Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 223:
Na udar na HVO, ministar obrane Anić reagirao je trezveno te je strpljivom politikom potpisivanja ugovora o radu s onim osobama koje su mu željele ostati lojalne započeo popunjavati jedinice HVO, najprije u Posavini, a potom i u [[srednja Bosna|središnjoj Bosni]]. Da bi spriječio ove Anićeve akcije koje su započele davati rezultate, HDZ je gotovo svakog dana organzirao prosvjede ispred vojarni HVO u kojima su se nalazili vojnici i časnici lojalni federalnom ministru. Iz prosvjeda u prosvjed situacija je sve više kulminira, a okupljeni prosvjednici postali sve agresivniji prema vojnicima i oficirima u vojarnama. S druge strane, HDZ nije ispunio obećanje raspuštenim vojnicima o isplaćivanju naknada od 500 maraka, te sve više njih je potajno odlazilo u sjedište Ministarstva u Sarajevu kako bi potpisali ugovore. Pritisnut nemogućnošću isplate obećanih naknada, tešlim socijalnim statusom raspuštenih vojnika i oficira, kao i sve većim brojem ugovora potpisanih s Anićem, dio vojno-političkih struktura u HDZ BiH okreće ploču. Dodatni motiv za ovo omekšavanje stavova bilo je i sve složenija situacija oko prosvjeda ispred vojarni, u [[Kiseljak]]u umalo nije prolivena krv između prosvjednika i vojnika koji su se nalazili u vojarni HVO. Nakon ovakvog razvoja situacije dva generala HVO koja su provela odluku o samoraspuštanju HVO-a, sastaju se s Anićem i potpisiuu sporazum o povratku raspuštenih vojnika i časnika u vojarne. General [[Zlatan Mijo Jelić|Jelić]] i njemu odan časnici HVO-a iz dana u dan su izjavljivali da [[Mijo Anić|Anić]] nije njihov mninistar, da on nema legalitet te da je izdao hrvatske interese, da bi nakon dogovora s njim o povratku raspuštenih u vojarne, Jelić kazao da je Anić od tog dana i njegov ministar.<ref name="AIM"/> 16. svibnja, nakon stanke koja je trajala nekoliko mjeseci, ministarstvo obrane Federacije i zapovjednici raspuštene hrvatske komponente vojske Federacije postigli su kompromis pod kojim će se svi hrvatski vojnici vratiti u vojarne vojske Federacije u roku od dvadeset dana.<ref>OHR 2001. - 16. svibnja</ref> Jedine posljedice samoraspuštanja, na kraju, su bile nekoliko izgubljenih plaća za vojnike i časnike HVO-a, kao i gubitak položaja u vojnoj hirerahiji za one osobe koje su se najgorljivije založile da se raspuštanje provede. Povratkom u vojarne svih pripadnika HVO-a najteža kriza izazvana Samoupravom riješena je i nakon njezina okončanja, HDZ i Samouprava su prešli u potpunu defanzivu.<ref name="AIM"/>
== Privremena uprava u Hercegovačkoj banci ==
18. svibnja, uprava mostarskog Zavoda za mirovinsko osiguranje zahtijeva da visoki predstavnik odmah deblokira račun u Hercegovačkoj banci naglašavajući da neće biti u mogućnosti isplatiti travanjske mirovine jer su njegova sredstva u banci zamrznuta.<ref>OHR 2001. - 18. svibnja</ref> 22. svibnja, komentirajući tvrdnje uprave Zavoda za mirovinsko osiguranje (MIO) da neće moći isplatiti travanjske mirovine zbog blokade računa u Hercegovačkoj banci, glasnogovornik OHR-a kaže da su zahtjevi MIO-a neosnovani jer zavod ima dovoljan iznos novca na svom novom računu.<ref>OHR 2001. - 22. svibnja</ref> 23. svibnja, glasnogovornik privremene upraviteljice Hercegovačke banke kaže u intervjuu jednom sarajevskom dnevniku da su već uočene određene nepravilnosti u radu banke. Međutim, naglasio je da se konkretnije informacije ne mogu pružiti dok revizija ne bude završena.<ref>OHR 2001. - 23. svibnja</ref> 25. svibnja, privremena upraviteljica Hercegovačke banke, Toby Robinson, izdaje izjavu za novinare u kojoj negira tvrdnje u medijima da će vratiti svu dohvaćenu dokumentaciju, informatičku opremu i osigurani novac Mostaru.<ref>OHR 2001. - 25. svibnja</ref>
== Djelovanje u policiji i carini, sukob s OHR-om ==
| |||