i srpske paravojne postrojbe ubile su najmanje 1.739 osoba.<ref>Izvor podataka: Privremena evidencija Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 2. listopada 2006.</ref>
Redak 267:
[[Datoteka:Vukovar_samostan_i_crkva_sv_Filipa_i_Jakova.JPG|mini|desno|250px|Franjevački samostan sa [[Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru|crkvom Sv. Filipa i Jakova]] na brdu Šlezija, najstarijem dijelu grada Vukovara.]]
 
U kretanju nacionalnog sastava stanovništva grada Vukovara u 20. stoljeću vidi se da su Hrvati kontinuirano imali gotovo polovicu u vukovarskom stanovništvu. Najveće promjene dogodile su se u gotovo potpunom nestajanju Nijemaca i povećanju broja srpskog stanovništva. U rubrici ”ostali” 1990. godine najveći postotak imaju tzv. ”Jugoslaveni” 9,5%, slijede Rusini sa 2,7% itd.
 
=== Hrvati ===
Redak 279:
Prvo naseljavanje stanovnika pravoslavne vjere na vukovarskom području uslijedilo je u 16. stoljeću. Pravoslavni Vlasi, kao pomoćne turske čete (martolozi) naseljavaju se u manjim skupinama. Poslije oslobođenja od turske vlasti krajem 17. i početkom 18. stoljeća nekoliko stotina srpskih obitelji naseljava se u opustjelim selima i nešto u Vukovaru. Tada je nastala srpska enklava od desetak sela na vukovarskom području i održala se kao relativno zatvorena cjelina. U novijem razdoblju plansko naseljavanje Srba u Vukovar uslijedilo je za vrijeme postojanja jugoslavenskih država dijeljenjem obradivih površina i zapošljavanjem. Najveći priljev Srba u Vukovaru uslijedio je poslije 1945. godine i odlaska Nijemaca.
 
=== Nijemci ===
 
Austrijski carevi poticali su naseljavanje novih stanovnika na opustjela područja poslije turske vladavine, da bi dobili radnu snagu. Već početkom 18. stoljeća u Novom Vukovaru naselili su se njemački obrtnici. Tijekom 18. i 19. stoljeća naseljava se znatniji broj Nijemaca na vukovarskom području. Mnogi koji su se ranije naselili u Bačkoj sada prelaze Dunav, jer se oko Vukovara mogla dobiti jeftina zemlja. Tako u nekim selima kao npr. Sotinu Nijemci čine polovicu stanovništva. Tijekom i krajem Drugoga svjetskog rata 1944./45. godine i Nijemci teško stradavaju i u Vukovaru ih ostaje neznatan broj.<ref name="Stanovništvo"/>
Redak 287:
[[Datoteka:Vukovar_City_Centre.jpg|mini|desno|250px|Glavna ulica u Vukovaru, vukovarski korzo.]]
Prijeratna općina Vukovar :
* površina: 606 &nbsp;km<sup>2</sup>
* br. stanovnika: 84.189
* br. naseljenih mjesta: 29
Redak 312:
 
Gradsko Vijeće grada Vukovara sastoji se iz 21 člana od kojih su po jedan Predsjednik gradskog Vijeća i podpredsjednik. Ono obavlja dužnosti sukladno Statutu Grada Vukovara.
[[Datoteka:Željezničk​i_kolodvor_u_VukovaruŽeljezničk​i kolodvor u Vukovaru.jpg|mini|desno|250px|Vukovarska arhitektura teško je stradala u agresiji Srbije i JNA na grad, jedan od posljednjih neobnovljenih objekata, Stari željezničk​i kolodvor u Vukovaru, snimljen 2007. godine.]]
 
{| class="prettytable" style="text-align:right"
Redak 335:
 
== Promet ==
Vukovar je smješten u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske (45° 20' sjeverne geografske širine i 16° 40′ istočne geografske dužine) i sjedište je Vukovarsko-srijemske županije. Leži na ušću rijeke Vuke u Dunav (Luka Vukovar – Rkm 1335) i ima granični položaj na Dunavu prema Vojvodini u Srbiji. Zahvaljujući posebnosti svog zemljopisnog položaja, prvenstveno obilježenog međunarodnim plovnim putem – rijekom [[Dunav]], Vukovar predstavlja značajno prometno čvorište magistralnih pravaca.
 
=== Ceste i željeznica ===
[[Datoteka:Borovo Naselje - Train Station - panoramio.jpg|mini|lijevo|250px|Glavni željeznički kolodvor u gradu "Vukovar - Borovo".]]
 
Dobra je prometna povezanost sa susjednim državama [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Mađarska|Mađarskom]] i Srbijom. Vukovar je udaljen 16 &nbsp;km od grada [[Vinkovci|Vinkovaca]], najvećeg željezničkog čvorišta u Hrvatskoj. Dobro je povezano državnom cestom D55 preko Vinkovaca s 39 &nbsp;km udaljenim čvorom Županja na auto-cesti [[Autocesta A3|A3 Zagreb-Lipovac]]. Sa 33 &nbsp;km udaljenim Osijekom povezuje ga državna cesta D2, preko koje je Vukovar povezan na koridor Vc (autocesta A6).
 
Položaj Vukovara postat će dodatno povoljan s provođenjem regionalnih prostornih planova koji uključuju ulaganja u regionalnu prometnu infrastrukturu. Izgradnja četverotračne vukovarske obilaznice kao dijela multimodalnog čvorišta (pruga-cesta-rijeka), izgradnja brzih cesta koje će Vukovar povezati s koridorima X i Vc s jedne, te s graničnim prijelazima na tim koridorima s druge strane.
 
Položaj grada je iznimno povoljan za pristup drugim tržištima unutar srednje i jugoistočne Europe jer je smješten na ili u blizini sljedećih transeuropskih koridora:
* [[Paneuropski prometni koridor VII]] - rijeka Dunav (Luka Vukovar)
* Međunarodna [[zračna luka Osijek]] -> udaljena 16 &nbsp;km
* [[Paneuropski prometni koridor X]] - željeznica -> 14 &nbsp;km od Vinkovačkog čvorišta (najveće regionalno željezničko čvorište)
* [[Autocesta A3 (Hrvatska)]] -> udaljena 42 &nbsp;km
* [[Europski pravac E73]] - željeznica i autocesta A5 -> udaljena 31 &nbsp;km
 
=== Zračni promet ===
 
Izgradnjom [[Zračna luka Osijek|zračne luke Klisa]], 20-ak km zapadno od Vukovara, točno na tromeđi Vinkovaca, Vukovara i [[Osijek|Osijeka]]a, ovo je područje uključeno i u zračni promet.
 
=== Riječni promet ===
Redak 365:
Gospodarstvo Vukovara zasnovano je na [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[trgovina|trgovini]], [[vinogradarstvo|vinogradarstvu]], [[hrana|prehrambenoj]] industriji, [[tekstil]]noj industriji, industriji [[građevinski materijal|građevinskog materijala]], industriji [[obuća|obuće]] i [[turizam|turizmu]].
 
Prije Domovinskog rata Vukovar je bio jedan od najrazvijenijih područja Hrvatske. Po BDP Vukovar je bio iznad prosjeka SR Hrvatske i poslije [[Maribor|Maribora]]a u [[Slovenija|Sloveniji]], Vukovar je po BDP bio drugi grad u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Industrija je teško stradala u velikosrpskoj agresiji 1991.-1995. Dramatičan pad broja stanovnika također doprinosi padu gospodarstva. Državna komisija za popis i procjenu ratne štete utvrdila je da ona u Vukovaru izravno iznosi 9,5 milijardi kuna, a neizravno i četiri puta više. Od tih je 9,5 milijardi pola, dakle 4,6 milijardi, šteta u gospodarstvu, pri čemu su najveću štetu pretrpjele tvrtke Borovo – 1,9 mlrd., Vupik 1,3 mlrd., Vuteks 950 milijuna i Velepromet 81 milijun kuna. Doduše u poslijeratnu obnovu grada država je uložila oko 3,5 milijardi kuna, od čega 1,7 milijardi u stambeni fond (neposredna razaranja, a za srpske okupacije krađa imovine, strojeva i odvoz istih u Srbiju<ref>[http://www.hkv.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3519:gradovi-stradali-u-domovinskom-ratu-ilok&catid=112:domovinski-rat&Itemid=108 ''Gradovi stradali u Domovinskom ratu - Ilok''], [[Hrvatsko kulturno vijeće]], objavljeno Petak, 14. studenoga 2008., preneseno s [http://www.domovinskirat.hr/content/view/3847/1551/ domovinskirat.hr] <br>Slučaj u Iloku: "''Vojnici pretražuju osobne stvari, traže oružje ili tko zna što. Izdvajaju kamione društvenog vlasništva i bolničko vozilo sa dva ranjenika i odvoze ih u Novi Sad...Pljačka i uništavanje imovine svakodnevna je pojava. Opljačkano je sve: najprije dragocjenosti i bijela tehnika, zatim strojevi i alati, umjetnine i pokućstvo, stoka i vino, prodavaonice i tvornička skladišta. Sve se to prenosi iz jedne u drugu kuću, a najčešće u Vojvodinu. Jelenska divljač u šumama je ubijana, stare hrastove šume i bagremike nemilosrdno sijeku i odvoze. Pljačkaši sijeku voćnjake i vade drvene stupce iz vinograda....''</ref>).
 
Mirnom reintegracijom pod hrvatsku vlast počela je obnova grada, pa tako i industrije.
Redak 406:
[[Turizam]] je također jedna od važnih djelatnosti u gradu. Nakon uklanjanja porušenih mostova na [[Dunav]]u kod [[Novi Sad|Novog Sada]] krenula su krstarenja Dunavom, pa su počeli pristajati putnički brodovi i u Vukovaru. Tim brodovima se samo u [[2005.]] godini u Vukovaru iskrcalo oko 18.500 turista, pretežito američkih i njemačkih. Nakon ponovne izgradnje hotela Lav, počeo se razvijati i [[kongresni turizam]].
 
Po podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2015. godini Vukovar je zabilježio čak 153% više turističkih dolazaka i 132% noćenja više nego godinu ranije. Po podatcima Državnog zavoda za statistiku za [[2014.]] i [[2015.]] godinu, apsolutni rekorder po rastu turističkih dolazaka i noćenja je Vukovar. Sa 7.017 dolazaka u 2014. godini, skočili su za deset tisuća, na 17.811 dolazaka u 2015. godini, što je rast od čak 153,8 posto. Tek nešto je manji rast u broju noćenja, 135 posto – s 11.923 u 2014. na 28.015 u 2015. godini. Sam grad predstavlja važno turističko mjesto za ratni, memorijalni turizam koji čini najveći broj posjeta turista.
 
Među mnoštvom vrlo atraktivnih građevina, ističu se '''[[dvorac Eltz]]''' iz 18. stoljeća, barokne zgrade u središtu grada, '''[[franjevci|franjevački samostan]]''', '''[[Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru|župna crkva sv. Filipa i Jakova]]''', '''[[Crkva sv. Nikole u Vukovaru|pravoslavna crkva sv. Nikole]]''', '''[[Mauzolej Eltz u Vukovaru|Mauzolej Eltz]]''', '''[[Mauzolej obitelji Paunović u Vukovaru|Mauzolej obitelji Paunović]]''' dok je najpoznatiji i najposjećeniji objekt u gradu '''[[Vukovarski vodotoranj]]'''.
Redak 416:
Atraktivno ušće rijeke [[Vuka|Vuke]] u [[Dunav]], šetališta uz [[Dunav]] i uređene plaže na '''[[Vukovarska ada|Vukovarskoj adi]]''' osiguravaju športsko-rekreacijske aktivnosti tijekom cijele godine, a posebice u toplom dijelu godine kada je moguće kupanje gdje posljednjih godina dolazi sve više turista iz cijele Slavonije. Na [[Dunav]]u i [[Vuka|Vuki]] popularan je [[ribolov]] ([[som]], [[smuđ]], [[šaran]], [[štuka]], [[kečiga]]).
 
Najpopularnije vukovarsko izletište svakako je '''Etno-eko park u šumi Adica''' 2 &nbsp;km od središta grada smješten u poznatoj vukovarskoj park-šumi i okružen rukavcima rijeke [[Vuka|Vuke]]. Mjesto gdje se najčešće održavaju manifestacije u gradu posebice u proljeće i ljeti. Tradicionalno najposjećenija za [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] kako za Vukovarce tako i ljude koji dolaze iz udaljenijih krajeva, koncerti na otvorenom kao ''Vubass festival'', etno sajmovi i razna druga dogadjanja tijekom godine. Posjetitelji mogu uživati u raznovrsnoj ponudi restorana, dok istodobno mogu prenoćiti u jednoj od šest dvokrevetnih soba, uređenih u ruralnom stilu.<ref>[http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/smjestaj/seljacka-domacinstva/eko-etno-centar-adica,281.html Eko-etno centar Adica], visitvukovar-srijem.com, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref>
 
=== Mjesta memorijalnog turizma ===
Redak 448:
[[Datoteka:Dvorac Eltz 08.jpg|mini|lijevo|250px|[[Dvorac Eltz|Dvorski kompleks s perivojem]].]]
 
U procesu [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije hrvatskog podunavlja]] i početka djelovanja muzej je djelovao u razorenom dvorcu ali je uspješnim trudom djelatnika ubrzo počeo da se obnavlja. Umjetnine su vraćene u Hrvatsku. Gradski muzej Vukovar i kompleks [[Dvorac Eltz|dvorcaEltz]] obnovljen je [[2011.]] godine u sklopu Projekta [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] i Razvojne banke [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], koji pod nazivom Obnova i revitalizacija kulturne baštine „Ilok -Vukovar-Vučedol“ provodi Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Nakon završenih građevinskih radova, Prva faza stalnog postava u prizemlju Eltz sa svečanim dvoranama i ambijentalnim prostorima otvorena je u [[Noć muzeja|Noći muzeja]] [[25. siječnja]] [[2013.]] godine. Već sljedeće godine, [[23. siječnja]] [[2014.]] godine, otvoren je stalni postav Gradskog muzeja Vukovar, koji sa svojim zbirkama pokriva vremenski raspon od 8000 godina. Danas je Gradski Muzej Vukovar jedan od najuređenijih [[Kategorija:Muzeji u Hrvatskoj|muzeja u Hrvatskoj]]
.
 
U travnju [[2016.]] godine u sklopu dodjele nagrade za Europski muzej godine u [[Donostia-San Sebastián|San Sebastijanu]], Gradski muzej Vukovar dobio je od (EMYA) Europskog muzejskog foruma Nagradu Silletto za suradnju s lokalnom zajednicom i uključivanje volontera u rad muzejske ustanove. Za nagradu Europski muzej godine bilo je nominirano 49 muzeja iz 24 europske zemlje.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.europeanmuseumforum.info/emya/emya-2016/emya2016-winners.html EMYA 2016 Winners], pristupljeno 22. travnja 2017.</ref>
Line 457 ⟶ 458:
 
* '''[[Muzej Vučedolske kulture]]''' izgrađen je na arheološkom lokalitetu Vučedol podno prapovijesnog tela – višeslojnog naselja na kojemu se od [[1984.]] godine provode sustavna interdisciplinarna istraživanja. Vučedol je eponimni lokalitet eneolitičke kulture koja se u svojoj kasnoj fazi pred kraj trećega tisućljeća prije Krista proširila na prostor današnjih 12 europskih zemalja. Muzej u svome stalnom postavu kroz 19 tema donosi prikaz i rekonstrukciju života kulture na širem prostoru rasprostiranja. Muzej je dio arheološko-turističkog parka a muzeološkim sadržajima su obuhvaćeni i novoizgrađeni prostori vučedolskog Gradca s rekonstrukcijom megarona ljevača bakra, radionice starih zanata i istraživački centar u Villi Streim. Muzej Vučedolske kulture danas je jedan od najsuvremenije opremljenih muzeja u Republici Hrvatskoj.<ref>[http://vucedol.hr/hr/ Muzej vučedolske kulture], pristupljeno 22. travnja 2017.</ref>
 
* '''[[Spomen muzej Lavoslava Ružičke]]''' (1887. - 1976.), dobitnika [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] [[1939.]] godine, otvoren je prvi put [[1977.]] godine. Rodni grad Vukovar [[Lavoslav Ružička]] je posjetio [[1965.]] godine, kada je nastala ideja o osnivanju muzeja. Obnovljena Ružičkina kuća otvorena je [[2007.]] godine, na 120. obljetnicu njegova rođenja, i djeluje kao kulturno-znanstveni centar. U njoj se nalaze [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|zavod HAZU]] i velika polivalentna dvorana te Spomen-muzej Lavoslavu Ružički. U njemu su izložene fotografije, pisma i drugi materijali koji dokumentiraju bogati Ružičkin život i plodni znanstveni rad.<ref>[http://www.turizamvukovar.hr/index.php?stranica=77 Rodna kuća Lavoslava Ružičke], turizamvukovar.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref>
 
Redak 464:
=== Kina ===
 
Prvo kino u Vukovaru otvoreno je u tadašnjoj zgradi Grand Hotela, poznatijoj danas pod nazivom "Radnički Dom Vukovar" na glavnomu gradskom trgu u gradu, koje je radilo sve do razaranja grada 1991. godine i u kome su se uglavnom prikazivali stariji filmovi.
 
Prvo namjensko kino u Vukovaru javlja se već [[1932.]] godine kada bogati industrijalac [[Tomáš Baťa]] u sklopu novoizgrađenog radničkog naselja, tada pod nazivom "Batine Kolonije" daje izgraditi zgradu radničkog doma za potrebe radnika u sklopu koje gradi prvu kino dvoranu u gradu Vukovaru sa 153 sjedećih mjesta pod nazivom "Ton-kino - Bata", simboličnog naziva, jer bilo je to prvo kino u istočnoj Slavoniji koje je prikazivalo tonske filmove. Većina kina u tadašnjoj državi uopće u to vrijeme prikazivala su isključivo nijeme filmove.<ref>Mladen Šagovac, [http://www.moj-film.hr/novosti/pregled/nagrade-i-dogadjanja/la-cinema-tuzna-prica-jednog-kina/ La Cinema: tužna priča jednog kina], moj-film.hr, 27. kolovoza 2010., pristupljeno 1. ožujka 2018.‎</ref>
Redak 493:
[[Datoteka:Vukovar - cross.JPG|mini|250px|Bećarski križ na ulazu u gradsku jezgru.]]
 
Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine najbrojnija vjerska zajednica u gradu su Katolici, većinom Hrvati, pripadnici drugih vjeroispovijesti su pravoslavci, te Grkokatolici od kojih najviše ima pripadnika Rusina i Ukrajinaca.
 
Svetac zaštitnik grada Vukovara je Sveti [[Bono Vukovarski]] koji je od davnina i prije rata štovan kako od strane katolika tako i pripadnika drugih vjeroispovijesti u gradu pravoslavnih i grkokatolika. Po svetom Boni Vukovarskom ime su dobili i Pastoralni centar Svetog Bone, udruga Sveti Bono Vukovar i "Bonofest" - festival duhovne glazbe. U gradu postoji i Grkokatolička zajednica mahom Rusina i Ukrajinaca. U gradu djeluje i Adventistička crkva. Među pravoslavnim vjernicima posebice se štuje [[Sveta Petka]] svetica zaštitnica žena, bolesnih i siromašnih.
Redak 516:
* Osnovna škola Blage Zadre Vukovar
* Osnovna škola Mitnica Vukovar
* Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar
 
=== Srednje škole ===
Redak 532:
** studij prava
** studij fizioterapije
 
* [[Sveučilište u Splitu]], Odjel za stručne studije
** studij informatike
** studij ekonomije
** upravno-pravni studij
 
* [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku]], dislocirani studiji u Vukovaru
** studij ekonomije
Line 586 ⟶ 584:
* [[Boks]]ački klub "Borovo"
* [[Taekwondo]] klub "Borovo"
* [[Taekwondo]] klub "Dragon" Lipovača
 
'''[[Bridž]]'''
Line 659 ⟶ 657:
== Konzulati u Vukovaru ==
 
* {{ZD+X/S|SRB}} - Generalni konzulat [[Srbija|Republike Srbije]] u Vukovaru.<ref>{{srp oznaka}} [http://vukovar.mfa.gov.rs/lat/ Generalni konzulat Republike Srbije u Vukovaru], vukovar.mfa.gov.rs, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref>
 
== Gradovi i općine prijatelji ==
* {{ZD|H|HRV}} [[Dubrovnik]] (od [[3. veljače]] [[1993.]])<ref name="vukovar.hr">[https://www.vukovar.hr/grad-vukovar/gradovi-i-opcine-prijatelji-grada-vukovara Gradovi i općine prijatelji Grada Vukovara], vukovar.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.</ref>
* {{ZD|H|HRV}} [[Sinj]] (od [[2. svibnja ]] [[2011.]])<ref name="vukovar.hr"/>
* {{ZD|H|HRV}} [[Šibenik]] od ([[2. svibnja ]] [[2011.]])<ref name="vukovar.hr"/>
* {{ZD|H|HRV}} [[Trogir]] (od [[2. svibnja ]] [[2011.]])<ref name="vukovar.hr"/>
* {{ZD|S|SRB}} [[Bač]] (od [[25. listopada]] [[2011.]])<ref name="vukovar.hr"/>
* {{ZD|S|SRB}} [[Bački Petrovac]] (od [[15. listopada]] [[2011.]])<ref name="vukovar.hr"/>
Line 711 ⟶ 709:
{{GiO VSŽ}}
 
[[Kategorija:Muzeji u Hrvatskoj|muzeja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Vukovar| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Vukovar"