Zekat: razlika između inačica

'''Zekat''' ([[Arapski jezik|arap.]] ''' زكاة''' - ''zekāt'', što znači "ono što pročišćava") je u [[Islam|islamuislam]]u obavezni milodar, izdvajanje točno određenog dijela imetka u dobrotvorne svrhe, za sve one koji ispunjavaju uvjete za to. To je [[Praktične dužnosti islama|četvrti stup islama]], po tradicionalnom poretku<ref>Zimmermann, Martin (ur.), ''Sveznadar'', Mozaik knjiga, Zagreb, 2008., {{ISBN |978-935-14-0235-4}}, str. 194. </ref>, iako je po važnosti treća praktična dužnost islama, po važnosti odmah nakon [[namaz (islam)|namaza]].

Praksa zekat je imala izuzetno važnu ulogu kroz cjelokupnu [[povijest islama]], kao financijski temelj za razvoj stabilne islamske zajednice. Nakon utemeljenja ove vjerske obveze 2. godine poslije Hidžre ([[624. godina|624. godine]])<ref>Sevinč, Abdullah, ''Ilmihal za žene'', ITD "Sedam", Sarajevo, 2010., {{ISBN |978-9958-776-17-5}}, str. 171. </ref>, zekat je prikupljan pod izravnim nadzorom Poslanika Muhameda. On je imao osam ovlaštenih prikupljača zekata, sa točno određenim plemenima ili oblastima Arapskog poluotoka koja su obilazili. <ref>Abu Khalil, Shawqi, ''Atlas Poslanikovo s.a.v.s. životopisa'', Libris, Sarajevo, 2008., {{ISBN |978-9958-636-43-3}}, str. 238. </ref> Nakon njegove smrti, prvi [[kalif]] [[Abu Bakr]], koji je po vjerovanju [[Suniti|sunita]] Poslanikov punopravni nasljednik (dok [[šijiti]] smatraju da je to pravo prvenstveno pripadalo [[ali|AlijuAli]]ju, koji je bio četvrti kalif), je utemeljio prvu državnu ustanovu zekata, a svi prihodi su bili prikupljani u državnu blagajnu - ''Bejtu-l-mal''. On se za svoje vladavine pobrinuo da svaka žena, muškarac i dijete imaju minimalan godišnji prihod od 10 [[Dirham|dirhamadirham]]a, koji je kasnije povećan na 20 dirhama.

Ovakva praksa se nastavlja tijekom vladavine ostala tri [[Pravedni kalifi|pravedna kalifa]] (Omer ibn al-Hatab, Osman ibn Afan, Ali ibn Abu Talib). Međutim, Alijeve pristalice, odbijaju nastaviti davati zekat njegovom nasljedniku [[Muavija|Muaviji]], jer mu ne priznaju pravo vlasti. Zekat je, dakle, samo kratkorčno opstao kao državna ustanova islamskog društva, ali su svi njegovi oblici neporecivo doprinijeli njegovom razvoju. Tako je, primjerice, za vrijeme vladavine kalifa [[Omer ibn Abdulaziz|Omera ibn Abdulaziza]] zabilježeno da u [[Medina|Medini]] nije ostao nitko kome treba zekat, niti bilo kakva milostinja. Nakon ovog razdoblja, zekat se polako vratio u svoj prvotni oblik individualne obveze.

Prema nekim konzervativnim pretpostavkama, današnji ukupni iznos prikupljenog zekata na godišnjoj osnovi je 15 puta veći od ukupnog iznosa [[Humanitarna pomoć|humanitarne pomoći]] ostatka svijeta, te prelazi vrijednost od 500 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]]. Ipak, ovaj potencijal je uveliko neiskorišten.<ref>[http://islam-iman.com/zekat-revolucija/ islam-iman.com] ''Zekat revolucija'', 16. lipnja 2012. (pristupljeno 18. srpnja 2014.)</ref>

Zekat se daje na godišnjoj bazi, najčešće uz [[ramazan]], jer su tada ljudska srca najmekša i najdarežljivija. Daje se četrdeseti dio, tj. 2,5%<ref>Hewitt, Ibrahim, ''Što islam kaže?'', JU Medresa "Džemaludin Čaušević", Cazin (BiH), 2006., {{ISBN |9958-9159-0-1}}, str. 134. </ref>, na različite vrste imovine čija vrijednost prelazi točno određeni iznos, koji se naziva '''''nisab'''''.

''Nisab'' je [[šerijat]]om određena količina imovine koju pojedinac ili tvrtka treba steći i posjedovati tokom godinu dana da bi podlijegali obvezi zekata. Ova vrijednost treba biti u posjedu obveznika cijelu godinu, ili bar da se nađe u njegovu posjedu na početku i na kraju godine. ''Nisab'' podrazumijeva vrijednost ili količinu imovine koja prelazi osnovne životne potrepštine, kao što su: hrana, odjeća, kuća, stan, pokućstvo, alat, vozilo, radna stoka, osnovna sredstva za poslovanje i troškovi vezani za pobrojano. Imovina namjenjena za likvidiranje dugova također ne podliježe obvezi zekata. Također, nakit od dragog kamenja ili biserja je oslobođen zekata. Stoka (goveda, ovce i koze) koja je manje od pola godine na ispaši, ne podliježe obvezi zekata, a zekat na poljoprivredne proizvode daje se odmah po njihovu prikupljanju.

Muslimani su dužni dati zekat na sljedeće vrste imovine<ref>[http://www.rijaset.ba/images/stories/zekat/KAKO-OBRACUNATI-ZEKAT-2011.pdf www.rijaset.ba] Salihović, Elnur, ''Kako obračunati zekat'', Rijaset islamske zajednice u BiH, Sarajevo, 2010. </ref>, ukoliko posjeduju vrijednost jednaku ili veću od ''nisaba'' u toku godine dana:

Nedavati zekat, kao strogu vjersku obvezu i jedan od pet stupova islama, znači izlazak iz vjere, a nedavanje zekata za osobu koja ga je dužna dati, predstavlja veliki grijeh koji podrazumijeva kaznu na ovom svijetu i u životu nakon smrti, i udaljava čovjeka od Božje milosti. Prema islamskom vjerovanju, postoje osobe koje Alah proklinje u životu na oba svijeta, a među te osobe spadaju i ljudi koji robuju novcu i ne ispunjavaju svoje novčane vjerske dužnosti.<ref>Spahić, Derviš, ''Poruke o moralu i bogobojaznosti'', El-Kalem - izdavački centar Rijaseta IZ u BiH, Sarajevo, 2004., {{ISBN |9958-23-153-0}}, str. 119. </ref> U Kuranu se nalazi oštro upozorenje onima koji svoje bogatstvo gomilaju, ne dijeleći milostinju iz njega: