Šuani: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
'''Šuani''' ([[francuski]]: '''Chouans''') je bio naziv za skupine seljaka na zapadu Francuske i sjeveru [[Loire]] koji su [[1793.]] osnovali oružani kontrarevolucionarni pokret poznat kao ''chouannerie''. <ref name="Povijest 12">Povijest, 12. svezak , HRVATSKO IZDANJE, Europapres sholding ,{{ISBN |978 953 300 046 6}} , stranica 592</ref> Cilj njihovog pokreta je bio svrgavanje [[jakobinci|jakobinaca]] te ponovna uspostava [[monarhija|monarhije]].
 
Ime su dobili po [[krijumčarenje|krijumčaru]] [[Jean Cotterau|Jeanu Cotterau]] zvanom ''Jean Chouan'' zbog njegovog uspješnog oponašanja [[sove]]. (''chat-houant''- iskvareno ''chouan'') <ref name="Povijest 12"/> Cotterau je bio jedan od vođa pokreta zajedno sa [[Charles Armand Tuffin, markiz od Rouerie|Charlesom Armandom Tuffinom]]. Pokret je započet [[1794.]] i okončan [[1800.]]<ref name="Povijest 12"/>
 
Ispočetka su Šuani bili raštrkana [[gerila]] koja je sporadično djelovala, katkad i s razbojničkim obilježjima, ali se povodom dolaska 3.500 kralju odanih francuskih vojnika koje je kod mjesta [[Carnac]] iskrcala britanska flota 23. lipnja 1795. okupila uz njih snaga od oko 15.000 šuanskih pobunjenika. Nakon što su ih snage Republike porazile u otvorenom srazu, Šuani su nastavili s gerilskim ratom, te nisu pod svojom kontrolom držali niti jedan veći grad.
 
Kao kraj pravog rata uzima se 26. ožujak 1796. godine, kada je u [[Nantes|Nantesu]]u strijeljan šuanski general [[François de Charette|François de Charette;]] međutim su mnoge šuanske grupe nastavile oružanu borbu do 1800. godine.
 
Iako su poticaj za pokret dali socijalno-ekonomski razlozi - Republika je grubo ubirala poreze i provodila prisilno novačenje u vojsku - glavni uzrok pokreta bio je vjerske prirode: Republika je 1793. god. posve zabranila Katoličku Crkvu i nastojala 1793./94. kao državnu vjeru uspostaviti [[Deizam|deističku]] religiju pod nazivom "Kult Razuma i Višnjeg bića" (franc. "''Culte de la Raison et de l'Être suprême''").<ref name="Povijest 12" /> Stoga se Šuanerija najviše raširila u krajevima gdje je ranije [[protureformacija]] bila najučinkovitija.<ref name="Povijest 12" /> Pokret je nestao s [[konkordat]]om iz [[1801.]] kojim je [[katoličanstvo]] ponovno priznato državnom religijom Francuske.<ref name="Povijest 12" />
Redak 15:
{{izvori}}
{{mrva-pov}}
 
[[Kategorija:Francuska revolucija]]