Wikipedija

Holografija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nadopunio Holografija
Redak 1:
[[Datotekadatoteka:Holo-Mouse.jpg|mini|desno|300px|Dvije [[fotografija|fotografije]] istog holograma[[hologram]]a snimljene iz različitih kutova[[kut]]ova.]]
 
[[Datotekadatoteka:Holograph-record-notext.png|rechts|mini|330pxdesno|300px|Snimanje holograma[[hologram]]a.]]
[[Datoteka:EUR_5_holographic_band.jpg|thumb|Hologram na novčanici 5 €]]▼
 
[[Datoteka:Visa-dove-hologram.gif|thumb|Hologram na kreditnoj kartici]]
▲[[Datotekadatoteka:EUR_5_holographic_band.jpg|thumbmini|desno|300px|Hologram na [[novčanica|novčanici]] 5 [[euro|€]].]]
'''Holografija''' (grč. ''hólos'', "čitav, potpun, sav" + ''gráfos'', "pišem, crtam") - metoda stvaranja i reproduciranja trodimenzionalnih slika na fotografskoj ploči primjenom koherentne [[svjetlost]]i ([[laser]]). Na fotografskoj ploči ne registrira se samo raspored intenziteta svjetlosnih zraka kao u običnoj [[fotografija|fotografiji]] već i njihovi smjerovi i faze. Zbog toga je holografija omogućila pohranjivanje pune trodimenzionalne strukture snimljenog objekta.
 
[[datoteka:Credit-cards.jpg|mini|desno|300px|[[Hologram]] na [[kreditna kartica|kreditnim karticama]].]]
 
[[datoteka:Holografija 1.jpg|mini|desno|300px|Dobivanje holograma.]]
 
'''Holografija''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''hólos'': čitav, potpun, sav + ''gráfos'': pišem, crtam") je postupak snimanja i reprodukcije trodimenzionalne slike nekog predmeta uz pomoć [[Koherencija|koherentne]] [[svjetlost]]i a bez upotrebe [[Leća (optika)|optičkih leća]]. Takva se slika naziva [[hologram]], a od dvodimenzionalne se fotografske snimke razlikuje po tome što uz raspored i jakost svjetlosnih [[val]]ova, odraženih od snimanog predmeta, bilježi i njihov smjer i fazu. Time se pohranjuju sva svojstva [[valne fronte]] [[svjetlost]]i, a također i potpuna [[informacija]] o prostornim svojstvima predmeta. Hologram promatran iz različitih kutova pruža različite prizore snimljenog predmeta. Kako jedno promatračevo [[oko]] vidi hologram pod drugačijim [[kut]]om od drugoga oka, stječe se dojam prostornosti snimljenog predmeta, jednako kao da se radi o promatranju stvarnog predmeta. <ref> '''holografija''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25973] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 31. siječnja 2020.</ref>
 
== Povijest ==
PrincipNačin rada holografije otkrio je još 1948. godine mađarski znanstvenik [[Dennis Gábor|D. Gábor]] istraživajući mogućnosti bolje moći razlučivanja [[elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]], no tek je šezdesetih godina 20. stoljeća otkriće lasera[[laser]]a omogućilo praktičnu primjenu holografije.
 
Treba napomenuti da su davno prije Dennis Gábora određena otkrića tadašnjih znanstvenika stvorila pretpostavke za pronalaženje i razvoj tehnike holografije:
* 1672. god. Sir [[Isaac Newton|I. Newton]] je uz pomoć [[Optička prizma|optičke prizme]] razdijelio [[val]] bijele svjetlosti[[svjetlost]]i na njegove [[Spektar (fizika)|spektralne komponente]] ([[Disperzija (optika)|disperzija]]);
*1882. god. određena je [[brzina svjetlosti]] kao 299 778 km/s;
*1948. god. [[Dennis Gabor|D. Gábor]] otkriva osnovne metode holografije;
*1958. god. Ch. H. Towers i A. L. Schawlow objavljuju članak "Infracrveni i optički laser" u kojem su nagovijestili mogućnost laserskog[[laser]]skog emitiranja koherentne svjetlosti;
*1960. god. T. M. Maiman iz kalifornijskog "Hughes Aircraft Company Research Laboratory" gradi prvi laser - impulsni [[rubin]]ski laser;
*1961. god. Pronalaskompronalaskom lasera budi se ponovno interes za holografiju. E. Leith i J. Upatnieks sa "UniversitySveučilišta ofu Michigan"Michiganu ponavljaju rane Gaborove eksperimentepokuse, ovog puta uz pomoć lasera. Y. N. Denisyuk u [[SSSR]]-u snima holograme za čiju se reprodukciju koristi refleksija bijele svjetlosti. Tehniku refleksnih holograma razvija intenzivno Stroke i njegova grupa sa "StateDRžavnog Universitysveučilišta ofu New York"Yorku sredinom 60-ih godina 20. stoljeća.;
*1971. god. [[Dennis Gabor|D. Gábor]] prima [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] za svoja otkrića osnova holografije;
*1972. god. L. Cross i D. Smith snimaju prvi hologram objektapredmeta u pokretu.
 
== Primjena ==
Osim fotografiranja brzih pojava s velikom prostornom dubinom, prostornog prikazivanja strujanja [[plin]]ova i [[tekućina]], [[deformacija]] u elastičnim predmetima, holografija omogućuje i novi principnačin rada kompjutora[[računalo]]m na bazi optičkih [[Računalna memorija|memorija]]. Pomoću holografije sa snopom [[elektron]]a (elektronska holografija) snimljena je i unutrašnjost [[atom]]a. Iako je holografija pospješila rješavanje mnogih problema u fizici i tehnici, sam je postupak relativno složen i skup. Zato se i holografija primjenjuje samo onda kad se drugim, pristupačnijim metodama ne mogu postići bolji rezultati. Danas se holografija ponajprije koristi za istraživanja u znanosti i industriji. Holografsko snimanje uz pomoć impulsnoga lasera omogućuje istraživanje pojava koje se odvijaju velikom brzinom. Holografskom interferometrijom moguće je dvostrukom ekspozicijom istraživanog predmeta (u opterećenom i neopterećenom stanju) precizno odrediti njegove deformacije; katkad se, napose u istraživanju živih organizama. Holografskom mikroskopijom mogu izbjeći ograničenja klasične optičke mikroskopije; u računalstvu se, zbog goleme količine podataka i mogućnosti brza pristupa, intenzivno ispituju mogućnosti holografske memorije. Na posljetku, hologramom se neki umjetnici služe kao tehnikom svojega likovnog izričaja.
 
== Snimanje holograma ==
Holografsko se snimanje najčešće provodi uz pomoć snopa [[Monokromator|monokromatske]] [[Koherencija|koherentne]] svjetlosti koju emitira [[laser]] (njezini se valovi, za razliku od, na primjer, valova [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]], šire s međusobno usklađenim [[faza]]ma). Jednim se dijelom emitirane svjetlosti obasjava snimani predmet, od kojega se ona odražava i pada na fotoosjetljivu podlogu ([[Fotografija|fotografska ploča]] ili film). Istodobno se drugi dio emitirane svjetlosti (referentna zraka) usmjerava izravno na podlogu. Zbog [[Interferencija valova|interferencije]] tih dviju svjetlosnih zraka, na fotoosjetljivoj podlozi, [[hologram]]u, ne ostaju zabilježene prepoznatljive konture predmeta, već tamne i svijetle pruge interferencije. Holografska reprodukcija obrnut je postupak od snimanja, to jest hologram se obasjava koherentnom svjetlošću iz smjera odakle je tijekom snimanja dolazila referentna zraka. Djelujući poput [[optička rešetka|optičke rešetke]], raster interferencijskih pruga holograma uzrokuje [[ogib]] svjetlosti, stvarajući tako svjetlosne valove, kojih su [[valne fronte]] jednake onima što su u trenutku snimanja odražene od snimanog predmeta. Gledanjem kroz prozirni hologram vidi se virtualna slika na mjestu na kojem se predmet nalazio za vrijeme snimanja.
Objekt se osvijetli paralelnim monokromatskim koherentnim snopom svjetla (laser), a dio tog istog snopa pada i na fotoploču, na kojoj dolazi do interferencije dvaju polja svjetla: izvornog koherentnog i raspršenog od snimanog predmeta. Na fotoploči (hologramu) ne vide se konture predmeta, nego interferencije koje u svojim tamnim i svijetlim linijama sadržava sve informacije o smjeru, intenzitetu i fazi svjetla sa snimljenog predmeta.
 
Višestrukim [[Ekspozicija|eksponiranjem]] može se na jednome hologramu zabilježiti i slijed od više snimaka, pa se tako, na primjer, može postići da se, ovisno o smjeru gledanja, vide različiti prizori ili pak dobije dojam predmeta u pokretu. Višestruka se [[ekspozicija]] primjenjuje i za dobivanje holograma u boji, preklapanjem triju snimaka istog predmeta osvijetljenoga laserima različitih boja svjetlosti. Razvijeni su i postupci dobivanja holograma vidljivog na bijeloj (dnevnoj) svjetlosti (volumni hologram). Njegove su interferencijske pruge zapisane u termoplastičnoj podlozi u obliku vrlo plitka [[reljef]]a prekrivena tankim slojem [[aluminij]]a, [[srebro|srebra]] ili [[zlato|zlata]]. Taj se oblik holograma može umnažati tiskom, a među ostalim služi kao zaštita na [[novčanica]]ma, [[kreditna kartica|kreditnim karticama]] i slično.
 
Hologram se može dobiti i nefotografskim postupkom, to jest može se generirati [[računalo]]m, a ostvariti najčešće nekim od [[Litografija|litografskih postupaka]] (sintetski hologram). Osim svjetlosnim valovima, hologram je moguće ostvariti i primjenom [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] drugih [[valna duljina|valnih duljina]], a razvijena je i holografija uz pomoć [[ultrazvuk|ultrazvučnih valova]], kojom se dobivaju takozvani akustički hologrami.
 
== Čitanje holograma ==
Da bi se iz holograma opet rekonstruirala slika, potrebno je ponoviti postupak kakav je upotrijebljen pri dobivanju holograma. Kada se snimljeni hologram rasvijetli jednakim ravnim referentnim valom koji pada na nj pod jednakim kutom kao i pri snimanju, svijetlo kroz hologram djelomično prolazi bez ogiba[[ogib]]a, kao val nultog reda, a djelomično se ogiba formirajući valove 1. reda. Jedan val 1. reda daje realnu sliku objektapredmeta, a drugi val 1. reda virtualnu sliku. Obje slike su trodimenzionalne, s time da se realna slika može dalje registrirati (snimiti) fotografskim postupkom, a virtualna ne. Slika objekta dobivenog reprodukcijom holograma vjerna je objektupredmetu, iste je veličine kao i objektpredmet, a ovisno o kutu promatranja holograma moguće je vidjeti predmete koji stoje jedan iza drugoga. Promatrač koji gleda hologram ima dojam da gleda na svijetli predmet kroz okvir holograma.
 
== Svojstva ==
Iz navedenih podataka o snimanju i reprodukciji holograma može se zaključiti da svako mjesto na hologramu sadrži sliku objektapredmeta. Pri rezanju na dva jednaka dijela ne gubi se pola slike, nego se na svakoj polovici opet može vidjeti cijeli objektpredmet. Ako se hologram dalje dijeli, na svakom komadiću ostaje barem gruba slika objektapredmeta iako se detalji gube. Ovo svojstvo holograma bitno mu poboljšava kvalitetu jer ako na fotoosjetljivoj emulziji postoje greške ili prašina uništi djelić emulzije - kvaliteta slike ostati će zadovoljavajuća, što nije slučaj u pri klasičnom fotografskom postupku gdje svaka greška na negativu znači zauvijek izgubljenu informaciju.
 
Još jedna prednost holografije prema fotografskom postupku je da hologram prolazi samo kroz proces razvijanja, a od nastanka fotografije ili dijapozitiva moraju se izvesti dva kemijska postupka - razvijanje negativa i nakon preslikavanja negativa na pozitiv, razvijanje samog pozitiva.
 
== Hologram ==
{{Glavni|Hologram}}
 
'''Hologram''' je trodimenzionalna [[slika]] dobivena primjenom koherentne [[laser]]ske svjetlosti holografijom. [[Interferencija valova|Interferencijske]] pruge zabilježene na [[Fotografska emulzija|fotografskoj ploči]] ili filmu, ili otisnute na termoplastičnoj podlozi sadržavaju sve informacije o rasporedu, jakosti, smjerovima i fazama svjetlosnih valova odraženih od predmeta u trenutku snimanja. Na samoj fotografskoj ploči slika predmeta nije prepoznatljiva. Zabilježene interferencijske pruge su [[optička rešetka]] kroz koju se svjetlost otklanja od početnoga smjera i konstruktivnom interferencijom u nekim smjerovima pojačava. Snimljeni predmet vidi se kroz fotografsku ploču kao kroz prozor, promjenom promatračkoga položaja postaju vidljivi različiti dijelovi predmeta. <ref> '''hologram''', [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25974] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1. veljače 2020.</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Holografija"