Inačica od 27. travnja 2016. u 08:26 uredi Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits →‎Konstanta fine strukture ← Starija izmjena		Inačica od 4. veljače 2020. u 12:23 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Elektromagnetska sila Novija izmjena →
Redak 1: [[datoteka:CoulombsLaw.svg\|mini\|desno\|290px\|Istoimeni [[električni naboj]]i se djelovanjem elektrostatičke sile ([[Coulombov zakon]]) odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače.]] '''Elektromagnetska sila''' (kratica EMS) jedno od [[Fundamentalne interakcije\|temeljnih međudjelovanja elementarnih čestica]], opisano [[James Clerk Maxwell\|Maxwellovim]] objedinjenjem električne i magnetske [[sila\|sile]]. Primjer je elektrostatička sila između [[Električni naboj\|nabijenih čestica]] koja proizlazi od izmjene virtualnih [[foton]]a. Jakost te sile karakterizirana je bezdimenzionalnom [[Konstanta fine strukture\|konstantom fine strukture]], ''α'' = 1/137. Ta je jakost, a time i brzina [[elektromagnetizam\|elektromagnetskih procesa]], smještena između [[Jaka nuklearna sila\|jakih]] i [[Slaba nuklearna sila\|slabih međudjelovanja]]. Na fundamentalnijoj ljestvici energija, dostupnoj modernim [[Akcelerator čestica\|akceleratorima čestica]], elektromagnetska sila objedinjena je sa slabom silom u [[elektroslaba teorija\|elektroslabu silu]]. Pritom je [[kvantna elektrodinamika]], kao uspješna teorija elektromagnetskoga međudjelovanja, bila uzorom formulaciji [[elektroslaba teorija\|elektroslabe teorije]]. <ref> '''elektromagnetska sila''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17629] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Elektromagnetska sila je sila kojom [[elektromagnetsko polje]] djeluje na [[Električni naboj\|električno nabijene čestice]]. Elektromagnetska sila drži zajedno [[elektron]]e i [[proton]]e u [[atom]]ima, te atome u [[molekula]]ma. ▼ [[datoteka:Induction experiment.png\|mini\|desno\|290px\|[[Michael Faraday\|Faradayev]] [[pokus]] koji dokazuje [[Elektromagnetska indukcija\|elektromagnetsku indukciju]]: [[baterija]] ''(desno)'' stvara [[električna struja\|električnu struju]] koja prolazi kroz malu [[električna zavojnica\|električnu zavojnicu]] ''(A)'', stvarajući [[magnetsko polje]]. Kada zavojnica miruje ne inducira se nikakav napon. Ali ako se mala zavojnica kreće unutar velike zavojnice ''(B)'', [[magnetski tok]] unutar velike zavojnice se mijenja, stvarajući (inducirajući) električnu struju koja se može opaziti na [[Galvanometar\|galvanometru]] ''(G)''.<ref>[http://books.google.com/books?id=JzBAAAAAYAAJ&pg=PA285 Poyser, Arthur William (1892), ''Magnetism and electricity: A manual for students in advanced classes'']. London and New York; Longmans, Green, & Co., p. 285, fig. 248. Retrieved 2009-08-06.</ref>]] [[datoteka:Induction2.jpg\|290px\|desno\|mini\|[[Lenzovo pravilo]]: smjer [[Elektromagnetska indukcija\|inducirane struje]] se određuje pomoću [[Pravilo desne ruke\|pravila desne ruke]].]] ▲'''Elektromagnetska sila''' (kratica EMS) ili '''elektromagnetsko međudjelovanje''' jedno od [[Fundamentalne interakcije\|temeljnih međudjelovanja elementarnih čestica]], opisano [[James Clerk Maxwell\|Maxwellovim]] objedinjenjem električne i magnetske [[sila\|sile]]. Primjer je elektrostatička sila između [[Električni naboj\|nabijenih čestica]] koja proizlazi od izmjene virtualnih [[foton]]a. Jakost te sile karakterizirana je bezdimenzionalnom [[Konstanta fine strukture\|konstantom fine strukture]], ''α'' = 1/137. Ta je jakost, a time i brzina [[elektromagnetizam\|elektromagnetskih procesa]], smještena između [[Jaka nuklearna sila\|jakih]] i [[Slaba nuklearna sila\|slabih međudjelovanja]]. Na fundamentalnijoj ljestvici energija, dostupnoj modernim [[Akcelerator čestica\|~~akceleratorima~~ubrzivačima čestica]], elektromagnetska sila objedinjena je sa [[Slaba sila\|slabom silom]] u [[elektroslaba teorija\|elektroslabu silu]]. Pritom je [[kvantna elektrodinamika]], kao uspješna teorija elektromagnetskoga međudjelovanja, bila uzorom formulaciji [[elektroslaba teorija\|elektroslabe teorije]]. <ref> '''elektromagnetska sila''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17629] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Elektromagnetska sila je sila kojom [[elektromagnetsko polje]] djeluje na [[Električni naboj\|električno nabijene čestice]]. Elektromagnetska sila drži zajedno [[elektron]]e i [[proton]]e u [[atom]]ima, te atome u [[molekula]]ma. == Povijest == Line 10 ⟶ 16: == Pregled == Elektromagnetska sila je jedna od četiri [[osnovne sile]]. Ostale fundamentalne sile su: [[jaka sila\|jaka nuklearna sila]] (koja drži zajedno [[kvark]]ove, zajedno sa ostatkom jake sile,[[rezidualna jaka nuklearna sila\|rezidualnom jakom nuklearnom silom]] koja na okupu drži [[nukleon\|nukleone]]) i tako tvori [[atomska jezgra\|atomsku jezgru]], [[slaba sila\|slaba nuklearna sila]] (koja uzrokuje neke oblike [[radioaktivnost\|radioaktivnog raspada]]) i [[gravitacija\|sila gravitacije]]. Sve su ostale sile potječu od ove četiri ~~fundamentalne~~osnovne sile. Elektromagnetska sila je odgovorna za praktički sve događaje koji se zbivaju u svakodnevnom životu uz jednu iznimku, gravitaciju. Ugrubo govoreći, sve sile uključene u međudjelovanja između [[atom]]a možemo pratiti do elektromagnetske sile koja djeluje na [[proton]]e i [[elektron]]e unutar atoma. To uključuje sile koje smo iskusili "gurajući" ili "vukući" uobičajene materijalne stvari, koje dolaze od unutarmolekularnih sila između pojedinačnih [[molekula]] u našim tijelima i onih u objektima. Tu također spadaju [[kemija\|kemijski fenomeni]], koji nastaju u međudjelovanjima između [[elektron\|elektronskih orbitala]].

Elektromagnetska sila: razlika između inačica