Pulenat: razlika između inačica

Obrisano 3.390 bajtova ,  prije 2 godine
bez sažetka
mNo edit summary
No edit summary
{{Vjetrovi na Jadranu}}
'''Pulenat''' ([[Talijanski jezik|tal]]. ''ponente'' što znači zapad) je [[zapad]]ni [[vjetar]], kojikod senas pojavljujevrlo rijedak. Pojavljuje iznenadno, ne puše često ni dugo, ali zimi može dostići znatnu jakost, a tada ga nazivaju pulentada <ref> '''Vjetrovi Jadrana''', [http://sportskiribolov.hr/more/vjetrovi-jadrana/] "Sportski ribolov" </ref>. Na južnom dijelu Jadrana ga nazivaju '''Pulentara'''.Donosi kratkotrajnu i obilnu [[kiša|kišu]] te uzrokuje neugodno i uzburkano [[more]]. <ref> '''pulenat''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69190] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>
 
Za Pulenat i Pulentadu postoji nekoliko zapisa kao npr. slijedeći:
== Vjetrovi na Jadranu ==
* Bol na Braču: ''Kad on puše u moru je pravi raganj (=uragan) i sigurno će škontradura.'' <ref> '''Koine pomorskoga Anemonimijskoga nazivlja''', [file:///C:/Users/PFST-User/Downloads/Radovan_Vidovic.pdf] "Čakavska rič",UDK 800.87.801.1 </ref>.
Mnogi, osobito lokalni vjetrovi imaju svojstvena imena, od kojih su se neka kod nas sačuvala od davnine. Među poznatije vjetrove u primorju ubrajaju se [[bura]], [[garbin]], [[jugo]], [[Levant (vjetar)|levant]], [[maestral]], [[oštro]], pulenat, [[tramontana]]. Režim vjetra na nekome mjestu može se grafički prikazati s pomoću [[ruže vjetrova]]. Prema jakosti vjetrovi se nazivaju tišina (kad nema vjetra), lahor, povjetarac, slab vjetar, umjeren vjetar, jak vjetar, olujni vjetar, orkanski vjetar i [[orkan]].
* Vis: ''Kal pulent dvine devedeset na stu je sutra jugo.'' <ref> '''Lingua Halieutica''', [http://inet1.ffst.hr/_news/39165/LINGUA%20HALIEUTICA.pdf] "Joško Bozanić", Studia Mediterrranea, Filozofski fakulet u Splitu 2011. </ref>.
 
Zbog rasprostiranja obale Jadrana ponekad drugi vjetrovi pušu iz smjera zapada pa ih se ponekad smatra za zapadnjake iako oni to po svojim karakteristikama nisu. Takav je slučaj da se posljednji stadiji [[Jugo|Juga]], odnosno [[Lebić|Lebića]] u pojedinim dijelovima Jadrana pušu više sa zapada nego s jugozapada. Sličan je primjer i '''Pulentac''', ponegdje i '''Pulentić''', ljetni vjetar koji ima sve karakteristike [[Maestral]]a, ali puše iz smjera zapada.
Najjači vjetrovi u Hrvatskoj su [[bura]] koja puše s kopna prema moru, iz pravca sjeveroistoka i [[jugo]] koje puše iz pravca jugoistoka. Bura uobičajeno traje 3 dana i karakteristično je da puše "na refule", to jest na mahove i osobito je jaka u pod[[velebit]]skom kanalu na području [[Senj]]a, no i u [[Bakar|Bakru]] dosiže i do 180 km/h.
 
Godine [[1988.]] u [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovačkoj zračnoj luci]] izmjerena je vrijednost od 44,3 [[Metar u sekundi|m/s]] (159,5 [[Kilometar na sat|km/h]]), na [[Marjan]]u je [[1994.]] izmjerena brzina bure od 48,5 m/s (174,6 km/h), u [[Novalja|Novalji]] 1995. je izmjereno 39,9 m/s (143,9 km/h). Godine [[1996.]] na [[Krčki most|Krčkom mostu]] izmjereno je 58,9 m/s (212 km/h), a [[2002.]] u [[Makarska|Makarskoj]] je zabilježeno 49,9 m/s (179,6 km/h). Najsnažniji udar bure u Hrvatskoj, izmjeren je [[24. prosinca]] [[2003.]], na [[Autocesta A1|autocesti A1]], između [[Tunel Sveti Rok|tunela Sveti Rok]] i [[Maslenica|Maslenice]], na vijaduktu Božići, jedan od rijetkih instrumenata za mjerenje brzine vjetra koji je uopće uspio neoštećen izdržati nalete vjetra, zabilježio je tada brzinu od 307 km/h, što je najveća ikad izmjerena brzina vjetra u Hrvatskoj. Zbog toga što taj [[mjerni instrument]] nije bio predviđen za tolike iznose (radi se o instrumentu tvrtke "VAISALA" Wind Set WA15), podatak se ne uzima kao službeni te kao službeno najjači udar vjetra iz NNE smjera u Hrvatskoj i dalje vrijedi onaj od [[21. prosinca]] [[1998.]] s [[Maslenički most|Masleničkog mosta]] od 248 km/h (69,0 m/s). <ref>http://www.meteoadriatic.net/pub/zadarski_list/2006/2006_03_15.doc</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Opterećenje vjetrom – meteorološka podloga za hrvatske norme |url=http://hrcak.srce.hr/file/18613 |autor=Alica Bajić, Bernardin Peroš, Višnja Vučetić, Zvonko Žibrat |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format=PDF |jezik= |web_stranica=Hrčak Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske |stranice= |nadnevak=11. travnja 2001. |preuzeto=2. rujna 2017. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref><ref>http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/.../doc/h08-djelovanje_vjetra.pdf</ref>
 
Jugo uzrokuje [[val]]ove koji "valjaju" i na plovilu se teže podnose od valova po buri. Uz pojam vjetra veže se i pojam [[nevera]] koji označava nevrijeme, odnosno vrijeme vrlo loše za boravak na moru. Za plovila su opasni i iznenadni [[neverin]]i (kako i ime govori, manje i kraće nevere) koji kratkotrajno mogu dići neugodno visoke valove.
 
=== Zmorac i burin ===
{{glavni|Zmorac|Burin}}
 
'''Zmorac''' ili '''smorac''' je slabi ljetni dnevni [[vjetar]] koji puše s [[more|mora]] na [[kopno]] u sustavu [[Obala|obalnoga]] [[Strujanje zraka|kruženja zraka]]. Nastaje kada je najniži sloj [[zrak]]a iznad mora hladniji od zraka nad kopnom. Na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]] pojavljuje se poglavito u neporemećenim vremenskim uvjetima, i to ondje gdje [[Otok|otoci]] ne smetaju njegovu razvoju. Počinje kao slab jugoistočni vjetar u prijepodnevnim satima, zatim skreće na [[jug]] te jugo[[zapad]] i predvečer se stišava kao [[sjever]]ozapadnjak. Najjači je u rano poslijepodne kada je [[temperatura|temperaturna]] razlika kopna i mora najveća, te donosi osvježenje. Često ga se miješa s [[maestral]]om. <ref> '''zmorac (smorac)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56840] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
 
'''Burin''' ili '''kopnenjak''' (prema [[Mletačka Republika|mlet]]. [[Talijanski jezik|tal]]. ''borin'', [[Umanjenica|deminutiv]] od ''bora'': [[bura]]) je slab ljetni vjetar koji puše noću i u prvom dijelu jutra od kopna prema moru u sustavu obalnoga kruženja zraka. Posljedica je bržeg hlađenja kopna, što uzrokuje da prizemni sloj zraka nad kopnom postane hladniji nego nad morem. <ref> '''burin''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=10257] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
 
[[Kategorija:Vjetrovi]]
145

uređivanja