Benedikt Kuripečić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
'''Benedikt Kuripečić (Kuripešić)''', germanizirano '''Curipeschitz''' ([[Gornji Grad]] u Štajerskoj, početak 16. st. – ?), [[putopisac]]<ref name="enc">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34735 Hrvatska enciklopedija] Kuripečić, Benedikt, LZ Miroslav Krleža (pristupljeno 3. kolovoza 2016.)</ref>
 
 
== Životopis ==
Bio je tumač za latinski jezik. <ref name="enc"/> Podanik ljubljanske biskupije iz Gornjega Grada. Kad su [[Nikola Jurišić]] i Jožef Lamberg po narudžbi cara Ferdinanda I. putovali 1530. u Carigrad k sultanu Sulejmanu II: sklopiti primirje, za tumača su uzeli Kuripešića, humanistički obrazovanog tumača.<ref name="SBL">(slo.) Pirjevec, Avgust: Kuripečič, Benedikt (okoli 1490–po 1532). Slovenska biografija. Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, 2013. http://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi312629/#slovenski-biografski-leksikon (29. julij 2016). Izvirna objava v: Slovenski biografski leksikon: 4. zv. Kocen - Lužar. Franc Ksaver Lukman et al. Ljubljana, Zadružna gospodarska banka, 1932. </ref> S ovim je visokim izaslanstvom rimsko-njemačkog cara [[Ferdinand I.]] putovao je k osmanskom sultanu [[Sulejman II.|Sulejmanu II.]] od 1530. do 1531. iz Beča u Carigrad. <ref name="enc"/>
Na carigradskom dvoru nije bilo govornika latinskog, pa se pregovaralo na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Potom je Kuripešić Jurišićeve i Lambergove prijedloge prevodio na latinski.<ref>(slo.) Pirjevec, Avgust: Kuripečič, Benedikt (okoli 1490–po 1532). Slovenska biografija. Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, 2013. http://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi312629/#slovenski-biografski-leksikon (29. julij 2016). Izvirna objava v: Slovenski biografski leksikon: 4. zv. Kocen - Lužar. Franc Ksaver Lukman et al. Ljubljana, Zadružna gospodarska banka, 1932. ''Ker pa ni bilo na carigrajskem dvoru veščega latinca, so se vršila pogajanja v hrvaščini, a predloge Juričiča in Lamberga je prevedel K. v latinščino'' </ref> Na povratku je prošao kroz Bosnu. Put kroz Bosnu opisao je u knjizi ''Itinerarij ili putopis izaslanstva kraljevskoga veličanstva u Konstantinopol turskomu caru Sulejmanu. Godine 1530 (Itinerarium oder Wegrayss Küniglich Mayestät Botschafft gen Constantinopel zu dem Türkischen Keiser Soleyman. Anno 1530, 1531).'' Kuripešićevo je djelo obogaćeno [[drvorez|drvorezima]]ima na kojima su prikazi bosanskih tvrđava. Putopis je vrijedan povijesni izvor, jer je jedan od najstarijih opisa Bosne pod osmanskom vlašću.<ref name="enc"/>
 
Bosnom je putovao od 27. kolovoza do 20. rujna. Prošao je [[Bosanski pašaluk|Bosanskim pašalukom]], od Kladuše do Zvečaja na Kosovu. Kuripečićev putopis pun je dragocjenih podataka koji nisu samo topografski. Na primjer, opisuje "Donju" i "Gornju Bosnu" kojima za granicu stavlja Vrhbosnu, tj. [[Sarajevsko polje]], ali samo Sarajevo ne spominje. Čini se da je poznavao ćirilicu, jer je preveo dva grobna napisa sa stećaka. Putem se služio svojim rodnim jezikom koji je zajedno s jezikom naroda u Bosni, Srbiji i Bugarskoj nazivao "vindskim" (windisch) tj. slovenskim. Zato je u usmenom dodiru s ljudima mogao provjeravati si dojmove. Sasvim je izvjesno da su ga zacijelo pomogli i neki hrvatski plemići priključeni poslanstvu.
Line 10 ⟶ 9:
Kuripečićevo je djelo reizdano i prevedeno 1950. godine.<ref>Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530, (Preveo Đorđe Pejanović), Svjetlost, Sarajevo 1950.</ref>
 
Napisao je ''Ein Disputation : oder Gesprech zwayr Stalbuben : am Hof des türkischen Sultans 1530 .über Gebräuche, Glauben, Heerwesen, politik der Türkei und ihr Verhältnis zum Deutschen Reich''.<ref>[http://katalog.min-kulture.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Kuripe%c4%8di%c4%87%2c+Benedikt&xm0=1&selectedId=94038663 Katalog Knjižnice Ministarstva kulture] Ein Disputation : oder Gesprech zwayr Stalbuben : am Hof des türkischen Sultans 1530 .über Gebräuche, Glauben, Heerwesen, politik der Türkei und ihr Verhältnis zum Deutschen Reich / Benedict Curipeschitz ; Einführung, Transkription, Kommentar von Gerhard Neweklowsky, Klagenfurt : Wieser, 1998., {{ISBN |3 85129 208 1}}, (pristupljeno 3. kolovoza 2016.)</ref>
 
== Izvori ==