Razlika između inačica stranice »Arapski jezik«

Još u predislamsko vrijeme je na [[arapski poluotok|arapskom poluotoku]] postojao bogati [[jezik pjesnika]], ali je počivao isključivo na usmenoj predaji. Na taj se jezik pjesnika naslanja dijelom i arapski kojim je pisan [[Kur'anKuran]] ali on već ima neka moderna obilježja, što se može vidjeti na konzonantnim tekstovima. Tek se naknadno, dodavanjem znakova na arapski u Kur'anuKuranu pojednostavio za [[Muslimani|Muslimane]] nearapskog porijekla.

U [[ranoislamsko vrijeme]] su mnoge [[pjesma|pjesme]] tog jezika zapisane. Međutim, do danas se učenje tekstova napamet zadržalo kao važan sastavni dio islamske kulture. Postoje mnogi vrlo poštovani ljudi koji znaju napamet čitav Kur'anKuran, tzv. hafizi.

Klasični književni arapski je prije svega jezik Kur'anaKurana, koji se iz centra arapskog poluotoka, zajedno s napredovanjem Islama, širio preko cijelog prednjeg [[Orijent]]a. 90-tih godina [[7. stoljeće|7. stoljeća]] je [[kalif]] [[Abd al-Malik]] podigao taj oblik arapskog na razinu službenog jezika za poslove upravljanja islamskim carstvom.

Tijekom stoljeća se jezik neprekidno mijenjao što se uglavnom na pismu nije razaznavalo jer se kratki [[samoglasnik|vokal]]i, osim u Kur'anuKuranu, nisu pisali, a u odnosu na pisani oblik ulagan je trud da se stara pravila ne mijenjaju.