Antifašizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Unreliable sources and/or misrepresentation of what the source says. (Nepouzdani izvori i / ili lažno predstavljanje onoga što izvor kaže)
fixed links + more
Oznake: uklanjanje uklonjeno uređivanje
Redak 1:
[[File:Partizanski plakat.jpg|thumb|right|Propagandistički plakat hrvatskih partizana]]
'''Antifašizam''' je pokret protiv [[fašizam|fašizma]] i [[nacizam|nacizma]], koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke ([[demokrati|demokrate]], [[liberali|liberale]], [[socijalizam|socijaliste]], [[komunisti|komuniste]], [[demokršćanstvo|demokršćane]] i dr.). Naziv antifašizam razvio se u današnjem značenju zbog toga što se »fašizam« rabio kao generički pojam koji označuje ideologije, političke pokrete i organizacije te vladavinske poretke koji su po svojoj socijalnoj osnovi i političkoj funkciji te metodama djelovanja srodni talijanskom [[fašizam|fašizmu]] (kao i njemačkom [[nacizam|nacizmu]]). Stoga je i opozicija stavovima i akcijama desnih ekstremističkih stranaka i pokreta nužno dobila i vlastiti pojam. Antifašizam je politički pokret utemeljen na najširim demokratskim osnovama i na negaciji bitnih ideoloških postavki ovih dvaju pokreta. U fašističko-nacističkim agresijama 1930-ih i u vrijeme [[Drugi svjetski rat|II. svjetskoga rata]] antifašizam prerasta u državnu politiku mnogih zemalja radi očuvanja neovisnosti protiv fašističkog presezanja.
 
[[Krajnja ljevica]] je sklona u svakom [[Kapitalizam|kapitalizmu]] prepoznati prijeteći fašizam, koji je onda meta njihove osude i političke borbe<ref>{{Citiranje weba|url=https://antifascistnews.net/2018/10/05/organizing-matters-tent-cities-self-determination-and-against-the-fascist-targeting-of-homeless-people/|title=ORGANIZING MATTERS: TENT CITIES, SELF-DETERMINATION, AND (AGAINST) THE FASCIST TARGETING OF HOMELESS PEOPLE|author=ANTIFASCISTFRONT|date=25. listopada 2018.|work=|language=engleski|publisher=Anti-Fascist News|accessdate=16. studenog 2018.}}</ref>, koja u "opravdanim" slučajevima uključuje i nasilna sredstva i sukobe s policijom radi nedopuštenih radnji poput pomaganju osobama bez osobnih isprava i zdravstvenih dokumenata u nedopuštenom prelasku granice.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.express.co.uk/news/world/950103/Antifascists-protest-French-Italy-border-police-clash-video|title=SHOCK VIDEO: Antifascist protestors clash with police at French-Italy border|author=BUCK SEXTON|date=13. kolovoza 2018.|work=|language=engleski|publisher=express.co.uk|accessdate=16. studenog 2018.|quote=Antifascists clashed with gendarmerie near the village of Claviere on the Franco-Italian border on Sunday, as they reportedly led an estimated 30 migrants from one country to the other. Austrian riot police line-up to face protesters during a rally against the Austrian government&#039;s planned re-introduction of border controls at the Brenner Pass, Austria.}}</ref>
 
Krajnja ljevica, prije svega komunisti, nije prezala ni politički bliske nazivati fašistima. Komunistička ljevica odbijala je djelovati s mogućim saveznicima u političkom središtu i lijevom centru. Naprotiv, većinu napora trošila je na napadanje mogućih saveznika. Današnja opsesivna mržnja prema "blairitima", "crvenim torijevcima" i "centristima" u Engleskoj je reminiscencija KPD-ove mržnje prema "socijalfašistima" u godinama kad se pravi nacizam mogao zaustaviti. Neupućeni bi mogao pomisliti da je "socijalfašizam" neki oblik fašizma. No to nije, nego je to komunistički izraz za socijaldemokrate. Takav odnos utro je put katastrofi koja je dovela naciste na vlast. Mržnja je dolazila iz razloga što su komunisti socijaldemokrate smatrali "lažno svjesnima" i činili revoluciju manje mogućom, i tu je teoriju Staljin obožavao. Do 1928. godine postala je komunistička ortodoksija da je reformistička socijaldemokracija najgori neprijatelj proletarijata - gora od fašizma. Ernst Thälmann smatrao je fašizam i nacizam oruđem kapitalista, i budući su mu socijaldemokrati isto bili kapitalisti, smatrao ih je drugim licem istog ugnjetača. Tu je radio i element osvete, jer je socijaldemokratska vlast (SPD Friedricha Eberta) siječnja 1919. poslužila se "krajnje desnim" Freikorpsom za gušenje komunističkog ustanka spartakovaca.<ref>Citiranje weba|url=https://www.newstatesman.com/world/europe/2018/10/how-left-enabled-fascism|title=How the left enabled fascism|author=David Winner|date=3. listopada 2018.|work=New Statesman|language=engleski|publisher=Anti-Fascist News|accessdate=7. veljače 2020.}}</ref>
 
 
 
==Povijest==
Line 24 ⟶ 30:
 
U poslijeratnoj Europi pojam antifašizam postaje višeznačan, često bitno određen konkretnom političkom situacijom. U zapadnoeuropskim demokracijama antifašizam postaje ideološki temelj za dosljedno suprotstavljanje svim oblicima [[rasizam|rasizma]], [[ksenofobija|ksenofobije]] i [[antisemitizam|antisemitizma]]. U komunističkom bloku, pak, antifašizam postaje nedodirljivi ideologem, pojam koji pozitivno legitimira svaku ratnu i poratnu djelatnost komunističkih režimâ: zapravo se svako protivljenje komunističkoj vladavini u tim zemljama označavalo i progonilo kao "fašizam", a nerijetko se i djelovanje liberalnih demokracija označavalo kao "fašizam". Tako je primjerice i [[Berlinski zid]] - koje su komunistike vlasti [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačke Demokratske Republike]] sagradile kako bi spriječile bijeg svojih stanovništva u slobodniju, bogatiju i uspješniju [[Savezna Republika Njemačka|Saveznu Republiku Njemačku]] - nosio službeni naziv "Antifašistički obrambeni zid" (njem. „Antifaschistischer Schutzwall“). Na taj način je termin "antifašizam" u tim zemljama povezan i ispreplen s [[komunizam|komunističkom ideologijom]] i praksom, te je u jednoj mjeri izgubio svoju prvotnu demokratsku poruku.
 
U najnovije vrijeme je [[Krajnja ljevica|radikalna ljevica]] i u zapadnim zemljama posvojila termin "antifašizam" s onakvim značenjem kakvim su radikalni ljevičari ([[Komunizam|komunisti]]) činili u zemljama kojima su svojedobno vladali, te su skloni svaki [[kapitalizam]] označavati kao "fašizam", tj. kao neprijatelja protiv kojega se ispravno boriti svim sredstvima.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nationalreview.com/2017/06/antifa-protest-donald-trump-roots-left-wing-political-violence/|title=The Roots of Left-Wing Violence|author=Ian Tuttle|date=5. lipanj 2017.|work=|language=engleski|publisher=National Review|accessdate=16. studenog 2018.}}</ref> Aktivisti krajnje ljevice sami sebe dosljedno nazivaju "antifašisti", te spremno objašnjavaju zašto su se spremni upuštati u nasilne akcije - prvenstveno protiv pripadnika [[Krajnja desnica|radikalne desnice]], ali prema okolnostima i prema predstavnicima politika glavne struje i državnih vlasti.<ref>{{Citiranje weba|url=https://itsgoingdown.org/militant-tactics-anti-fascist-organizing/|title=Militant Tactics in Anti-Fascist Organizing|author=Three Way Fight|date=27. travnja 2017.|work=|language=engleski|publisher=IGD|accessdate=16. studenog 2018.}}</ref>
 
== Pojava u hrvatskim zemljama ==