Razlika između inačica stranice »Stjepan Pavičić«

Dodana 182 bajta ,  prije 10 mjeseci
bez sažetka
Pavičić, '''Stjepan je hrvatski jezikoslovac i antropogeografPavičić''' ([[Vinkovci]], 11. VII. [[1887.]] – Zagreb, 7. VI. [[1973.]]), hrvatski jezikoslovac i antropogeograf. Klasičnu gimnaziju završio je u Vinkovcima, a slavistiku i germanistiku studirao u Beču i Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1911. Radio je kao srednjoškolski profesor, a od 1933. do 1946. bio je direktor Klasične gimnazije u Zagrebu. Bio je dugogodišnji stalni suradnik u Odboru za narodni život i običaje pri JAZU.
== Životopis ==
 
Pavičić, Stjepan je hrvatski jezikoslovac i antropogeograf (Vinkovci, 11. VII. 1887 – Zagreb, 7. VI. 1973). Klasičnu gimnaziju završio je u Vinkovcima, a slavistiku i germanistiku studirao u Beču i Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1911. Radio je kao srednjoškolski profesor, a od 1933. do 1946. bio je direktor Klasične gimnazije u Zagrebu. Bio je dugogodišnji stalni suradnik u Odboru za narodni život i običaje pri JAZU.
 
Objavio je tri knjige o naseljima i govorima: Vukovska župa u razvitku svoga naselja od XIII. do XVIII. stoljeća (1940), Podrijetlo hrvatskih i srpskih naselja i govora u Slavoniji (1953), Seobe i naselja u Lici (1962) te mnogobrojne studije o naseljima u Slavoniji, Moslavini, Lici, Dalmaciji, koje su izvor povijesnih, zemljopisnih, demografskih, toponimijskih i jezičnih podataka. Pavičić je bio suradnik u Hrvatskoj enciklopediji i u Enciklopediji Jugoslavije te jedan od najplodnijih obrađivača Akademijina Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika te obrađivač Matičina Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika (1967).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=47118 ''Stjepan Pavičić''] pristupljeno 19. siječnja 2020.</ref>
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Pavičić, Stjepan}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski leksikografi]]
[[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]