Razlika između inačica stranice »Povijest Poljske«

Obrisano 12 bajtova ,  prije 5 mjeseci
m
pogrešan format ISBN-a (CheckWiki #69) + dodavanje u predložak
m (ispravak)
m (pogrešan format ISBN-a (CheckWiki #69) + dodavanje u predložak)
 
=== Za vrijeme prvih Pjastovića ===
[[Poljska]] je dobila naziv po plemenu Poljana koji su u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] pokorili poljska plemena Pomerana na sjeveru, Šležana u [[Šleska|Šleskoj]], Mazovljana u središnjoj [[Poljska|Poljskoj]], Poljan, Lenđana i Višljana na jugu oko [[Krakov|Krakova]] na području između rijeka [[Visla|Visle]] i [[Odra|Odre]] pod vlašću kneza [[Mješko I.|Mješka I.]] u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] oko 960. godine s centrom u [[Gniezno|Gnieznu]]. <ref name=":0" /> <ref name=":1">Michał Timowski, Najkrotsza historia Polski (hrvatsko izdanje -Kratka povijest Poljske, prijevod: Magdalena Najbar-Agičić, Matica Hrvatska, Zagreb, 1999., <nowiki>{{ISBN |953-150-534-9</nowiki>}}), Wydawnictwo Trio, Warszawa, 1995.</ref>On je bio prvi poznati vladar iz dinastije [[Pjastovići|Pjastovića]]. Za njegova vladanja, [[966.|godine 966]]., [[Poljaci]] su primili [[kršćanstvo]], a poljska država priznala vlast [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. [[Mješko I.|Mieszko I.]] osnovao je i prvu poljsku biskupiju u [[Poznan]]u [[968.|968. godine]] na čelu s biskupom [[:pl:Jordan_(pierwszy_biskup_Polski)|Jordanom]]. <ref name=":0" /> Državu je stavio u zaštitu prepustivši je [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]] [[990.|990. godine]] u dokumentu [[:pl:Dagome_iudex|Dagome Iudex]], a umro je [[992.|992. godine]] prepustivši državu svom nasljedniku [[Boleslav I. Hrabri|Boleslavu I. Hrabrom]].<ref name=":0" />[[Datoteka:MieszkoDagome.jpg|mini|276x276px|
 
[[Mješko I.]]|left]]Za vladanja [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] ([[992]]. – [[1027]].) [[Poljska]] se proširila na oblast [[Lužica|Lužice]], [[Češka|Češke]], [[Moravska|Moravske]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Htio je povećati samostalnost Poljske i ta težnja se vidi u slanju misionarskih ekspedicija [[997.|997. godine]], pod vodstvom praškog biskupa [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeha]], u misiju pokrštavanja poganskih Prusa.<ref name=":0" /> Ondje [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeh]] pogiba i [[999.|999.godine]] je proglašen svetim, a tijelo mu je prebačeno u katedralu u [[Gniezno|Gnieznu]]. <ref name=":0" /><ref name=":1" />Za vrijeme vladavine [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] postignut je veliki napredak u diplomatskim odnosima sa [[Sveto Rimsko Carstvo|SRC-om]] kada je [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Oton III.]] proglasio [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] patricijem carstva u [[Gniezno|Gnieznu]] iznad groba [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeha]] te u istoimenom gradu osnovao nadbiskupiju. Osnovao je biskupije u [[Krakov|Krakovu]], [[Wrocław|Wrocławu]] i [[:pl:Kołobrzeg|Kołobrzegu]].<ref name=":1" /> Nakon [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Otona III.]] carstvo na čelu sa [[Henrik II. Sveti|Henrikom II. Svetim]] mijenja svoju politiku i pokreće 3 poljsko - njemačka rata ([https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1002-1005], [https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1007-1013] i [https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1015-1018]) u kojima [[Boleslav I. Hrabri]] izlazi kao pobjednik.<ref name=":1" /> Svoju poziciju učvršćuje pohodom na [[Kijev]] [[1018.|1018. godine]] gdje, prema legendi, krunidbenim mačem [[:pl:Szczerbiec|Szczerbiecom]] udario u Kijevska vrata. [[1025.|1025. godine]] biva okrunjen i tim činom kneževina [[Poljska]] postaje kraljevina. Iste godine i umire, a nasljeđuje ga [[:pl:Mieszko_II_Lambert|Mješko II.]] koji šest godina kasnije nakon poraza od [[Nijemci|Nijemaca]],[[Rusini|Rusina]] i [[Česi|Čeha]] biva lišen krune. Umire [[1034.|1034. godine]]. <ref name=":1" />
 
== Izvori ==
 
[[Kategorija:Povijest Poljske| ]]
11.287

uređivanja