Inačica od 6. prosinca 2019. u 13:04 uredi Vermont (razgovor \| doprinosi) 157 edits m uklonjena promjena suradnika 31.45.225.228 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Vermont Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.3] ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 18:39 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 10: \| gustoca = 13534 na 25°C<ref>http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/008490.xml?f=templates$fn=default.htm$3.0</ref> \| tvrdoca = nema ju pri sobnoj temperaturi \| izgled = srebrna tekućina</br />[[Datoteka:Pouring_liquid_mercury_bionerd.jpg\|200px]] \| specificni_toplinski_kapacitet = 27.983 \| taliste = -38,83 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN \|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref> \| vreliste = 356,73 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN \|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref> \| toplina_taljenja = 2,29 \| toplina_isparivanja = 59,11 Redak 19: \| EK1 = ksenon \| EK2 = Xe \| e_konfiguracija = 4f<sup>14</sup>5d<sup>10</sup>6s<sup>2</sup> <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN \|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref> }} Redak 26: Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista). Ime je dobio od latinske riječi hydrargyrum što znači tekuće srebro. To je sjajni, srebrno bijeli metal. Prvi pisani dokaz o živi potječe od Aristotela, a prema ostacima nađenim u egipatskim grobnicama pretpostavlja se da su već Egipćani u [[6. stoljeće pr. Kr.\|6. stoljeću pr. Kr.]] poznavali postupak dobivanja žive i njezinu sposobnost amalgiranja. Od prvog stoljeća živa se počela upotrebljavati u medicinske svrhe, a Paracelsus je uveo liječenje sifilisa živom. Pri sobnoj temperaturi je tekućina. Loše vodi toplinu i električnu struju. Stabilna je na zraku. Ne reagira s lužinama i većinom kiselina. Otapa se samo u oksidirajućim kiselinama. Tekuća živa otapa mnoge metale dajući [[amalgam]]e. Ovisno o količini otopljenog metala, amalgami mogu biti tekući ili čvrsti. Živine pare su vrlo otrovne. Lako se resorbira čak i preko nepokrivenih dijelova kože. Imaju kronični kumulativni efekt. Organski spojevi žive, kao što je [[metil-živa]], su također jaki otrovi. U prirodi žive ima dvadesetak puta više nego kadmija. Može se pronaći samorodna dispergirana u obliku sitnih kapljica u kamenju i stijenama. Male količine žive nalaze se i u sastavu [[granit]]a (0,25 ppm), [[bazalt]]a (0,11 ppm), pijeska (0,03 ppm) i u sastavu mora (2×10<sup>-4−4</sup> ppm). Ipak se najveće količine žive nalaze u spojevima. Nalazi se u obliku minerala [[cinabarit]] (HgS) i u obliku [[levingstonit]]a . Klor-alkalne elektrolize su najveći potrošač žive. Upotrebljava se kao katoda kod [[elektroliza\|elektrolize]], zbog velikog prenapona vodika na njoj i stvaranja [[amalgam]]a s produktom. Sa živom se pune toplomjeri, tlakomjeri, baterije ili se izrađuju svjetiljke koje isijavaju svjetlost bogatu ultraljubičastim zrakama. Cijena redestilirane metalne žive čistoće 99,998% iznosi 54,90 € za 450 g. U većini spojeva je jednovalentna ili dvovalentna te posjeduje najveću napetost površine što uvjetuje da će se, ako je to moguće, elementarna živa nalaziti u obliku pravilnih kuglica. ==Živini spojevi== [[Živini(I) halogenidi]] su Hg<sub>2</sub>Br<sub>2</sub>, Hg<sub>2</sub>F<sub>2</sub>, Hg<sub>2</sub>I<sub>2</sub> i Hg<sub>2</sub>Cl<sub>2</sub>. Svi halogenidi osim Hg<sub>2</sub>F<sub>2</sub> netopljivi su u vodi. Živin(I)-klorid poznat je pod imenom [[kalomel]] i koristi se u medicini kao [[purgativ]] te kao [[insekticid]]. Dobiva se precipitacijom iz otopine klorida kao bijeli kristal. [[Živini(II) halogenidi]] su HgBr<sub>2</sub>, HgF<sub>2</sub>, HgI<sub>2</sub> i HgCl<sub>2</sub>. Živin(II)-jodid otapanjem u višku jodidnih iona daje stabilan tetreajodmerkurat(II)-ion HgI<sup>2-</sup><sub>4</sub> koji se kao zalužena otopina naziva Nesslerov reagens i upotrebljava se za dokazivanje i određivanje amonijaka. [[Živin(II) oksid]] (HgO) dobiva se kao narančastožut prah dodatkom NaOH otopini s Hg<sup>2+</sup> ionima. Zagrijavanjem se raspada na elementarne sastojke. [[Živin(II) sulfid]] (HgS) javlja se u dvije modifikacije, crvenoj koja se u prirodi nalazi kao crveni mineral cinabarit i crnoj. [[Živin(II) sulfat]] (HgSO<sub>4</sub>) sa sulfatima alkalijskih metala stvara [[dvosol]]i. [[Živin(II) fulminat]] (Hg(OCN)<sub>2</sub>) široko je upotrebljivani detonator za [[eksploziv]]e. [[Živin(II) klorid]], korozivna je bijela, kristalna i sublimirajuća, vrlo otrovna tvar, koja se ranije često rabila kao baktericid i fungicid.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67759 www.enciklopedija.hr], [[HE]] natuknica živa, pristupljeno 15. veljače 2016.</ref> [[Millonova baza]] (Hg<sub>2</sub>N)OH kao reagens se upotrebljava za dokazivanje bjelančevina.

Živa: razlika između inačica