Ziusudra: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bot: zamjena Martin,_John_-_The_Deluge_-_1834.jpg s Martin,_John_-_Christ_Stilleth_the_Tempest_-_1852.jpg |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 1:
{{Površan prijevod|engleski|engleskog}}
[[Datoteka:Martin, John - Christ Stilleth the Tempest - 1852.jpg|minijatura|
'''Ziusudra''' (također '''Zi-ud-sura''' i '''Zin-Suddu''', dok je grčki oblik '''Xisuthros''') od grada [[Šurupak
[[Datoteka:British Museum Flood Tablet.jpg|minijatura|Xi. ploča ''[[Ep o Gilgamešu|Epa o Gilgamešu]]''. Riječ je o jednoj verziji priče o potopu napisanoj klinopisom, a koja potječe iz 7. st. pr.n.e. (Novo-asirsko razdoblje).]]
Iako svaka inačica mita o potopu ima ponešto drugačije elemente priče, postoje brojni elementi koji su zajednički u dvije, tri ili četiri verzije. Najranija verzija mita o potopu fragmentarno je sačuvana u ''Postanku iz Eridua'', napisanom sumerskim [[
== Ziusudra ==
=== Popis sumerskih kraljeva ===
U pregledu Popisa sumerskih kraljeva, za Ziusudru ili Zin-Suddu od Šurupaka je zabilježeno da je vladao kao kralj i svećenik (''gudug'') u razdoblju od 10 ''sara'', odnosno u periodu od 3 600 godina.<ref name="S. Langdon">S. Langdon, "The Chaldean Kings Before the Flood," Journal of the Royal Asiatic Society (1923), str. 251-259.</ref> U toj verziji, Ziusudra naslijeđuje vlast od svojega oca Šurupaka (SU.KUR.LAM) koji je vladao 10 sara.
[[Datoteka:Sumerian account of silver for the govenor (background removed).png|minijatura|
Ziusudrino ime, koje se pojavljuje na Popisu sumerskih kraljeva, povezuje priču o potopu spomenutu u tri sačuvana babilonska potopna epa o Ziusudri (''Postanak iz Eridua''), Utnapištimu (''[[Ep o Gilgamešu]]'') i Atrahasisu (''Ep o Atrahasisu''). Spomenute priče i Ziusudrino ime, stoga, povezuju se s nakupinama taloga izlijevanja rijeka kod Šurupaka, Uruka, Kiša i drugdje, a koji su radiokarbonskom metodom datirani u razdoblje oko 2900 pr.n.e. To je navelo neke stručnjake na zaključak da je heroj iz vremena potopa bio kralj Šurupaka u vrijeme s kraja perioda Jamdet Nasr (oko 3000.-2900. pr.n.e.) koje je završilo poplavom rijeke negdje 2900. pr.n.e.<ref>M.E.L. Mallowan, "Noah's Flood Reconsidered", Iraq (1964)</ref>
Redak 17:
=== Sumerski mit o potopu ===
Priča o Ziusudri poznata je s jedne fragmentarne ploče napisane sumerskim, a koja je pomoću analize njezina pisma datirana u 17. st. pr.n.e. (Staro babilonsko carstvo). Prvi prijevod spomenute priče načinio je njemački sumerolog Arno Poebel 1914.<ref>W.G.Lambert, A.R.Millard, Miquel Civil:"Atra-Hasis: The Babylonian Story of the Flood", Eisenbrauns, 1999.</ref> Prvi dio priče govori o stvaranju čovjeka i životinja te utremeljenju prvih gradova [[Eridu
[[Datoteka:Bellin - Karte von der Küste von Arabien c.1745 (crop).png|minijatura|
Ep o Ziusudri posjeduje jedan element u retku 258-261 koji nije pronađen u drugim verzijama priče. Prema tom prikazu, nakon potopa „kralja Ziusudru ... oni su poveli da boravi u zemlji Dilmun, mjestu gdje sunce izlazi.“ Znanstvenici boravište Dilmun ponekad dovode u vezu s [[Bahrain
Sumerski dokument znan kao ''Šurupakove instrukcije'', a čiji nastanak orijentalist S.N. Kramer datira u približno 2500 pr.n.e., također posjeduje spomen priče o Ziusudri. Stoga Kramer zaključuje da je „Ziusudra postao osoba vrijedna poštovanja u književnoj tradiciji sredinom trećeg tisućljeća pr.n.e.“<ref>
=== Xisuthros ===
[[Datoteka:Eusebius of Caesarea.jpg|minijatura|
''Xisutros ''(Ξισουθρος) je grčki oblik sumerskog imena Ziusudra, a za kojega znamo iz pisanja [[Euzebije Cezarejski|Euzebija iz Cezareje]], jednog od sudionika Prvog sabora u [[Niceja|Niceji]] te ranog povjesničara kršćanske Crkve. Euzebije je citirao [[Aleksandar Polihistor|Aleksandra Polihistora]], pontskog povjesničara koji je živio u [[Rim
== Atrahasis ==
[[Datoteka:Copia de Enki.jpg|minijatura|Enki.]]
Akadski ''Ep Atrahasis'' spominje kako je bog [[Enki]] upozorio heroja Atrahasisa („vrlo mudar“) da sagradi brod kako bi se spasio od potopa. Kada govori o potopu, ''Ep o Ziusudri'' nije potpuno jasan oko toga da li je riječ o poplavi rijeke ili nečega drugoga, iako ep tvrdi da će čovječanstvo biti uništeno zajedno s pretpotopnim gradovima. Jedan znantsvenik ističe da u ''Epu o Atrahasisu'' na 3. ploči u retku 6-9, gdje se govori o potopu, piše da je bila riječ o poplavi rijeke:“Poput konjica oni (mrtva tijela) ispuniše rijeku. Poput splavi oni se pomakoše do ruba (čamca). Poput splavi oni se pomakoše do obale rijeke.“<ref>Jeffrey H. Tigay:''The Evolution of the Gilgamesh Epic'', University Pennsylvania Press, Philadelphia, 1982.
Treba istaknuti, međutim, da mnogi znanstveni autoriteti prikazuju priču o Atrahasisu kao univerzalnu. A.R. George, W.G. Lambert i A.R. Millard jasno ističu da je nakana bogova u epu o Atrahasisu bila „istrijebiti čovječanstvo.“ Prema priči potop je uništio „sve na zemlji.“ U kontekstu veće priče, teško je vidjeti kako je lokalna poplava rijeke mogla završiti takvim posljedicama.
Redak 47:
== Noa ==
[[Datoteka:NoahsSacrifice.JPG|minijatura|
Sličnosti između priča o Noinoj arci, sumerskoj priči o Ziusudri i babilonskoj priči o Atrahasisu i Utnapištimu bit će prikazane u odgovarajućim prikazima različitih verzija:
Redak 72:
„ Jahve omirisa miris ugodni pa reče sebi: „Nikad više neću zemlju u propast strovaliti zbog čovjeka, ta čovječje su misli opake od njegova početka; niti ću ikad više uništiti sva živa stvorenja, kako sam učinio.“ – Knjiga Postanka 8:21
Vrijeme nastanka hebrejske priče o Velikom potopu u Knjizi Postanka smješta se približno u 5. st. pr.n.e. Prema nekim dokumentarnim hipotezama spomenuta hebrejska verzija potopa ima dva literarna izvora: tzv. predaja J i tzv. predaja P koje je konzultirao i napisao urednik nakon [[Babilonsko sužanjstvo|babilonskog sužanjstva]] negdje između 539.-400. pr.n.e. Hans Schmid vjeruje da su oba izvorna materijala (J i P) napisana tijekom babilonskog sužanjstva tijekom 6. st.pr.n.e., te da su se direktno nadovezivala na babilonske izvore.<ref>
== Izvori ==
|