Ziusudra: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bot: zamjena Martin,_John_-_The_Deluge_-_1834.jpg s Martin,_John_-_Christ_Stilleth_the_Tempest_-_1852.jpg
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
{{Površan prijevod|engleski|engleskog}}
[[Datoteka:Martin, John - Christ Stilleth the Tempest - 1852.jpg|minijatura| Ulje na platnu Johna Martina iz 1834. s prikazom potopa.]]
 
'''Ziusudra''' (također '''Zi-ud-sura''' i '''Zin-Suddu''', dok je grčki oblik '''Xisuthros''') od grada [[Šurupak|Šurupaka]]a javlja se na listi WB-62 [[Popis sumerskih kraljeva|Popisu sumerskih kraljeva]] kao posljednji kralj [[Sumer|Sumera]]a prije [[Veliki potop|Velikog potopa]], čiji je epitet bio ''[[Atrahasis]]'' ("iznimno mudar").<ref name="knjigaMyths"> Stephanie Dalley:''Myths from Mesopotamia - Creation, The Flood, Gilgamesh, and Others'', Oxford University Press, 2008.</ref> Naknadno je zabilježen kao heroj sumerskog Epa o potopu. Također, on se pojavljuje i u ostalim drevnim književnim zapisima, uključujući ''Smrt Gilgameša''<ref>http://etcsl.orinst.ox.ac.uk/cgi-bin/etcsl.cgi?text=t.1.8.1.3# Prijevod na engleski verzija "Smrt Gilgameša" </ref>, ''Pjesmu o ranim vladarima''<ref>http://etcsl.orinst.ox.ac.uk/cgi-bin/etcsl.cgi?text=t.5.2.5# Prijevod na engleski "Pjesme o ranim vladarima"</ref>, i kasnijoj verziji ''Šurupakovih instrukcija''. Akadski [[Utnapištim]] ("onaj koji je pronašao život")<ref name="knjigaMyths"/>, isto kao i biblijski [[Noa]] ("odmor") bili su vrlo slični legendarnim herojima iz vremena potopa u pričama drevnog [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Također, Ziusudra je prethodnik islamske sage Al-Khiḍr/Al-Khaḍir.<ref name="knjigaMyths"/>
[[Datoteka:British Museum Flood Tablet.jpg|minijatura|Xi. ploča ''[[Ep o Gilgamešu|Epa o Gilgamešu]]''. Riječ je o jednoj verziji priče o potopu napisanoj klinopisom, a koja potječe iz 7. st. pr.n.e. (Novo-asirsko razdoblje).]]
 
Iako svaka inačica mita o potopu ima ponešto drugačije elemente priče, postoje brojni elementi koji su zajednički u dvije, tri ili četiri verzije. Najranija verzija mita o potopu fragmentarno je sačuvana u ''Postanku iz Eridua'', napisanom sumerskim [[Klinopis|klinopisomklinopis]]om koji potječe iz 17. st. pr.n.e., tijekom 1. dinastije iz Babilona kada je jezik pisanja i administracije još uvijek bio sumerski. Jake paralele uočljive su u usporedbi s drugim bliskoistočnim legendama o potopu kao što je biblijski prikaz Noe.
 
== Ziusudra ==
=== Popis sumerskih kraljeva ===
U pregledu Popisa sumerskih kraljeva, za Ziusudru ili Zin-Suddu od Šurupaka je zabilježeno da je vladao kao kralj i svećenik (''gudug'') u razdoblju od 10 ''sara'', odnosno u periodu od 3 600 godina.<ref name="S. Langdon">S. Langdon, "The Chaldean Kings Before the Flood," Journal of the Royal Asiatic Society (1923), str. 251-259.</ref> U toj verziji, Ziusudra naslijeđuje vlast od svojega oca Šurupaka (SU.KUR.LAM) koji je vladao 10 sara. <ref name="S. Langdon"/> Evo teksta koji se odnosi na Ziusudru u WB-62:''Tada potop prekriše sve.'' U sljedećem redu čitamo: ''Nakon što je potop prekrio sve, kraljevstvo je prešlo s nebesa (na zemlju); kraljevstvo je bilo utemeljeno u Kišu.'' Grad Kiš je cvjetao tijekom ranog dinastijskog perioda nedugo nakon izlijevanja rijeka u Šurupaku (moderni Tell Fara, [[Irak]]) i ostalim sumerskim gradovima što su potvrdili arheološki nalazi. Spomenuto izlijevanje rijeka datirano je radiokarbonskom metodom u vrijeme oko 2900 pr.n.e.<ref>Harriet Crawford, "Sumer and the Sumerians", Cambridge Univ. Press, 1991), str. 19.</ref> Polikromno (višebojno) lončarsko posuđe iz perioda Jamdet Nasr (oko 3000.-2900. pr.n.e.)otkriveno je odmah ispod naslaga iz vremena spomenutog potopa kod Šurupaka, a period Jamdet Nasr prethodi ranom dinastijskom periodu.
[[Datoteka:Sumerian account of silver for the govenor (background removed).png|minijatura| Glinena pločica pronađena u Šurupaku ispisana klinopisom. Njezin nastanak datiran je u približno 2500. pr.n.e.]]
 
Ziusudrino ime, koje se pojavljuje na Popisu sumerskih kraljeva, povezuje priču o potopu spomenutu u tri sačuvana babilonska potopna epa o Ziusudri (''Postanak iz Eridua''), Utnapištimu (''[[Ep o Gilgamešu]]'') i Atrahasisu (''Ep o Atrahasisu''). Spomenute priče i Ziusudrino ime, stoga, povezuju se s nakupinama taloga izlijevanja rijeka kod Šurupaka, Uruka, Kiša i drugdje, a koji su radiokarbonskom metodom datirani u razdoblje oko 2900 pr.n.e. To je navelo neke stručnjake na zaključak da je heroj iz vremena potopa bio kralj Šurupaka u vrijeme s kraja perioda Jamdet Nasr (oko 3000.-2900. pr.n.e.) koje je završilo poplavom rijeke negdje 2900. pr.n.e.<ref>M.E.L. Mallowan, "Noah's Flood Reconsidered", Iraq (1964)</ref>
Redak 17:
=== Sumerski mit o potopu ===
Priča o Ziusudri poznata je s jedne fragmentarne ploče napisane sumerskim, a koja je pomoću analize njezina pisma datirana u 17. st. pr.n.e. (Staro babilonsko carstvo). Prvi prijevod spomenute priče načinio je njemački sumerolog Arno Poebel 1914.<ref>W.G.Lambert, A.R.Millard, Miquel Civil:"Atra-Hasis: The Babylonian Story of the Flood", Eisenbrauns, 1999.</ref> Prvi dio priče govori o stvaranju čovjeka i životinja te utremeljenju prvih gradova [[Eridu|Eridua]]a, [[Bad-tibir|Bad-tibira]]a, [[Larsa|Larse]], [[Sipar|Sipara]]a i Šurupaka. Nakon jednog dijela priče koji nedostaje, upoznati smo s opisom prema kojemu su bogovi odlučili poslati potop kako bi uništili čovječanstvo. Bog [[Enki]] (gospodar podzemnog mora svježe vode i sumerski ekvivalent babilonskog boga [[Ea]]) dao je upozoriti Ziusudru, vladara Šurupaka, da sagradi veliki brod. Dio u kojem se opisuju upute za izgradnju broda također nedostaje. Potom tekst opisuje potop, strahovitu oluju koja je bjesnila sedam dana. Izvorni prijevod na tomu mjestu ploče glasi: „veliki brod bijaše bacan amo-tamo na velikim vodama“. Kad se pojavio [[Utu]] (Sunce), Ziusudra je otvorio prozor i pao na koljena te je žrtvovao vola i ovcu. Nakon još jednog dijela priče koji nedostaje, tekst opisuje kako se voda počela povlačiti, a Ziusudra se ponizno pojavio pred [[Anu|Anuom]]om (Nebo) i Enlilom (Gospodnji dah), koji su mu dali „vječni dah“. Zatim su ga bogovi poveli da boravi u [[Dilmun|Dilmunu]]u. Preostali dio teksta je izgubljen.
 
[[Datoteka:Bellin - Karte von der Küste von Arabien c.1745 (crop).png|minijatura| Bellinijeva karta s prikazom Bahraina iz 1745.]]
Ep o Ziusudri posjeduje jedan element u retku 258-261 koji nije pronađen u drugim verzijama priče. Prema tom prikazu, nakon potopa „kralja Ziusudru ... oni su poveli da boravi u zemlji Dilmun, mjestu gdje sunce izlazi.“ Znanstvenici boravište Dilmun ponekad dovode u vezu s [[Bahrain|Bahrainom]]om, otokom u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] na istočnoj strani [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. U toj verziji priče, Ziusudrin brod je plovio rijekom [[Eufrat]] u Perzijski zaljev (radije nego da otiđe prema gore u planinske predjele ili prema [[Kiš|Kišu]]u).<ref name="knjigaBest"> R.M.Best:''Noah's Ark and the Ziusudra Epic'', Eisenbrauns, 1999., {{ISBN |0-9667840-1-4 }}</ref> Sumersku riječ KUR u 140. retku [[Ep o Gilgamešu|Epa o Gilgamešu]] znanstvenici interpretiraju u značenju „planina“ u akadskom, iako u sumerskom KUR ne znači „planina“ već radije „zemlja“, osobito strana zemlja.
 
Sumerski dokument znan kao ''Šurupakove instrukcije'', a čiji nastanak orijentalist S.N. Kramer datira u približno 2500 pr.n.e., također posjeduje spomen priče o Ziusudri. Stoga Kramer zaključuje da je „Ziusudra postao osoba vrijedna poštovanja u književnoj tradiciji sredinom trećeg tisućljeća pr.n.e.“<ref> Samuel Noah Kramer:''Reflections on the Mesopotamian Flood'', 1967. </ref>
 
=== Xisuthros ===
[[Datoteka:Eusebius of Caesarea.jpg|minijatura| Euzebije Cezarejski.]]
''Xisutros ''(Ξισουθρος) je grčki oblik sumerskog imena Ziusudra, a za kojega znamo iz pisanja [[Euzebije Cezarejski|Euzebija iz Cezareje]], jednog od sudionika Prvog sabora u [[Niceja|Niceji]] te ranog povjesničara kršćanske Crkve. Euzebije je citirao [[Aleksandar Polihistor|Aleksandra Polihistora]], pontskog povjesničara koji je živio u [[Rim|Rimu]]u. Aleksandar je osobno prevodio djela [[Beros|Berosa]]a, svećenika boga [[Marduk|Marduka]]a u Babilonu, na kojeg se Aleksandar često oslanjao glede svih informacije vezanih uz Mezopotamiju. Među interesantnim osobinama tih verzija priča s temom mita o potopu je poistovjećivanje (''interpretatio graeca'') sumerskog boga Enkija s grčkim bogom [[Kron|Kronom]]om, ocem [[Zeus|Zeusa]]a. Također, barem do vremena Berosa postoje pokušaji dokazivanja očuvanja Ziusudrina broda od trstike u planinama Armenije. Xisustros se spominje kao kralj koji je vladao 18 ''sara ''i da je bio sin Ardatesa. Riječ za 3600 bila je ''sari ''(''shar'' u akadskom) tako da se 18 ''sari'' često krivo prevodilo kao 64 800 godina. To je unijelo zabunu kod tumačenja arhajskog znaka U<sub>4</sub> u znaćenju godina i znaka za ''shar'' (3600) jer oba znaka imaju četverostrani dijamantni oblik.<ref name="knjigaBest" /> Xisuthros je vladao 18 godina. Vladavine ostalih kraljeva također su se krivo prevodile u onda sačuvanom Berosovom popisu kraljeva.
 
== Atrahasis ==
[[Datoteka:Copia de Enki.jpg|minijatura|Enki.]]
Akadski ''Ep Atrahasis'' spominje kako je bog [[Enki]] upozorio heroja Atrahasisa („vrlo mudar“) da sagradi brod kako bi se spasio od potopa. Kada govori o potopu, ''Ep o Ziusudri'' nije potpuno jasan oko toga da li je riječ o poplavi rijeke ili nečega drugoga, iako ep tvrdi da će čovječanstvo biti uništeno zajedno s pretpotopnim gradovima. Jedan znantsvenik ističe da u ''Epu o Atrahasisu'' na 3. ploči u retku 6-9, gdje se govori o potopu, piše da je bila riječ o poplavi rijeke:“Poput konjica oni (mrtva tijela) ispuniše rijeku. Poput splavi oni se pomakoše do ruba (čamca). Poput splavi oni se pomakoše do obale rijeke.“<ref>Jeffrey H. Tigay:''The Evolution of the Gilgamesh Epic'', University Pennsylvania Press, Philadelphia, 1982. </ref>
 
Treba istaknuti, međutim, da mnogi znanstveni autoriteti prikazuju priču o Atrahasisu kao univerzalnu. A.R. George, W.G. Lambert i A.R. Millard jasno ističu da je nakana bogova u epu o Atrahasisu bila „istrijebiti čovječanstvo.“ Prema priči potop je uništio „sve na zemlji.“ U kontekstu veće priče, teško je vidjeti kako je lokalna poplava rijeke mogla završiti takvim posljedicama.
Redak 47:
 
== Noa ==
[[Datoteka:NoahsSacrifice.JPG|minijatura| Noa prinosi žrtvu. Slika Daniela Maclisea.]]
Sličnosti između priča o Noinoj arci, sumerskoj priči o Ziusudri i babilonskoj priči o Atrahasisu i Utnapištimu bit će prikazane u odgovarajućim prikazima različitih verzija:
 
Redak 72:
„ Jahve omirisa miris ugodni pa reče sebi: „Nikad više neću zemlju u propast strovaliti zbog čovjeka, ta čovječje su misli opake od njegova početka; niti ću ikad više uništiti sva živa stvorenja, kako sam učinio.“ – Knjiga Postanka 8:21
 
Vrijeme nastanka hebrejske priče o Velikom potopu u Knjizi Postanka smješta se približno u 5. st. pr.n.e. Prema nekim dokumentarnim hipotezama spomenuta hebrejska verzija potopa ima dva literarna izvora: tzv. predaja J i tzv. predaja P koje je konzultirao i napisao urednik nakon [[Babilonsko sužanjstvo|babilonskog sužanjstva]] negdje između 539.-400. pr.n.e. Hans Schmid vjeruje da su oba izvorna materijala (J i P) napisana tijekom babilonskog sužanjstva tijekom 6. st.pr.n.e., te da su se direktno nadovezivala na babilonske izvore.<ref> H.H.Scmid:''The So-Called Yahwist'', 1976. i A.Campbell i M. O'Brien:''Sources of the Pentateuch'', 1993.</ref>
 
 
== Izvori ==