Razlika između inačica stranice »Zvonimir Komarica«

m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
 
== Životopis ==
Rodio se je 1920. godine u Banjoj Luci. Studirao je političke znanosti u Zagrebu. Svibnja 1941. godine uhićen je i zatočen u [[Kerestinec|Kerestincu]]. Preživjevši bijeg, odlazi u [[Partizani u Hrvatskoj|partizane]].
 
Bio je član [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], čiji je bio član Upravnog odbora i predsjednik Komisije za veze s Hrvatima u svijetu. U socijalističkoj Hrvatskoj otišao je u diplomaciju. Bio je u New Delhiju i Ankari. Poslije je obnašao dužnost ministra za iseljeništvo SRH. Bio je direktorom [[Institut za migracije i narodnosti|Instituta za migracije i narodnosti]].
 
Potpisao je [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]], nakon čega je pao u nemilost jugokomunističkog sustava.
Dana [[31. ožujka]] [[1967.]] godine u Saboru je [[Vladimir Bakarić]] o [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] izjavio: »Deklaracija neprijateljska prema zajednici i današnjoj fazi revolucije«. Nakon novinskih naslova koji su pozivali na odgovornost, sjednica Izvršnog komiteta CK SKH i ostalih političkih tijela, potpisnike se Deklaracije počelo sankcionirati. [[Vlatko Pavletić]] predsjednik Društva književnika Hrvatske isključen je iz Gradskog komiteta SK. Studentski je list [[4. travnja]] 1967. godine objavio odluke o kažnjavanju potpisnika Deklaracije koji su bili članovi SK. U ''[[Telegram (novine)|Telegramu]]'' je [[7. travnja]] 1967. godine objavljeno kako su iz SK isključeni [[Dalibor Brozović]], [[Petar Šegedin]], [[Jakša Ravlić]], [[Slavko Mihalić]], [[Duško Car]], [[Vojislav Kuzmanović]], [[Branko Hećimović]], Zvonimir Komarica, a dio ostalih sudionika Deklaracije posljednje opomene i opomene. Na plenumu CK posvećenome Deklaraciji Krležino pismo nije pročitano. Bakarić je samo obavijestio prisutne da je Krleža podnio pismenu ostavku i ona je bez rasprave prihvaćena. ''[[Vjesnik]]'' je [[20. travnja]] 1967. godine donio vijest o podnošenju [[Miroslav Krleža|Krležine]] pismene ostavke na članstvo u CK SKH.<ref name="Pavičić">Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Građa za povijest Deklaracije, Matica Hrvatska, Zagreb, 1997., {{ISBN |953-150-102-5}}, [[Josip Pavičić]], Hajka bez premca, Kronologija, sastavljena je pretežno na osnovi pisanja novina, str. 85.-94.</ref> Komarica je pisao i za ''[[Hrvatski tjednik (Zagreb)|Hrvatski tjednik]]'', list je ugašen, a suradnici zatvoreni. Komarica je dobio dvogodišnju zatvorsku kaznu.
 
Nakon udara na Hrvatsku u Karađorđevu ([[1. prosinca]] [[1971.]]) uhićen je [[11. siječnja]] [[1972.]] godine s još nekim dužnosnicima Matice hrvatske. Uhićen je za [[Sječa Hrvatske u Karađorđevu|progona]] [[hrvatsko proljeće|hrvatskih proljećara]]. Bio je u skupini intelektualaca: [[Franjo Tuđman]], [[Vlado Gotovac]], [[Marko Veselica]], [[Vlatko Pavletić]], [[Šime Đodan]], [[Hrvoje Šošić]], [[Ante Glibota]], [[Ante Glibota]] i [[Ante Bačić]].
* ''Kerestinečka kronika: zapis vojnika I.'', Globus, Zagreb, 1989.
* ''Do smrti i nazad u Hrvatskoj: zapis vojnika II.'', Globus, Zagreb, 1990.
* ''Uznički zapisi '72'', Školske novine, Zagreb, 1999.
 
== Izvori ==
19.624

uređivanja