Inačica od 13. veljače 2020. u 22:32 uredi Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits Stvorena nova stranica sa sadržajem: »== Presuda == Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u prosincu 2016. glavni dio Barryevih pravila proglasio neustavnim i izbrisao ih iz Izbornog zakon...«.		Inačica od 13. veljače 2020. u 22:46 uredi ukloni ovu izmjenu Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Presuda u predmetu Ljubić''' (''slučaj Ljubić'', ''predmet Ljubić'', ''presuda Ljubić'') je presuda kojom je [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] 1. prosinca 2016. djelomično prihvatio zahtjev za ocjenu ustavnosti izbornog zakona koji diskriminira Hrvate, a koji je 2014. godine podnio [[Božo Ljubić]], predsjednik Glavnog odbora [[Hrvatski narodni sabor\|Hrvatskog narodnog sabora BiH]]. Parlamentu BiH naredio je da uskladi odredbe izbornog zakona s Ustavom. Tom odlukom potvrđeno je da je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti svih triju naroda u BiH neodvojivo od prava svakog naroda da sam bira svoje političke predstavnike. Odluka Ustavnog suda predstavlja veliko postignuće za [[Hrvati u BiH\|Hrvate u BiH]].<ref>HRT.hr - [https://vijesti.hrt.hr/363637/ljubic-odluka-ustavnog-suda-jedno-od-najvecih-postignuca-za-hrvate-u-bih Ljubić: Odluka Ustavnog suda - jedno od najvećih postignuća za Hrvate u BiH] 5. prosinca 2016.</ref> == Presuda == [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je u prosincu 2016. glavni dio ~~Barryevih~~[[Barryjevi amandmani\|Barryjevih pravila]] proglasio neustavnim i izbrisao ih iz Izbornog zakona. Predmetnom odlukom ''U-23/14'' od 1. prosinca 2016. (Službeni glasnik BiH 1/17 od 6. siječnja 2017.) je utvrđeno da odredba Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. u dijelu: ''"Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu"'' nisu u skladu s člankom I/2. [[Ustav Bosne i Hercegovine\|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Nalaže se [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine\|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]], u skladu sa člankom 61. stavak 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostave ove odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. Ustavni sud nalazi da je zakonodavac u odredbama članka 10.12. Izbornog zakona odredio da je broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih proporcionalan broju stanovnika prema posljednjem [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.\|popisu iz 2013.]]<ref name="HMS">Hrvatski medijski servis: [https://hms.ba/ustavni-sud-bih-temeljna-zadaca-doma-naroda-zastita-konstitutivnosti-naroda/ Sažetak obrazloženja Odluke Ustavnog suda BiH U-23/14 po apelaciji Bože Ljubića] 1. prosinca 2016.</ref> Temeljna zadaća [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine\|Doma naroda]] je zaštita konstitutivnosti naroda. Prema [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine\|Ustavu Federacije]], [[FBiH\|Federacija]] se sastoji od federalnih jedinica (kantona). ''"Dom naroda nije međutim Dom federalnih jedinica nego Dom konstitutivnih naroda"''. Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo [[legitimitet]] predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i [[odlučivanje]].<ref name="HMS"/>

Presuda u predmetu Ljubić: razlika između inačica